Picula prozvao Vučića zbog "crvenih linija", Brnabić uzvratila napadom na Zagreb, Sarajevo i Tiranu

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić žestoko je odgovorila Toninu Piculi, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju, nakon što je hrvatski europarlamentarac kritikovao Aleksandra Vučića zbog, kako je naveo, prelaska "mnogih crvenih linija" i pozvao evropske institucije na jasniji stav prema historijskom revizionizmu i glorifikaciji ratnih zločinaca.
Umjesto direktnog odgovora na Piculine navode o Vučiću i Srbiji, Brnabić je raspravu proširila na čitav region, navodeći primjere iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije koje vidi kao dokaz neujednačenog odnosa Evropske unije prema sličnim slučajevima.
"Srbija ne traži poseban tretman. Samo jednak tretman", napisala je Brnabić na društvenoj mreži X.
"Snaga reakcije Evropske unije na nedavne događaje u Srbiji otvara očigledno pitanje: primjenjuju li se isti standardi dosljedno širom regiona?", upitala je.
Tirana kao prvi primjer
Kao prvi primjer navela je skup podrške Hashimu Thaçiju i još trojici bivših pripadnika OVK u Tirani, koji se suočavaju s optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
"Nije uslijedila nikakva zvanična institucionalna reakcija EU niti mjere protiv Albanije", navela je Brnabić.
Zagreb i koncert Marka Perkovića Thompsona
Potom je pažnju usmjerila prema Hrvatskoj i koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu u julu 2025. godine.
"Oko pola miliona ljudi prisustvovalo je koncertu Marka Perkovića Thompsona, na kojem se uzvikivao ustaški pozdrav 'Za dom spremni' i isticali simboli povezani s ustaškim režimom", napisala je.
Brnabić je pritom istakla da su koncertu prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i članovi Vlade, dok je premijer Andrej Plenković posjetio probu i kasnije pohvalio događaj.
"Evropska komisija dala je samo opću osudu fašizma i uputila pitanje nacionalnim vlastima. Nikakve mjere protiv Hrvatske nisu uslijedile", tvrdi Brnabić.
Jasenovac i slučaj Praljak
U nastavku je podsjetila na višegodišnji spor oko Vučićevih pokušaja da posjeti Jasenovac.
"Hrvatske vlasti su u više navrata odbile ili spriječile pokušaje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da posjeti Memorijalni centar Jasenovac i oda počast žrtvama", navela je.
Spomenula je i reakciju Hrvatskog sabora nakon smrti Slobodana Praljka 2017. godine, dan nakon što je Haški tribunal potvrdio njegove presude i kaznu od 20 godina zatvora za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
"Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da parlamentarne grupe konačnu presudu smatraju 'nepravednom i neprihvatljivom'", napisala je Brnabić.
"Ni u ovom slučaju nije uslijedila nikakva zvanična institucionalna reakcija EU niti mjere protiv Hrvatske", dodala je.
Srebrenica i napad na Vučića
Brnabić je zatim u svoju argumentaciju uključila i Bosnu i Hercegovinu, podsjećajući na napad na Vučića tokom komemoracije u Srebrenici 11. jula 2015. godine.
"Iako je EU osudila napad i pozvala na potpunu istragu, više od 11 godina kasnije niko nije optužen, procesuiran niti pozvan na odgovornost", napisala je.
Kao drugi primjer iz BiH navela je Rasima Delića, bivšeg komandanta Armije RBiH, koji je pred Haškim tribunalom osuđen zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje prema zarobljenim vojnicima bosanskih Srba.
Brnabić je navela da mu je nakon smrti 2010. godine održana zvanična komemoracija uz visoke vojne počasti.
"Ni tada nije uslijedila nikakva zvanična institucionalna reakcija EU niti mjere", napisala je.
Na kraju je pomenula Dinka Šakića, bivšeg komandanta logora Jasenovac osuđenog na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina nad civilima.
"Hrvatska je tada vodila pregovore o pristupanju EU, ali ipak nije bilo nikakve zvanične reakcije institucija EU niti mjere koja bi utjecala na proces pristupanja", navela je Brnabić.
Svoj odgovor završila je tvrdnjom da reakcija prema Srbiji nije uporediva s reakcijama na slučajeve koje je navela.
"Nijedan od ovih primjera nije izazvao reakciju razmjera kakva se sada vidi protiv Srbije", poručila je.
"Ako nam je pomirenje zajednički cilj, selektivna osuda i nesrazmjerne političke posljedice ne mogu nas približiti tom cilju", zaključila je Brnabić.
Picula: "Ne postoje nedodirljivi"
Picula je prethodno napisao da je Aleksandar Vučić "do sada prešao mnoge crvene linije" uz, kako je naveo, benevolenciju Evropske komisije, pojedinih država članica i Evropske pučke stranke, čiji je SNS pridruženi član.
"Svako ko tvrdi da predstavlja evropske vrijednosti treba jasno pokazati kako su historijski revizionizam i glorifikacija ratnih zločinaca nedopustivi i da ne postoje nedodirljivi", poručio je Picula.
Do novog zaoštravanja dolazi neposredno nakon sahrane Ratka Mladića u Beogradu, kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Srbije i Republike Srpske. Mladić, pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ispraćen je uz vojne počasti i veliko javno prisustvo, što je izazvalo oštre osude iz Evropske unije i regiona. Upravo u takvom kontekstu Piculina poruka o "crvenim linijama" dobija dodatnu težinu, dok Brnabić odgovorom pažnju preusmjerava na postupke Hrvatske, BiH i Albanije i pitanje jednakih evropskih standarda.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare