Delta varijanta koronavirusa mogla bi do kraja augusta biti odgovorna za 90 posto novih infekcija u EU. Novi soj je već stigao u Hrvatsku. Za Srbiju nema potvrde, ali susjedi već planiraju vakcinisanje trećom dozom. Čemu se može nadati BiH koja vakciniše puževim koracima? Čemu da se nadaju oni koji su prebolovali koronu, je li barem to olakšavajuća okolnost? O ovim i drugim temama razgovarali smo u N1 emisiji sa imunologinjom dr. Eminom Milošević.

Govoreći o razvoju pandemije, Milošević je kazala da se najesen nažalost očekuje novi val te da se nada da se on neće desiti i ranije što naravno, dodaje, zavisi od našeg ponašanja.

“Kakav god da je virus i koji god da je soj u pitanju, mjere su potpuno iste – distanca, higijena ruku i nošenje maske. To je jedna poruka za javnost koja treba konstantno da se propagira. Negdje smo skloni u ljetnim mjesecima da popustimo malo, pažnja pada i to je ta opasnost koja nas može koštati”, pojasnila je.

Hodamo po tankom ledu

Smatra da se promjenama režima mjera šalje poruka građanima da će pandemija u jednom trenutku spontano nestati.

“To se neće desiti i to je poruka koju bih voljela prenijeti svima i zdravstvenim vlastima i javnosti. Ne postoji šansa da se ova epidemija spontano okonča. Naše oružje protiv nje je isključivo u vakcinaciji jer stjecanje imuniteta prirodnom infekcijom bi koštalo mnoge ljudskih života. Tako da trenutno hodamo po tankom ledu”, dodala je.

Istakla je da se najviše govori o delta soju virusa, međutim, naglasila je da je sasvim logično da se sojevi smjenjuju što smo upratili i u posljednjih više od godinu te da je to prirodno svojstvo virusa.

“Virus će se mijenjati, a na nama je da spriječimo da se on širi. Koji god soj da naiđe, mjere su iste za javnost i to treba biti briga zdravstva u smislu da budemo agilniji, da se prati situacija, da obraćamo pažnju u smislu donošenja novih možda i strožijih mjera, ali u svakom slučaju moraju se poštovati one bazične sve dok se ne proglasi kraj pandemije i ona u cijelom svijetu ne bude okončana. Delta soj je vrlo brzo došao iz Indije na naše područje, pitanje je kada će se registrovati u Srbiji i to je sada pitanje sekvenciranja jer virus se širi i nije sporno da ćemo nastaviti s alfabetom nakon tog delta soja”, naglasila je Milošević.

Novi sojevi će se još pojavljivati

Osvrnula se i na to da je jednostavno stvar percepcije da je svaki novi soj opasniji, a prije svega to se dešava jer se inače neće govoriti o onome što nas manje ugrožava.

“Dakle, mnogo sojeva se pojavilo tokom pandemije koji naravno nisu propraćeni jer nije postojao interes za njih. To je prije svega jer su manje invazivni, ugasili su se sami i to nas kao zdravstvene radnike ne dotiče toliko, njih virusolozi prate i u njihovoj bazi se to sve može pronaći. Virusi se kreću i više nigdje nije aktuelan inicijalni soj iz Wuhana. Imat ćemo nove sojeve sa novim talasima i jednostavno vrlo brzo jedna varijanta u populaciji postane dominantna. To smo do sada naučili”, ispričala je imunologinja Milošević.

Velika Britanija je protiv koronavirusa vakcinisala veliki broj svoj stanovništva, međutim, ta zemlja se opet bori sa novim sojevima virusa. Kada je riječ o vakcinaciji u BiH, ona se odvija puževim koracima pa smo pitali doktoricu Milošević čemu se onda mi možemo nadati?

“Sve ove zemlje doživljavam kao jedan region jer šta god da se dešava u Srbiji i Hrvatskoj prenijet će se u BiH i obratno. U tom smislu, ekstremno je važno da vakcinacija bude brža i šira jer mi samo tom brzinom možemo uhvatiti trku s virusom. Nažalost, ja nisam zadovoljna ni brzinom vakcinacije u Srbiji pogotovo kada se dese situacije da nema raspoloživih vakcina i to je tek za brigu jer to otvara teren za napredovanje virusa i formiranju novih sojeva”, kazala je.

Prebolovan koronavirus nije potpuna zaštita

Napomenula je da su osobe koje su prebolovale koronavirus donekle zaštićene.

“To znači da postoji šansa da obole ponovo jer poznajem kolege koje su po treći put zaražene i imaju različite kliničke slike. S druge strane, voljela bih poslati poruku javnosti da mi i dalje ne sagledavamo dalekosežne posljedice koronavirusa i infekcije. Da li ćemo imati više kardiovaskularnih problema zbog preležanih infekcija od sada pa nadalje 10 godina, to ćemo tek brojati. To je jedan virus koji, između ostalog, napada i zid krvnih sudova. Osjećat će se posljedice nakon preležane infekcije i ne treba se pouzdati u svoj imunitet i nepotrebno se izlagati virusu”, naglasila je Milošević.

Srbija je najavila vakcinaciju i trećom dozom. Milošević je mišljenja da postoje dva aspekta o tome koliko je zapravo doza potrebno.

“S aspekta vakcinologije davanje treće doze ne treba nikoga brinuti jer to je praksa i za vakcine koje su u redovnom programu imunizacije (protiv hepatitisa, HPV-a), a kada je riječ o dječijoj populaciji povećan je broj doza da bi se postigao imuni odgovor. S druge strane, pitanje da li se daje i kada se daje treća doza i pogotovo koje vrste vakcine je odluka koja se treba donijeti na osnovu saznanja i informacija. Trenutno se u Srbiji govori o trećoj dozi, ali na paušalan način i bez dokaza u smislu da se sazna kakva je efektivnost tih vakcina na terenu. Za sada se pretpostavlja da će za Sinopharmovu vakcinu biti potrebna treća doza, posebno za populaciju preko 60 godina”, poručila je Milošević.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad