Vitezovi prošetali Starim gradom Vidoškim

Manifestaciju je otvorila predsjednica Vlade HNK Marija Buhač.

"Radosna sam jer mi je ukazana čast otvoriti ovo posebno važno, jubilarno izdanje ovoga međunarodno prepoznatog srednjovjekovnog sajma, jedinog takvog u BiH. Nakon ovoga, uz ime Tarče vezuje se onaj prefiks 'tradicionalna', nakon ovoga preboljene su sve tegobe poroda i odrastanja, nakon ovoga postajete brend, prepoznatljiv događaj koji okuplja ne samo stanovnike iz svih dijelova BiH, nego i naše prijatelje iz susjednih zemalja pa i puno šire", poručila je Buhač.

Stolačka tarča nudi raskoš i užitak svakomu ljubitelju tradicije i historije, poklonicima izumrlih vještina, kako onih borbene tematike, tako i onih na tragu izradbe rukotvorina i svakojakoga oruđa, ali i užitak zaljubljenicima u hercegovačke delicije, autohtona jela i pića svojstvena ovomu podneblju.

"I sama oduševljena maštovitošću, autentičnošću, trudom i požrtvovnošću, s posebnom radošću pozdravljam organizatore Sajma te predstavnike Gradskoga poglavarstva Stoca, na čelu s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem. Njihova vizija i predanost kroz sve ove godine ima i imat će i nadalje zdušnu potporu Vlade HNK. Osim što je zabavna, kreativna i što je mjesto osmijeha i susreta, Stolačka tarča nas i poučava, obrazuje i vraća u neka davna vremena, u doba naših predaka, oživljavajući duh, čast i ponos vitezova Staroga grada Vidoškoga. Takva neka bude i kroz sljedećih deset godina, kao i kroz sva desetljeća koja su pred nama", zaključila je Buhač.

Vidovški grad

Vidoški grad (stari naziv Vidoška) je stari grad na uzvisini iznad Stoca, na lijevoj obali Bregave.

Na području današnjeg Stoca u Vidovu polju razvilo se još u antici urbano naselje s najbogatijim ostacima u čitavoj Bosni i Hercegovini. Stariji su historičari i arheolozi držali da je to Diluntum starih kasnoantičkih izvora. Noviji, osobito nakon pronalaska natpisa na Trebinjsi s imenom toga grada, drže da je ovdje bio neki drugi municipij, i to od tolike važnosti da je u njemu za šire okružje 533. godine uspostavljena i biskupija (Sarsenterensis), sa sjedištem u Sarsenterumu.

Vidoški grad se nalazi na brdu Križevac, koje je ubilježeno u gruntovnicu (zemljišno-knjižni ured) 1897. godine za austrijskog popisa kao parcela pod nazivom Križevac – Humčine, označena kao k. č. 215/1, površine 24,7 ha i upisana je u zemljišno-knjižni uložak broj 853, kao vlasništvo/erar Bosne i Hercegovine.

Prvi spomen Vidoškoga grada datira 19. veljače 1444. u povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V. kao Vidosich, Vuidonopoglyo, castello con lo contato gdje se potvrđuju posjedi hercega Stjepana Vukčića Kosače. Spominje ga i "rimski kralj" Fridrih 20. siječnja 1448. g. kao castrum Widossky, a 1. lipnja 1454. ga ponovno spominje Alfons V. kao civitate Vidouschi cum castris et pertinentiis suis.[2] U Kosačinu posjedu bio je do vremena između 1465. i 1469. kada su ga osvojile Osmanlije i priključile Hercegovačkom sandžaku. Godine 1878. zauzela ga je austrougarska vojska. Arheološkim radovima obavljenim 1976. godine nisu otkriveni ostaci srednjovjekovnog grada, ali se pretpostavlja da su prekriveni gradnjom utvrde iz doba austrougarske uprave.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad