U 2026. zabilježeno 149 slučajeva negiranja genocida, najviše na društvenim mrežama i u medijima

Prema podacima iz izvještaja, broj evidentiranih slučajeva porastao je u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je zabilježeno 99. Autori navode da negiranje, uprkos izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, ostaje široko rasprostranjena pojava u politici, medijima, institucijama, kulturi i svakodnevnom životu.

Aktivno poricanje najčešći oblik

Najveći broj slučajeva, njih 94, svrstan je u kategoriju aktivnog poricanja ili negiranja genocida.

U 23 slučaja zabilježena je relativizacija, opravdavanje ili poređenje genocida s drugim ratnim zločinima, dok je u 21 slučaju evidentirana podrška počiniocima, bez nužnog direktnog spominjanja genocida.

U devet slučajeva zločin je priznat, ali je osporeno da je riječ o genocidu, dok su dva slučaja označena kao trijumfalizam, odnosno slavljenje počinjenog genocida.

Izvještaj upozorava da se negiranje sve češće širi preko društvenih mreža, gdje objave nerijetko budu izbrisane prije nego što istražni organi mogu utvrditi njihov sadržaj i autore.

Mediji i političari među najčešćim izvorima

Prema monitoringu Memorijalnog centra, među najčešće evidentiranim izvorima negiranja u 2026. godini nalazi se tabloid Informer, s 24 zabilježena slučaja.

Po deset slučajeva povezano je s izjavama i djelovanjem Milorada Dodika i Branimira Kojića. Slijede Politika sa sedam, Alo sa šest te Gideon Greif i Vojislav Šešelj sa po četiri evidentirana slučaja.

Po tri slučaja zabilježena su kod Aleksandra Pavića, Nenada Kecmanovića i Sputnika.

Autori izvještaja navode da se negiranje ne pojavljuje samo kroz direktne izjave, već i kroz veličanje osuđenih ratnih zločinaca, dodjeljivanje priznanja, murale, pjesme, skandiranja na sportskim događajima, objave na društvenim mrežama i različite medijske sadržaje.

Izvještaj upozorava na institucionalno negiranje

Posebno je istaknuto negiranje koje dolazi od nosilaca javnih funkcija i institucija, naročito u Republici Srpskoj i Srbiji.

U izvještaju se navode političke izjave, institucionalna podrška osuđenim ratnim zločincima, kvazinaučni izvještaji te odluke i javni događaji kojima se veličaju počinioci.

Autori zaključuju da negiranje genocida nije svedeno na pojedinačne incidente, već da u dijelu javnog i političkog prostora ima obilježja organizovanog i sistemskog djelovanja.

Broj procesuiranih slučajeva i dalje nizak

Jedan dio izvještaja posvećen je primjeni izmjena Krivičnog zakona BiH kojima su kriminalizirani negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

Iako su tokom izvještajnog perioda zabilježene pojedinačne presude i postupci, ocijenjeno je da je broj procesuiranih slučajeva i dalje nizak u odnosu na broj evidentiranih pojava.

U izvještaju su, između ostalog, analizirani predmeti protiv Miodraga Malića i Vojina Pavlovića, kao i postupak protiv načelnika Vlasenice Miroslava Kraljevića.

Autori upozoravaju da izostanak dosljednog institucionalnog odgovora šalje poruku da negiranje i veličanje zločinaca mogu ostati bez posljedica.

Murali i sadržaji u javnom prostoru ostaju problem

Monitoring je obuhvatio i slučajeve murala, grafita, spomen-ploča i drugih sadržaja kojima se u javnom prostoru veličaju osuđeni ratni zločinci.

U izvještaju se navodi da pojedini murali ostaju na zgradama i nakon prijava, dok nadležne institucije odgovornost za njihovo uklanjanje prebacuju jedne na druge.

Zabilježeni su i slučajevi prodaje majica i drugih predmeta s likovima ratnih zločinaca, kao i skandiranja i isticanja spornih poruka na sportskim i kulturnim događajima.

"Negiranje nije predmet pregovora"

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić naveo je u izvještaju da je negiranje genocida napad na vladavinu prava, autoritet sudova i samu ideju da činjenice postoje nezavisno od političke volje.

Iz Memorijalnog centra poručuju da će nastaviti dokumentovati svaki oblik negiranja genocida, razvijati istraživačke i obrazovne programe te insistirati na činjenicama utvrđenim pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Zaključuju da borba protiv negiranja nije završena donošenjem zakona, već zahtijeva dosljedno procesuiranje, odgovorno medijsko izvještavanje, obrazovanje i jasnu institucionalnu osudu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad