Trideset i pet godina nakon što se dogodila jedna od najvećih nuklearnih katastrofa na svijetu, ona u Černobilju kad je eksplodirala nuklearna elektrana, naučnici strahuju zbog potencijalne prijetnje koja se nalazi ispod natkrivenog reaktora u sobi 305/2, navodi portal New scientist.

U razrušenoj nuklearki zapažen je rast fizijske reakcije duboko u masama goriva uranijuma u nepristupačnoj komori unutar kompleksa.

Ukrajinski naučnici pokušavaju utvrditi da li će se taj porast energije u neispravnoj hali reaktora stabilizovati ili će zahtijevati dalju i vrlo opasnu intervenciju s ciljem sprečavanja nove nuklearne reakcije.

Posljednja istraživanja vezana za slučaj černobiljske nuklearne elektrane pokazuju da su šuma i usjevi u blizini Černobilja i dalje kontaminirani.

Senzori trenutno prate sve veći broj neutrona, što je signal fizije, upozorava Anatolij Dorošenko iz Instituta za bezbjednosne probleme nuklearnih elektrana.

Eksplozija iz 1986. godine razrušila je mnoge zidove i “zapečatila” sobe i hodnike u elektrani kojima se ne može pristupiti.

Tone radioaktivnog materijala iz unutrašnjosti reaktora rasuto je po postrojenju, što je stvorilo je veliku toplinu od koje je nastala smjesa slična topljenom pijesku, koja sadrži beton i čelik.

Taj je radioaktivni materijal sličan lavi i curi na niže nivoe postrojenja, prenosi New scientist.

Naučnici objašnjavaju da jedna komora, poznata kao podreaktorska soba 305/2, sadrži velike količine radioaktivnog materijala. Ljudska ruka ne može joj pristupiti, ali ni roboti.

Istraživači su nedavno uočili “skok” u emisiji neutrona iz te sobe, a sada su ti nivoi povećani za čak četrdeset odsto od početka 2016. godine.

Taj povećani postotak ukazuje na rastuću reakciju nuklearne fisije, pa istraživači pokušavaju da utvrde da li će se ovaj porast aktivnosti na kraju smanjiti, kao neki prethodni, ili će morati pronaći način kako da uđu u tu zlokobnu prostoriju i intervenišu.

Jedno od objašnjenja zašto se ovo događa jeste moguće isušivanje postrojenja zbog njegova natkrivanja u 2016. godini.

Kad se gorivo uranijuma ili plutonijuma radioaktivno raspadne, ono emituje neutrone koji mogu podstaći dalju fizijsku reakciju, ako su vezani za drugo radioaktivno jezgro koja ih “hvata”.

Nedugo nakon nesreće 1986. godine, kiša je pomogla da se suzbiju dalje reakcije u sobi 305/2, a sada zbog nove strukture natkrivenog dijela vrijedne 1,5 milijardi evra, koja je napravljena 2016. godine, nema takve pomoći.

Naučnici sa Univerziteta Sheffield u Britaniji, koji se bavi proučavanjem nuklearnog otpada, uspoređuju trenutnu situaciju u černobiljskom postrojenju sa žarom kod roštiljanja, što je svojevrstan podsjetnik da taj problem nije trajno riješen, već samo stabilizovan.

Jedna od ideja za rješavanje problema sobe 305/2 u nuklearki u Černobilju jeste razvijanje robota koji može podnijeti intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u prisutnoj smjesi i ubaci “borove cilindre” koji bi funkcionisali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone.

Roboti bi se približili prostoriji 305/2 ne bi li ugradili neutronske i temperaturne senzore i, ako je moguće, uzeli uzorak unutrašnjeg materijala sličnog lavi te u njega ugradili čvrst apsorber neutrona, poput gadolinijuma u metalnom obliku.

Međutim, precizno praćenje je teško, jer u blizini prostorije 305/2 nema neutronskog senzora, a naučnici ne znaju koji je tačno materijal između njihovih senzora i otopljenog goriva, što otežava predviđanje stvarnoga stanja problema.

Posljednje istraživanje koje se bavi mjerenjem radioaktivnosti u okolini Černobilja, objavljeno na portalu “EurekAlert” pokazuje kako su šuma i usjevi uzgajani u blizini Černobilja još uvijek kontaminirani, čak trideset i pet godina nakon nesreće koja se dogodila 1986.

Istraživanje je analizom žitarica, uključujući pšenicu, raž, ječam i zob, pokazalo da je koncentracija radioaktivnih izotopa, odnosno stroncija-90 i cezija-137 u šumama i na poljima u blizini Černobila povišena, odnosno iznad granice dopuštenog.

Također, istraživanjem su ispitani uzorci drva u okolici Černobilja, te je otkriveno da gotovo tri četvrtine uzoraka drva sadrže poveću koncentraciju stroncijuma-90.