Od cijena i sječe stabala do 5G-a: Čengić kaže da “ako imate 50 KM, kao da nemate ništa”

Govoreći o visokim temperaturama, požarima i energetskim izazovima, Čengić je kazala da se u Bosni i Hercegovini i dalje reaguje presporo.

"Sudeći prema požaru u Konjicu i sudeći prema tome da mi još uvijek nemamo jednostavne procedure, recimo, evo kad govorite o energetskoj situaciji, jednostavne procedure za postavljanje solara na krov i priključivanje na mrežu, meni se čini da naše vlasti vrlo sporo to rade i da naše vlasti ne razumiju, ili zapravo uopšte ne razmišljaju o potrebama građana", kazala je.

Stablo posječeno jer je zaklanjalo pogled na automobil

Govoreći o odnosu prema zelenilu i okolišu, Čengić se osvrnula na slučaj građanke koja je tražila uklanjanje stabla jer joj je zaklanjalo pogled na automobil.

"Mi imamo potpuno dvojak odnos. Evo, vi ste sada pomenuli građanku koja je tražila da se posiječe stablo jer ona ne vidi automobil i ono je posječeno. A širom Bosne i Hercegovine imate, recimo, mjesta gdje se priroda uništava rudarenjem, neodgovornim postavljanjem vjetroelektrana ili šta već, i tamo niko ne reaguje", kazala je.

Slučaj o kojem je govorila prethodno je javno problematiziran u kontekstu sječe stabala u Sarajevu. Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian naveo je upravo primjer zahtjeva za uklanjanje stabla jer stanarka nije mogla vidjeti svoj automobil na parkingu.

Čengić je u tom kontekstu ukazala i na Vareš, gdje se već duže traže odgovori zbog povišenih vrijednosti olova u krvi dijela stanovništva. Problem je dokumentovan kroz više analiza i testiranja, dok pitanje izvora izloženosti zahtijeva daljnje stručne i institucionalne odgovore.

"Hoću vam reći da vlast reaguje vrlo nekako dvojako i teško je prepoznati princip po kojem oni odlučuju", kazala je.

"Neodgovorno kao i svake godine"

Na pitanje kako se Bosna i Hercegovina bori s požarima, Čengić je odgovorila:

"Neodgovorno kao i svake godine."

Podsjetila je da se godinama govori o potrebi nabavke kanadera, posebno zbog toga što veliki požari često istovremeno pogađaju više država regije, zbog čega nije uvijek moguće računati na pomoć drugih zemalja.

"Mi godinama govorimo o tome kako nam je hitno potreban jedan kanader, jer zapravo kad požari krenu, oni krenu u cijeloj regiji. Vi onda ne možete očekivati da vam neko može posuditi kanader u svakom trenutku", kazala je.

Govoreći o novom helikopteru Kantona Sarajevo, naglasila je da njegovu nabavku smatra pozitivnom ukoliko bude na usluzi građanima, ali je istovremeno otvorila pitanje prioriteta prilikom trošenja javnog novca.

"Možda bi se moglo razmišljati, staviti prst na čelo pa kazati da li nam je bio potrebniji jedan kanader ili jedan takav helikopter."

Devet rudara ostalo u jami Raspotočje

Jedna od tema razgovora bila je teška situacija rudara i radnika u Zenici.

Devet rudara ostalo je u jami Raspotočje, što je N1 potvrdio u izvještaju o njihovom protestu. Rudari traže isplatu plata i rješavanje problema koji direktno ugrožavaju njihovu egzistenciju.

Istovremeno, u slučaju stečaja Željezare bez posla bi direktno moglo ostati oko 1.500 radnika, dok bi posljedice osjetilo i nekoliko hiljada zaposlenih u povezanim kompanijama.

"Mi godinama gledamo tu jednu ogromnu neodgovornost prema rudarima", kazala je Čengić.

Podsjetila je i na obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela u procesu energetske tranzicije, ocijenivši da država nije na vrijeme pripremila konkretne planove za ljude čija radna mjesta zavise od rudnika.

"Novinari, aktivisti, svi su onako godinama propitivali šta ćete s rudnicima, kao neke ideje postoje, ali nikada niko nije pokazao konkretne planove", rekla je.

"Plaćamo cijenu imenovanja podobnih, a nesposobnih"

Čengić smatra da se posljedice načina upravljanja posebno vide u energetskom sektoru.

"Čini mi se da mi plaćamo cijenu imenovanja podobnih, a nesposobnih ljudi na različite pozicije i da je niz odluka koje donesemo, donesemo zapravo pogrešno", kazala je.

Naglasila je pritom da nije stručnjakinja za energetiku i da zaključke izvodi posmatrajući posljedice donesenih odluka.

"Ja nisam inžinjerka, da se razumijemo, ali nekako prateći posljedice, donosim zaključak da su one urađene nedovoljno promišljeno. Neću kazati ni glupavo ni prebrzo, ali zaista nedovoljno promišljeno i mi sada plaćamo tu cijenu."

Kao jednu od mogućnosti o kojima se nedovoljno govori navela je razvoj solarne energije i energetskih zajednica.

"To su vrlo zanimljive priče, ali mi se tim ne bavimo i naša javna preduzeća zadužena za to, čini mi se, uopšte ne koriste ta iskustva da bi unaprijedili procedure, da bi ljude obavijestili šta oni to mogu uraditi i kako", rekla je.

"Ako imate 50 maraka, to je kao da nemate ništa"

Posebno se osvrnula na cijene i životni standard građana.

Iako se govori o usporavanju inflacije, Čengić je ukazala na ono što građani vide prilikom svakodnevne kupovine.

"Ali sad ako imate 50 maraka, to je kao da nemate, stvarno kao da nemate ništa, da ne uvrijedimo ljude koji preživljavaju sa 50 maraka. Stvarno je vrlo teško", kazala je.

Upozorila je i na ono što bi građane moglo čekati najesen.

"Jesen, od jeseni sigurno još mnogo teže. Nekako, kako bih rekla, bilo bi super da bude dovoljno energije, da ne budemo žrtve nekih redukcija struje, vode."

"Situacija nije nimalo ružičasta. Ne vidimo da vlast nešto poduzima", dodala je.

Novi ljudi u politici, ali da li i nova politika?

Pred Opće izbore Čengić je govorila i o novim kandidatima koji se pojavljuju na političkoj sceni.

"Pojedine političke partije su privukle nove ljude. Međutim, kako bih vam rekla, prateći političku situaciju u Bosni i Hercegovini posljednjih 30 godina, ja se bojim da se suština politike ne mijenja, da se ne mijenja način vođenja političkih stranaka."

Strahuje, kaže, da bi neka nova lica mogla biti predstavljena kao simbol promjene, a potom biti primorana djelovati prema postojećim stranačkim pravilima.

Posebno je ukazala na važnost korištenja mogućnosti preferencijalnog glasanja.

"Mi imamo pravo da biramo političke partije i pojedince i pojedinke unutar političkih partija. I prava bi šteta bila da ne koristimo to pravo", poručila je.

Na Općim izborima 2026. predviđena je primjena novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, uz ručnu kontrolu rezultata. Birači će moći iskazati do tri preferencije za kandidate.

Južna plinska interkonekcija kao primjer političkih neslaganja

Kao primjer političke neusklađenosti Čengić je navela Južnu plinsku interkonekciju.

Izmjene zakona dobile su gotovo jednoglasnu podršku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a zakonskim rješenjem američka kompanija AAFS predviđena je za realizaciju projekta.

Čengić je potom ukazala na političke prijepore koji su uslijedili.

"Imate stvarno utisak da ne samo što su političke partije u koalicijama neusklađene, nego da unutar same partije ljudi nemaju usklađene stavove o nekim vrlo, vrlo važnim pitanjima za život ogromnog broja građana Bosne i Hercegovine", rekla je.

"Najvažnije je da ljudi izađu na izbore"

Uprkos kritikama političkog sistema, Čengić smatra da građani ne bi trebali odustati od izbora.

"Ono što mislim da je najvažnije, to je da ljudi izađu na izbore, da glasaju."

Pozvala ih je i da odgovornost od izabranih zvaničnika ne traže samo jednom u četiri godine.

"I Boga mi, neka im pišu. Neka im pišu na Messengere, Instagrame, Facebooke, kad vole da se slikaju na nekim lijepim mjestima i tako dalje, nek im otvoreno bude postavljeno i neko pitanje po kojem moraju da pokažu odgovornost."

Istovremeno je upozorila da se građanski angažman ne može završiti komentarom na društvenim mrežama.

"Ne može sve s društvenim mrežama, mora se izaći na ulicu, mora se otići u neka udaljena područja. Dakle, promjene se moraju, moramo praviti promjene."

BiH još "zapela" na 5G

Još jedna tema koja pokazuje koliko Bosna i Hercegovina zaostaje u određenim procesima jeste uvođenje 5G mreže.

"Govori se o 6G svuda u svijetu", navedeno je tokom razgovora.

"A mi smo još zapeli na 5G", odgovorila je Čengić.

Da BiH trenutno nema jasno definisan put ka uvođenju 5G mreže, za N1 su potvrdili iz Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine.

Iz RAK-a su naveli da trenutno ne postoje jasne odrednice i strategija za uvođenje 5G, kao i da Vijeće ministara BiH nije donijelo odgovarajuće odluke kojima bi bili definirani uslovi i rokovi za njegovo uvođenje.

Za Čengić je riječ o dijelu mnogo šireg problema – sporosti institucija u odgovaranju na potrebe građana.

"Vlast se bavi sama sobom, kao što sam rekla, uporno imenuje podobne, a nesposobne. Građani traže neka rješenja na svoj način. Aktivisti pokušavaju da nekako pomognu građanima da barem neke procedure i u nekim oblastima života žive što je moguće lakše, ali stvarno kao da se uopšte ne slušamo", kazala je.

Ipak, razgovor je završila porukom da rješenja postoje.

"Rješenja postoje. Samo treba zasukati rukave i tražiti od ovih odgovornih koji su u mogućnosti da donesu odluke i raspolažu njima."

"Djela, a ne riječi", zaključeno je u razgovoru.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad