Porodiljske naknade u BiH i regiji: Koliko majke primaju i koliki dio plate zadržavaju

U bh. entitetu Republika Srpska, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji zaposlena porodilja prima 100 posto obračunske osnovice, koja se računa iz prosjeka plata u prethodnim mjesecima. U Unsko-sanskom i Srednjobosanskom kantonu to je 50 posto prosječne plate. Uporedili smo pravila u BiH, regiji, Njemačkoj i Austriji, za zaposlene i za nezaposlene majke.

Povod je saopćenje Općine Centar, koja je za oktobar na račune 47 porodilja uplatila 12.400 KM jednokratne pomoći: po 200 KM za prvo dijete, 300 za drugo, 400 za treće i 500 KM za blizance. Takve pomoći su vidljive, ali čine manji dio podrške. Najveći dio je mjesečna naknada tokom porodiljskog odsustva.

Prirodni pad od gotovo 12.000

Prema prethodnim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2025. je rođeno 24.105 djece, a umrlo 35.801 osoba. Prirodni pad od 11.696 najveći je u posljednje tri godine: 2023. iznosio je 9.496, a 2024. godine 10.997. Ukupna promjena broja stanovnika zavisi i od migracija, koje ove brojke ne obuhvataju.

U Federaciji je prošle godine rođeno 15.387 djece, a umrlo 20.541 osoba. Od deset kantona samo je Zapadnohercegovački imao više rođenih nego umrlih, i to za 140. Republika Srpska je imala 7.921 živorođeno dijete i 14.105 umrlih. Federalni zavod za programiranje razvoja navodi da je stopa fertiliteta u FBiH 2024. iznosila 1,12 djeteta po ženi, a za obnavljanje stanovništva potrebno je oko 2,1.

Nezaposlene: od 564,85 do 1.261 KM mjesečno

Federalni Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom svakoj nezaposlenoj porodilji garantuje 55 posto najniže plate. Uz najnižu platu od 1.027 KM za 2026, to je 564,85 KM mjesečno tokom 12 mjeseci. Federacija treću godinu zaredom isplaćuje i jednokratnih 1.000 KM za svako novorođeno dijete.

Neki kantoni dodaju svoj novac. Kanton Sarajevo nezaposlenoj porodilji uz federalnih 564,85 KM isplaćuje dodatnu pomoć od 696,15 KM, ukupno 1.261 KM. Zeničko-dobojski kanton isplaćuje 1.000 KM, a Tuzlanski dopunjava federalnu naknadu do 996 KM. Kanton 10 je za djecu rođenu u 2026. uveo jednokratnih 1.200 KM. Zapadnohercegovački kanton nezaposlenoj majci daje federalni minimum, a za treće i svako naredno dijete dodaje 513,50 KM mjesečno.

Razlika u podršci tokom prve godine je zato velika. Nezaposlena porodilja u Kantonu Sarajevo za 12 mjeseci primi 15.132 KM naknade, a u kantonu koji ne dodaje ništa 6.778,20 KM. S federalnom jednokratnom pomoći to je 16.132, odnosno 7.778 KM.

Republika Srpska je materinski dodatak za nezaposlene majke za period od jula do decembra 2026. povećala sa 406 na 746 KM mjesečno. Za prvo i drugo dijete isplaćuje se 12 mjeseci, a za blizance, treće i svako naredno dijete 18 mjeseci. Uz to ide 500 KM pomoći za opremu novorođenčeta, a za treće dijete i pronatalitetna naknada od 600 KM. Prema važećim iznosima, za prvih 12 mjeseci to je 9.452 KM za prvo dijete i 10.052 KM za treće.

U Brčko distriktu nezaposlena majka koja je najmanje šest mjeseci na evidenciji zavoda dobija materinski dodatak od 50 posto prosječne neto plate u Distriktu, 12 mjeseci. Distrikt isplaćuje i 1.000 KM za opremu, a od maja svako dijete dobija osnovni dodatak od najmanje 50 KM. Tačan mjesečni iznos materinskog dodatka nismo uspjeli potvrditi.

Zaposlene: od 50 posto do pune osnovice

U Republici Srpskoj zaposlena porodilja prima 100 posto prosjeka plata iz posljednjih 18 mjeseci, 12 mjeseci, a za treće dijete i blizance 18 mjeseci. Javni fond za dječiju zaštitu poslodavcu refundira bruto platu.

U Federaciji naknadu zaposlenima određuje svaki kanton. Prema Instrukciji Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS za 2026, zaposlena porodilja u Kantonu Sarajevo prima naknadu od 616,20 KM i dodatnu pomoć od 644,80 KM, ukupno 1.261 KM. Iznos je vezan za najnižu federalnu platu i isti je bez obzira na to koliko je žena zarađivala.

U javnom sektoru poslodavac porodilji dopunjuje razliku do pune plate, a u privatnom to nije obavezno, što je zastupnica u Skupštini KS Jelena Pekić za N1 nazvala diskriminacijom. Za ženu s platom od 2.028 KM, koliko je u augustu iznosio prosjek u Kantonu Sarajevo, 1.261 KM je oko 62 posto plate. Za ženu koja zarađuje 3.500 KM to je 36 posto.

Zeničko-dobojski kanton zaposlenima isplaćuje isti iznos kao nezaposlenima, 1.000 KM, a Tuzlanski dopunjava nižu naknadu do 996 KM. Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton isplaćuju 50 posto prosječne plate. Srednjobosanski je u februaru izmijenio zakon kako zaposlena porodilja ne bi primala manje od nezaposlene. Za Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački, Posavski i Bosansko-podrinjski kanton, Kanton 10 i Brčko distrikt pravila za zaposlene u 2026. nismo uspjeli potvrditi.

Regija, Njemačka i Austrija

U Hrvatskoj zaposlena majka do šestog mjeseca djetetovog života prima 100 posto plaće bez gornje granice. Zatim slijedi roditeljska naknada od 100 posto, najviše 3.001,79 eura mjesečno. Za blizance, treće i svako naredno dijete preostali roditeljski dopust plaća se 803,42 eura mjesečno. Majka koja nije u radnom odnosu dobija 503,24 eura mjesečno, ako ima pet godina prebivališta. Država za svako novorođeno dijete isplaćuje i 618,02 eura.

U Srbiji zaposlena porodilja prima 100 posto prosjeka osnovica iz posljednjih 18 mjeseci, najviše pet prosječnih zarada, ukupno 365 dana, a za treće dijete dvije godine. Uz to ide roditeljski dodatak: za prvo dijete 500.000 dinara odjednom, za drugo 600.000 u 24 rate, za treće 2.280.000 dinara u 120 rata. Za svako dijete isplaćuje se i 7.500 dinara za opremu. Žena koja je na dan poroda nezaposlena može, ako je ranije ostvarivala prihode, imati pravo i na takozvane ostale naknade.

Slovenija zaposlenima nadoknađuje 100 posto osnove, uz gornju granicu od 2,5 prosječne plate za starševski dopust. Majke koje nisu osigurane dobijaju starševski dodatek od 507,43 eura mjesečno, uz 441,60 eura pomoći za opremu. Crna Gora za drugu polovinu 2026. isplaćuje od 1.127,68 eura za prvo do 2.819,21 eura za četvrto dijete. Roditelji na evidenciji nezaposlenih i redovni studenti mogu dobiti mjesečnu naknadu od 121,59 eura, a svako dijete prima dječji dodatak od 30 eura.

U Njemačkoj majka šest sedmica prije i osam sedmica nakon poroda prima Mutterschaftsgeld, približno punu neto platu. Zatim slijedi Elterngeld, 65 do 67 posto neto plate, najmanje 300 i najviše 1.800 eura mjesečno. Mjeseci Mutterschaftsgelda uračunavaju se u 12 mjeseci osnovnog Elterngelda, a ako i otac uzme odsustvo, ukupno je 14. Pojednostavljeno, zaposlena majka tako u godini dana dobije oko 71 posto neto plate. Odvojeno od toga, svako dijete prima Kindergeld od 259 eura mjesečno, bez obzira na prihode roditelja.

Austrija nakon Wochengelda, koji iznosi 100 posto neto plate osam sedmica prije i osam poslije poroda, isplaćuje Kinderbetreuungsgeld od 80 posto prihoda, najviše 80,12 eura dnevno. Majka bez primanja dobija paušalnih 41,14 eura dnevno godinu dana. Odvojeno ide Familienbeihilfe od 138,40 eura mjesečno i Kinderabsetzbetrag od 70,90 eura.

Kad se pravila primijene na istu platu, razlike su jasne. Za platu od 2.028 KM naknada u Republici Srpskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji nadoknađuje punu obračunsku osnovicu, a u Njemačkoj oko 71 posto. U privatnom sektoru Kantona Sarajevo to je oko 62 posto, u Unsko-sanskom i Srednjobosanskom 50 posto, a u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu oko polovine. Što je plata veća, to je udio u kantonima s fiksnim iznosom manji.

Koliko košta prva godina bebe

Porodiljska naknada je zamjena za platu od koje porodica živi, a ne pomoć za opremu. Za orijentaciju smo napravili redakcijske scenarije troškova, s količinama i cijenama iz bh. prodavnica.

Kolica 2u1 u online prodaji koštaju od 279,90 KM, a skuplji modeli prelaze 2.000 KM. Krevetac bez dušeka može se naći od 94,90 KM za putni do oko 280 KM za drveni, a autosjedalica za bebe do 13 kilograma od 129,35 do 664,90 KM. Pakovanje od 64 pelene Violeta u online prodaji košta 23,95 KM, a 174 pelene Pampers Active Baby 69,95 KM, odnosno od 37 do 51 feninga po komadu. Uz procjenu od oko 2.300 pelena godišnje, to je od 850 do 1.170 KM. Limenka adaptiranog mlijeka Aptamil od 800 grama košta 40,40 KM.

Prema tim scenarijima, kolica, krevetac, autosjedalica, pelene, maramice i adaptirano mlijeko u prvoj godini koštaju od oko 1.500 KM uz dojenje i najjeftiniju opremu do oko 4.900 KM uz skuplju opremu i adaptirano mlijeko. Srednji scenarij s adaptiranim mlijekom izlazi oko 3.800 KM. Dušek, komoda, odjeća, bočice, dohrana, porod, lijekovi na recept i vrtić nisu uračunati.

Mogući su i dodatni troškovi u apoteci. Vitamin D3 u kapima košta od 12,60 do 26,50 KM po bočici, omega-3 kapi za djecu 16,20 KM, probiotske kapi BioGaia 26,20 KM, a mast za pelensku regiju 15,30 KM. Ako beba ima atopijski dermatitis, emolijentna krema od 200 ml košta 33,90 KM, što uz jedno pakovanje mjesečno iznosi oko 400 KM godišnje. Na opremu, hranu i kozmetiku za bebe u BiH plaća se PDV od 17 posto.

Novac nije cijeli odgovor

Brojke se ne slažu uvijek s očekivanjem. Austrija i Njemačka, koje porodiljama daju najviše, imaju stope fertiliteta od 1,31 i 1,36, ispod ili jedva iznad prosjeka EU od 1,34. Crna Gora (1,75) i Srbija (1,64) imaju najviše stope u ovom poređenju. Zapadnohercegovački kanton, jedini u FBiH s pozitivnim priraštajem, nezaposlenoj majci daje federalni minimum. Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da na broj rođenih utiču starosna struktura, migracije, zaposlenost i broj žena u fertilnoj dobi.

Istraživanje UN-ovog Populacijskog fonda (UNFPA), provedeno 2025. među 758 mladih iz BiH od 18 do 39 godina, pokazuje da mladi žele porodicu, ali je odgađaju. Kao veoma važan razlog 36 posto navelo je finansije, 35 posto pronalazak partnera, 33 posto zdravlje, a 24 posto nedostatak stana.

Dio kantona se okreće mjerama koje traju duže od prve godine. Kanton Sarajevo je za sufinansiranje privatnih vrtića u školskoj 2026/27. osigurao 17 miliona KM, a mladim parovima nudi do 300 KM mjesečno za kiriju. Tuzlanski kanton je za 1.140 djece izdvojio po 700 KM za vrtić. Federacija je ove godine obavezala kantone da najmanje 20 posto od 200 miliona KM federalne pomoći potroše na demografske mjere.