Mioković o zabrani prilaska: Kad nasilnik dođe na vrata, žrtva samo može pozvati 122 - to se mora riješiti

Na samom početku, problematiziran je slučaj ubistva Elme Godinjak 1. maja ove godine, a koji je po ko zna koji put ukazao na propuste sistema, s posebnim akcentom na to kako je njen suprug s kojim je bila u procesu razvoda, Tarik Prusac, kao ranije uslovno osuđivana osoba zbog nasilja u porodici, uopšte mogao postati zaštitar?

"Prije svega, dozvolite mi da iskoristim priliku i da porodici ubijene Elme Godinjak izrazim najdublje saučešće“, započeo je Mioković, a potom dodao:

"Precizan odgovor na vaše pitanje bi zahtijevao, ja ću reći, detaljniju analizu od one kakvu sam ja u prilici da imam. Šta želim da kažem? Po onome što sam vidio, tačno je da je Tarik Prusac bio krivično tretiran zbog izvršenja krivičnog djela nasilja u porodici. S druge strane, također imam informaciju, ne znam je li tačna, da je bio uslovno presuđen i da mu je ta presuda brisana. Da, u toj evidenciji kojom je raspolagano. Znači, to je jedna stvar. Druga stvar, opet prema informacijama koje ja imam, to se sve dešavalo negdje 2016. godine, ako se ne varam.“

Govoreći o procedurama, istakao je:

"Ja ne znam kada je Prusac počeo da se bavi zaštitarskim poslom, ali u svakom slučaju, ukoliko je podnio zahtjev da pristupi obuci za zaštitara u vrijeme kada je imao taj dosije već, kantonalno ministarstvo koje mu je izdalo rješenje da pristupi obuci to nije trebalo uraditi, ali pod uslovom da je bilo obaviješteno od strane suda da je on krivično tretiran i da je presuđen. Drugo, ukoliko je već bio zaštitar kada je uslovno presuđen, sud ima obavezu da obavijesti i kantonalni MUP, odnosno federalni MUP u ovom slučaju, i agenciju. Ukoliko je to uradio, s tim čovjekom se prekinuo rad. Očigledno kada pristupa agenciji da mu se traži uvjerenje o nekažnjavanju. Sada je pitanje je li to propust agencije? Ako je brisana presuda, onda ga nema u evidenciji.“

Na pitanje o odgovornosti agencije s obzirom na to da zaštitar nakon radnog vremena mora razdužiti oružje, Mioković je bio izričit:

"To nema veze sa vašim prvim pitanjem. To je apsolutni propust. Zakon o agencijama određuje obavezu agencije. Agencija ima pravo da raspolaže određenim brojem kratkog vatrenog oružja. To vatreno oružje zadužuju zaštitari, ali zakonska je odredba – zaštitar duži oružje ujutro, to se evidentira u agenciji i on je dužan da ga razduži nakon završetka radnog vremena. Da, to je direktno propust agencije. U tom kontekstu, apsolutno.“

Mjere zabrane prilaska i kontrola nasilnika

Za Prusca su postojale i mjere zabrane prilaska njegovoj supruzi, međutim, ni to ga nije spriječilo da počini ovako svirepo ubistvo. Mioković je konstatovao da ovo nije prva žena koju je nasilnih ubio, a bile su mu izrečene takve mjere zabrane.

"Smatram da činjenica da zakon propisuje mjeru zabrane, da je to dobro. Također dobrim smatram praksu da kada se ta mjera izrekne, nadležno kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova u terminima koje oni odrede obilazi potencijalnu žrtvu i provjerava. Sada je pitanje koliko se to radi. Pazite, to se radi i to se evidentira i to se može provjeriti. Ali šta nije dobro i šta apsolutno imperativno zahtijeva da se nešto po tome uradi? Kada nasilnik protiv koga je izrečena mjera zabrane približavanja, ja ću to uslovno reći, krene i dođe na vrata žrtve i počne da lupa na vrata žrtve – žrtva nema ništa drugo osim da pozove 122 - policiju, što može da uradi i ukoliko nisu propisane mjere zabrane. Taj segment se mora riješiti", jasan je Mioković.

Povodom inicijative za uvođenje SOS narukvica za žrtve, a koju je predložila zastupnica u Skupštini KS Belma Kapo (SDP), Mioković je iznio jasan stav:

"Pazite, ja ne znam dovoljno o tome da bih ulazio u analizu. Nisam za to da se bilo kakve narukvice stavljaju potencijalnoj žrtvi. Ja govorim opet, još jednom naglašavam, nisam u tom dijelu dovoljno u problematici, ali ja bih uvijek bio za to da je fokus kontrole nad potencijalnim nasilnikom, odnosno osobom protiv koje je izrečena ta mjera. Neka se njemu stavi ta narukvica i ta nanogica.“

Dodao je da to zahtijeva širu infrastrukturu:

"Ali pazite, to je lakši dio posla, da se nabave te narukvice i da se stave na ruku. Govorim o nasilnicima. Ukoliko ne postoji operativni centar koji će nadgledati i ukoliko ne postoje softveri koji će u realnom vremenu operativnim radnicima dojavljivati narušavanje izrečene mjere zabrane, nema smisla da se to radi.“

"Tamna brojka“ nasilja i neintegrisan sistem

Komentarišući podatak da je u Kantonu Sarajevo zabilježen rast nasilja u porodici za više od 100%, Mioković je upozorio na realne razmjere problema:

"Ja ću vas podsjetiti da kad govorimo o broju prijavljenih slučajeva da je tamna brojka puta šest. Znači puta šest. Dakle, evo ova zvanična brojka... puta šest. Znači ja govorim ono što kaže struka.“

Naglasio je potrebu za multidisciplinarnim pristupom.

"Prije najmanje 20 godina ja sam bio dio tima koji je pravio analizu i prijedlog mjera u kontekstu maloljetničke delinkvencije i ovoga o čemu mi sada pričamo. I tamo su pobrojane stvari koje treba uraditi, jer ovo se ne može riješiti ni nanogicom ni samo edukacijom policije, tužilaštva i sudova. Tu je potreban puno širi multidisciplinarni pristup – od obdaništa, da od obdaništa učimo dječake nenasilništvu preko osnovne i srednje škole, kroz socijalu i tako dalje. To je sada rješenje u edukaciji novih naraštaja", kazao je Mioković.

Na parolu "Nijedna više", Mioković je rekao:

"Ja ću se uvijek zalagati da ta parola stalno zvoni. Međutim, kao profesionalac, ja sam potpuno svjestan da je to samo parola. Ja sam potpuno svjestan da, s kim god razgovaram od predstavnika vlasti, MUP-ova, kažu da se rade neke stvari na poboljšanju tog samog ambijenta, da se to ne dešava, ali na terenu se i dalje dešava. I dešavat će se i dalje. To je jako često", kazao je Mioković dodavši da sistem nije integrisan:

"Ovom treba pristupiti hladne glave, treba uvezivati sistem. Šta pod tim mislim? Ja mislim da, kad gledate segmentirano policiju, tužilaštvo, sud i socijalu, oni pojedinačno dovoljno dobro rade svoj posao. Međutim, oni su apsolutno neintegrisani u sistem. Ja ne znam, ali sam 90% siguran da sud nikad nije obavijestio ni policiju... Taj sistem se tek uspostavlja. Nažalost, to je kasno. Ali bih ja volio da se uspostavi ta koordinacija i ta veza, da ona bude puno čvršća. Evropski standard u posljednjih recimo najmanje 25 godina su integrisani operativni centri. Hitna pomoć, vatrogasci, policija i socijala sjede na jednom mjestu, primaju pozive itd. To je u BiH, ja ću reći, još daleka budućnost.“

Problem ilegalnog oružja

Govoreći o novom zakonu o oružju u KS, Mioković je podsjetio na ključni problem:

"Uvijek je dobro dorađivati zakone o nabavljanju i nošenju oružja. Međutim, ja ću vas podsjetiti da, ako se ne varam, negdje otprilike 3% od ukupnog broja krivičnih djela koja se izvrše vatrenim oružjem izvrše se legalnim vatrenim oružjem. U BiH, prema procjenama vrlo relevantnih međunarodnih subjekata, je između 700 i 800 hiljada komada ilegalnog oružja, mahom formacijskog oružja, recidiva iz proteklog rata. Mislim da je to značajno veći problem od tog legalnog", dodao je.

Mioković je najavio sjednicu Komisije za sigurnost za 13. maja o situaciji u HNK. Posebno se osvrnuo na napad na magistralnoj cesti:

"I ja sam tada rekao, a i sada stojim iza toga, da je taj napad imao elemente terorizma u sebi. Modus operandi izvršenja tog napada je u sebi imao elemente terorizma. Vrlo pažljivo pokušavam pratiti stvari vezane za rasvjetljavanje toga događaja. Ja još nisam dobio podatak da je to razjašnjeno. Meni je to neshvatljivo. Na snimku koji je bio viralan, javan, vide se dva automobila, vide se registarske tablice tih automobila i vide se neki muškarci pod maskama, ali apsolutno je moguće prepoznavanje. Nemam komentara na to jer ne želim da koristim teške riječi, ali je potpuno nevjerovatno. Kao što je nevjerovatno da se Partizansko groblje u Mostaru devastira čitavu noć, da se koriste teški čekići, da se koriste bušilice, da se sve apsolutno devastira i da policijska patrola ne dođe da provjeri šta se dešava.“

O direktnoj političkoj podršci huliganima kazao je:

"Ove stvari koje ja podvodim pod nevjerovatne, one se ne mogu dešavati bez političke podrške. Znači, oni koji to rade, te nazovi navijačke grupe, ti huligani, oni to ne mogu raditi bez političke podrške. Ne mislim ja tu samo na HNK i nije to samo slučaj HNK, ali dole su najočitiji slučajevi. To što rade huligani, nazovi navijači... to se ne može raditi bez ne samo zaštite politike, nego oni su instruirani od strane određene politike", kazao je Mioković, a na pitanje ko su ti političari, odgovorio je:

"Pazite, samo politika koja je na vlasti. Opozicija teško. Znači, politika koja je na vlasti u određenim kantonima... ti ljudi koji to rade, oni su plaćeni da to rade. Ne mora se biti plaćen samo novcem. Može se platiti i nekom kontrauslugom i na razne načine.“

Parlamentarne smjene i nova većina

Mioković je potvrdio da je Amir Purić predložen za predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH:

"Mi smo na posljednjoj sjednici utvrdili odluku da se Amir Purić iz Naše stranke predloži za mjesto predsjedavajućeg Predstavničkog doma. Ta tačka će biti na dnevnom redu 30. redovne sjednice koja je u srijedu. Činjenicom da smo uspjeli postići konsenzus i naći načina da gospodina Purića kandidujemo, mislim da smo na taj način odbili... da je jednostavno ta opasnost prelivanja krize prestala jer 15 zakona čeka u kabinetu predsjedavajućeg", kazao je Mioković koji je spomenuo i imenovanje Upravnog odbora FTV-a i sudija Ustavnog suda, navodeći da se čekaju konkursne procedure.

Što se tiče Mladena Boškovića, naglasio je da nisu odustali od zahtjeva za njegovu smjenu:

"Ne, apsolutno ne. Postoji pismeni zahtjev, kad kažem pismeni zahtjev, postoji i zvanični zahtjev. Razlog zbog čega smo mi podnijeli zahtjev... nije bio ličan u kontekstu Mladena Boškovića kao persone, nego zbog činjenice da se Parlament Federacije mogao dovesti u situaciju koja je neustavna, da sa oba doma rukovode predstavnici jednog naroda."

Ekonomske mjere i balansiranje Vlade FBiH

Najavio je i novi zakon o kontroli cijena:

"Zakon je pripremljen u Ministarstvu trgovine možda najznačajniji. Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo industrije će dobiti precizno definisano u kojem kontekstu mogu ići na kontrolisanje cijena. Federalno ministarstvo trgovine može tražiti regulaciju cijena, ali najduže šest mjeseci, eventualno produžiti još za šest mjeseci.“

Na pitanje zašto Vlada FBiH ne reaguje mjerama na cijene goriva kao Vlada RS, odgovorio je na kraju:

"Imajući u vidu apsolutnu blokadu koju na državnom nivou radi prije svega SNSD, ali i uz zdušnu podršku HDZ-a, lično mislim da Vlada Federacije BiH uspijeva koliko je to moguće držati stvari pod kontrolom.“

Na opasku da Vlada FBiH ne radi ništa po tom pitanju, Mioković je zaključio:

"Ima goriva, da banalizujem. Ono što je mogla, onoliko koliko je mogla sa ovakvim globalnim kretanjima, ovakvom blokadom na državnom nivou... lično mislim da vlada balansira.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad