Karcinom, kao drugi najčešći uzrok smrti u svijetu i uzrok svake šeste smrti u svijetu, izazvao je deset miliona smrtnih slučajeva samo u 2020. godini. Broj oboljelih od karcinoma u odnosu na broj stanovnika je 2,5 puta veći u razvijenim zemljama, nego u nerazvijenim.

Anadolija je prikupila podatke o ovoj bolesti u svijetu ali i novim metodama liječenja povodom 4. februara, koji se u svijetu obilježava kao Svjetski dan borbe protiv karcinoma.

Prema podacima Svjetskog fonda za istraživanje karcinoma (WCRF) i Američkog instituta za istraživanje karcinoma (AICR), 2020. godine u svijetu je otkriveno 18,1 miliona novih slučajeva karcinoma, i to 9,3 miliona među muškarcima i 8,8 miliona među ženama.

Najčešći karcinom dojke i pluća

Karcinom dojke je najčešći rak u svijetu s 2,26 miliona slučajeva otkrivenih 2020. godine, a iza njega je karcinom pluća sa 2,06 miliona slučajeva, pa debelog crijeva 1,93 miliona, prostate 1,41 miliona te karcinom želuca sa 1,09 miliona slučajeva.

Karcinom dojke činio je 12,5 posto svih slučajeva karcinoma, karcinom pluća 12,2 posto, karcinom debelog crijeva 10,7 posto, karcinom prostate 7,8 posto i karcinom želuca 6 posto.

Dok su kod muškaraca najčešći karcinom pluća, prostate, debelog crijeva, želuca, jetre, mokraćnog mjehura, jednjaka, Ne–Hodgkinov limfoma, bubrega i krvi, kod žena su najčešći karcinom dojke, debelog crijeva, pluća, grlića materice, štitnjače, materice, želuca, jajnika, jetre i ne–Hodgkinov limfoma.

Također, podaci pokazuju da je broj oboljelih od karcinoma u odnosu na broj stanovnika 2,5 puta veći u razvijenim zemljama, nego u nerazvijenim. U 2018. godini zabilježeno je 296 slučajeva karcinoma na 100.000 stanovnika u razvijenim regijama, dok je taj broj iznosio 115 u nerazvijenim regijama.

Ipak, karcinom materice kod žena tri puta je češća pojava u nerazvijenim zemljama, nego u razvijenim zemljama.

Karcinom najčešći u Australiji i Novom Zelandu

Zemlja s najvećim brojem oboljelih od karcinoma u svijetu u odnosu na populaciju je Australija sa 468 slučajeva na 100.000 osoba, a potom slijedi Novi Zeland sa 438 slučajeva.

Slijede Irska sa 373 slučaja na 100 hiljada ljudi, Mađarska sa 368 slučajeva, Sjedinjene Američke Države sa 352 slučaja, Belgija 345 slučajeva, Francuska 344 slučaja, Norveška 337 slučajeva te Holandija i Kanada sa po 334 slučaja.

Geografska rasprostranjenost vrsta karcinoma

Deset zemalja u kojima je karcinom dojke najčešća vrsta karcinoma na 100.000 ljudi su Belgija, Luksemburg, Holandija, Francuska, Nova Kaledonija (francuska prekomorska teritorija), Liban, Australija, Velika Britanija, Italija i Novi Zeland.

Zemlje sa najvećim procentom karcinoma pluća, koji je među najčešće prisutnima vrstama karcinoma kod žena i muškaraca, su Mađarska, Srbija, Nova Kaledonija, Grčka, Francuska Polinezija, Crna Gora, Belgija, Guam, Turska i Danska.

Karcinom debelog crijeva je najčešći u Mađarskoj, Južnoj Koreji, Slovačkoj, Norveškoj, Sloveniji, Danskoj, Portugalu, Barbadosu, Japanu i Holandiji.

Karcinom prostate, četvrti najčešći oblik karcinoma, najčešće se javlja u Gvadalupu (Francuska), Martiniku (Francuska), Irskoj, Barbadosu, Estoniji, Norveškoj, Švedskoj, Portoriku i Francuskoj.

Karcinom želuca je najčešći u Južnoj Koreji, Mongoliji, Japanu, Kini, Butanu, Kirgistanu, Čileu, Bjelorusiji, Peruu i Vijetnamu.

Karcinom jetre je najčešći u Mongoliji, Egiptu, Gambiji, Vijetnamu, Laosu, Kambodži, Gvineji, Tajlandu, Kini i Južnoj Koreji, a karcinom grlića materice u Swazilandu, Malaviju, Zambiji, Zimbabveu, Tanzaniji, Burundiju, Ugandi, Lesotu, Madagaskaru i Komori.

Oko 40 posto smrtnih slučajeva od raka može se spriječiti

Prema podacima WHO-a, vrste karcinoma koji su rezultirali najvećim brojem smrtnih slučajeva su karcinom pluća, debelog crijeva, jetre, želuca i dojke.

Od karcinoma pluća umrlo je 1,8 miliona, od karcinoma debelog crijeva 935.000, od karcinoma jetre 830.000, od karcinoma želuca 769.000 i od karcinoma dojke 685.000 osoba.

Vrste karcinoma, uzroka svake šeste smrti u svijetu, izazvale su deset miliona smrtnih slučajeva samo u 2020. godini.

Trećina smrtnih slučajeva od karcinoma uzrokovana je pušenjem, visokim indeksom tjelesne mase, konzumacijom alkohola, niskom potrošnjom voća i povrća i nedostatkom fizičke aktivnosti.

U zemljama s niskim prihodima, 30 posto slučajeva oboljelih od karcinoma uzrokovano je infekcijama kao što su humani papiloma virus (HPV) ili hepatitis.

U WHO-u navode da se 30 do 50 posto slučajeva karcinoma može spriječiti izbjegavanjem faktora rizika, dodajući da je ranom dijagnozom i odgovarajućim liječenjem moguć oporavak od mnogih vrsta karcinoma koji prijete ljudima.

Metode liječenja karcinoma

Iako efikasna metoda liječenja karcinoma još nije pronađena kod svih vrsta karcinoma, procenat oporavka, koje se trenutno kreće oko 50 posto, raste iz dana u dan.

Najčešće metode liječenja karcinoma su hirurško uklanjanje kancerogenih tkiva, kemoterapija za liječenje stanica karcinoma lijekovima, terapija zračenjem za ubijanje stanica karcinoma i transplantacija koštane srži od samog pacijenta ili od potpuno podudarnih donora u kosti koje proizvode krvne ćelije iz matičnih ćelija koje omogućavaju dužu kemoterapiju ili zamjenu oboljele koštane srži.

Osim toga, već duže vrijeme u liječenju karcinoma se koristi i imunoterapija, koja koristi imunološki sistem tijela za borbu protiv raka, također poznata i kao biološka terapija.

Imunoterapija koristi imunološki sistem organizma, bilo direktno ili indirektno, u borbi protiv raka. Naš organizam ima prirodnu sposobnost da se zaštiti od bolesti, uključujući zloćudne karcinome. Imunološki sistem može prepoznati razliku između zdravih i zloćudnih stanica i eliminirati potonje iz tijela.

Imunoterapija ili biološka terapija obnavlja, stimulira ili pojačava prirodnu antitumorsku funkciju imunološkog sustava. Temelji se na spoznaji da zloćudni tumori pobuđuju imunološku reakciju organizma domaćina, odnosno da na tumorskim stanicama postoje antigeni kojih nema u normalnim stanicama istog tkiva.

Osim toga, u toku su još klinička ispitivanja na hiljade intervencijskih tretmana karcinoma.

Posebno je poznato da su klinička ispitivanja različitih oblika imunoterapije koje koriste imunološki sistem organizma u borbi protiv karcinoma već dosad polučila dobre rezultate.