Otok izgleda kao otisak prsta: Kako je na Baljencu nastalo 23 kilometra suhozida

Baljenac, poznat i kao Bavljenac, nalazi se u blizini otoka Kaprije u šibenskom arhipelagu. Njegov neobičan izgled rezultat je ljudskog rada kojim su otočani pokušavali dobiti i sačuvati obradivu zemlju.

Prema Turističkoj zajednici grada Šibenika, otočić zauzima oko 0,14 kvadratnih kilometara. Kamen koji je uklanjan s parcela slagan je u ograde, bez maltera i drugog veziva.

Zidovi su čuvali zemlju i nasade

Stanovnici Kaprija gradili su suhozide tokom 19. stoljeća. Ograde su razdvajale parcele, smanjivale eroziju i štitile nasade vinove loze i smokava od vjetra.

Gustoća zidova na maloj površini stvorila je uzorak po kojem je Baljenac danas prepoznatljiv. Ono što na fotografiji izgleda kao kameni crtež zapravo je trag nekadašnje poljoprivrede.

Zaštićena je vještina gradnje

UNESCO je 2018. na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine upisao umijeće suhozidne gradnje, kroz zajedničku nominaciju više zemalja. Upis se odnosi na znanja i tehnike, a ne na proglašenje samog Baljenca zasebnim dobrom svjetske baštine.

Baljenac danas nema stalnih stanovnika, uređene staze ni pristanište, navodi lokalna turistička zajednica. Najpoznatiji pogled ostaje onaj s mora ili iz zraka, iz kojeg se najbolje vidi koliko je kamena složeno na tako malom prostoru.