Smog u Sarajevu najgori je kad nema vjetra: topao sloj zraka zatvori kotlinu kao poklopac

U normalnim uslovima zrak je najtopliji pri tlu, a s visinom se hladi, prosječno za oko 6,5 °C na svaki kilometar. Topliji zrak s površine diže se i sa sobom odnosi dim i čestice, koji se razrijede u višim slojevima atmosfere. Zato je zagađenje u vjetrovitim i nestabilnim danima manje vidljivo, čak i kad se loži jednako kao inače.

Kako nastaje poklopac iznad grada

U vedrim i mirnim noćima tlo brzo gubi toplotu, a zrak uz njega se hladi. Hladan zrak je teži, pa se slijeva niz padine i skuplja na dnu kotline. Iznad njega ostaje sloj toplijeg zraka, i taj obrnuti raspored meteorolozi zovu temperaturna inverzija.

Topli sloj radi kao poklopac: zrak ispod njega ne može se podići, pa dim iz dimnjaka i izduvni gasovi ostaju zarobljeni pri tlu i iz sata u sat se gomilaju. Kad se uz to stvori magla, nastaje smog. UNICEF u pregledu kvaliteta zraka u BiH navodi upravo to: zimska magla u Sarajevu pri visokom zagađenju prelazi u smog, a slab vjetar i stabilan anticiklon produžavaju epizode.

Zašto je Sarajevo posebno izloženo

Grad leži u izduženoj kotlini, okružen Trebevićem, Igmanom, Humom i drugim uzvisinama. Takav reljef zaklanja grad od vjetra, a hladan zrak sa okolnih padina sliva se prema dnu doline. Inverzija se zato ovdje stvara lako, a razbija teško: često tek kad stigne fronta s jačim vjetrom ili padavinama. Kako izgleda dan kada vjetar očisti kotlinu, Sarajlije dobro znaju.

Isti problem imaju i drugi gradovi u kotlinama i dolinama, poput Zenice, Kaknja i Tuzle.

Odakle dolazi dim koji ostaje zarobljen

Prema UNICEF-u, glavni izvori zagađenja u Sarajevu su individualna ložišta, saobraćaj i pojedinačni industrijski izvori. Britanski Guardian je, pišući o gradu, izdvojio stari vozni park, drva i ugalj, pa i roštilj. Kad se loži vlažno drvo ili ugalj loše kvalitete, sagorijevanje je nepotpuno i u zrak odlazi više sitnih čestica.

Kanton Sarajevo ove godine ima i program podrške privrednicima koji koriste peći na čvrsto gorivo: pekare, picerije i roštiljnice mogu dobiti do 35.000 KM za zamjenu peći, iz ukupno milion maraka planiranih u budžetu za 2026.

Koliko čestica PM2.5 je previše

Čestice PM2.5 manje su od 2,5 mikrometra i dovoljno sitne da prodru duboko u pluća. Svjetska zdravstvena organizacija u smjernicama iz 2021. preporučuje da njihova prosječna dnevna koncentracija ne prelazi 15 mikrograma po kubnom metru, a godišnja 5. Prethodne smjernice iz 2005. dozvoljavale su 25, odnosno 10 mikrograma.

Zagađen zrak povećava rizik od bolesti srca i pluća, a najosjetljiviji su djeca, starije osobe i hronični bolesnici.

Šta znače epizode Pripravnost, Upozorenje i Uzbuna

Kanton Sarajevo ima plan interventnih mjera s tri stepena. Što je zagađenje veće, mjere su strože: od zabrane kretanja starijih dizelaša u centralnoj zoni i preporuke da djeca ne borave napolju, do ograničenja rada industrije i mogućeg prilagođavanja nastave. Epizode proglašava i ukida kantonalna vlada, na osnovu mjerenja.

Kako se zaštititi u danima smoga

• Prije izlaska provjerite kvalitet zraka na stranici FHMZ-a ili na mjernim stanicama kantona.
• Kad je zrak loš, ograničite boravak i fizičku aktivnost napolju, posebno djeca, stariji i hronični bolesnici.
• Stan prozračite kratko, kada su vrijednosti najniže, obično poslijepodne.
• Ako ložite drva, koristite suho drvo: vlažno daje znatno više dima.

Osobe s astmom i bolestima srca i pluća u danima smoga trebaju se držati uputa svog ljekara.