Svećenik Jakob Aljaž kupio je vrh Triglava za jedan zlatnik i postavio toranj

Priču o kupovini Planinski savez Slovenije (Planinska zveza Slovenije, PZS) objavio je na platformi Google Arts & Culture. Prema PZS-u, planinarstvo u slovenskim Alpama u 19. stoljeću bilo je pod snažnim njemačkim uticajem, a Aljaž je primijetio sve veće zanimanje stranaca za slovenske planine. Kupovinom vrha htio je tome stati na kraj.

Triglav je visok 2.864 metra, navodi PZS. Geodetskim mjerenjem čije je rezultate Slovenija objavila 2016. dobijena je visina od 2.863,65 metara, pisao je tada tportal, pa se vrh u tom mjerenju „smanjio“ za oko 35 centimetara. Prethodno precizno mjerenje bilo je 1985. Mjerenje je urađeno uz novi model geoida Slovenije; stari je na pojedinim mjestima odstupao do 20 centimetara, a novi dopušta grešku do pet.

Šest dijelova od po 15 do 20 kilograma

Toranj je Aljaž sam osmislio i platio. Napravljen je od debelog pocinčanog lima u obliku malog cilindra, a izradio ga je njegov prijatelj, limar Anton Belec, navodi RTV Slovenija. Visok je 190 centimetara i ima četiri mala prozora. Prvobitno se zvao Triglavski toranj, a ime po Aljažu dobio je kasnije.

Dijelovi su vozom stigli iz Ljubljane u Mojstranu. Odatle ih je šest nosača sedmicu dana nosilo prema vrhu, a svaki od šest dijelova težio je između 15 i 20 kilograma. Aljaž i petorica pomagača sastavili su toranj 7. augusta 1895, a samo pričvršćivanje trajalo je pet sati. Izrada i postavljanje koštali su ga 300 goldinara, trista puta više od samog vrha.

Toranj je otvoren i blagoslovljen 22. augusta 1895. Natpis na njemu bio je prvi slovenski natpis na Triglavu i u okolini, navodi PZS. Unutra su bila tri stolčića, knjiga upisa, kuhalo na špiritus i panorama Triglava slikara Marka Pernharta, piše RTV Slovenija.

Vrh i toranj Aljaž je poklonio Slovenskom planinskom društvu, preteči današnjeg PZS-a. Pojedini članovi njemačko-austrijskog Alpskog saveza pokušali su postići da se toranj ukloni, ali nisu uspjeli.

Boje koje su pratile granice i države

Toranj je kroz decenije više puta prepravljan. Dobijao je spomen-ploče, a zastavicu na vrhu zamijenila je petokraka, pa zastavica s godinom postavljanja. U vrijeme ratova, kad je uz njega prolazila granica Jugoslavije i Italije, bojen je u zeleno, bijelo i crveno, a u socijalizmu u crveno. Dobio je gromobran, a temelji su mu više puta betonirani.

U junu 1991, kad je Slovenija proglasila nezavisnost, na njemu je podignuta slovenska zastava. Godine 1999. toranj je proglašen kulturnim spomenikom od nacionalnog značaja.

Helikopterom u Ljubljanu i nazad

Prvi put nakon 123 godine toranj je s vrha skinut 7. septembra 2018. Helikopterom je prebačen u Mojstranu, pa u restauratorski centar u Ljubljani. Na vrh je vraćen 3. oktobra iste godine. PZS ga danas opisuje kao najviše planinsko sklonište u Sloveniji.

Za 130. godišnjicu postavljanja Slovenski planinski muzej u Mojstrani 2025. je pripremio izložbu „Aljažev toranj – simbol ili trofej“, javila je RTV Slovenija.