"Zid drveća" dug 8.000 km "prepolovit" će kontinent i prehraniti milione ljudi

Protežući se od atlantske obale Senegala do obala Džibutija na Crvenom moru, Afrika poduzima jedan od najambicioznijih ekoloških projekata ikada pokušanih.

Po uzoru na kineske projekte pošumljavanja, Veliki zeleni zid se proteže na 8.000 kilometara preko Sahela, prostrane polusušne regije koja graniči sa Saharom. Cilj ove inicijative je mnogo više od sadnje drveća. Cilj projekta je obnova degradiranog zemljišta, borba protiv dezertifikacije, jačanje sigurnosti hrane, stvaranje miliona radnih mjesta i pomoć zajednicama da se prilagode klimatskim promjenama.

Veliki zeleni zid, koji će "prepoloviti" Afriku na dva dijela, kombinuje sadnju drveća s obnovom šuma, travnjaka, poljoprivrednog zemljišta i močvara, vraćajući život u jednu od klimatski najosjetljivijih regija svijeta.

Šta je afrički "Zid drveća"

Veliki zeleni zid pokrenula je Afrička unija 2007. godine kao dugoročni napor u borbi protiv rastućih ekoloških izazova s ​​kojima se suočava Sahel. Regija se proteže cijelom širinom Afrike, odvajajući Saharu od zelenijih savana dalje na jugu.

Prvobitna vizija bila je izgraditi kontinuisani pojas drveća dug otprilike 8.000 kilometara i širok 15 kilometara. Međutim, vremenom su naučnici i konzervatori shvatili da bi obnova pejzaža bila daleko efikasnija od sadnje jednog reda drveća. Danas se inicijativa fokusira na oživljavanje šuma, travnjaka, močvara, poljoprivrednog zemljišta i domaće vegetacije u skladu s lokalnim uvjetima.

Zašto je Africi potreban "Zid drveća"?

Decenijama se Sahel suočava s kombinovanim utjecajima dezertifikacije, dugotrajnih suša, degradacije zemljišta i klimatskih promjena. Milioni ljudi koji žive u cijeloj regiji ovise o poljoprivredi i stočarstvu za svoju egzistenciju. Kako se plodno zemljište pogoršava, a padavine postaju sve nepredvidljivije, zajednice se bore s padom prinosa usjeva, nesigurnošću hrane i siromaštvom.

Veliki zeleni zid nastoji preokrenuti ovaj trend obnavljanjem zdravog tla, poboljšanjem zadržavanja vode, povećanjem vegetacijskog pokrova i povećanjem produktivnosti poljoprivrednog zemljišta. Očekuje se da će inicijativa također ojačati biodiverzitet i smanjiti pritisak koji prisiljava mnoge ljude da napuste svoje domove u potrazi za boljim prilikama.

To je mnogo više od sadnje drveća

Uprkos svom nazivu, Veliki zeleni zid nije jedna neprekinuta linija drveća koja se proteže preko kontinenta. Umjesto toga, to je skup projekata obnove prilagođenih lokalnim ekosistemima. U nekim područjima se sadi autohtono drveće. U drugim slučajevima, poljoprivrednici štite prirodno regenerirajuću vegetaciju, obnavljaju travnjake, poboljšavaju kvalitet tla, sakupljaju kišnicu ili usvajaju održivije poljoprivredne prakse. Ovaj fleksibilni pristup pomaže u osiguravanju da su napori obnove prilagođeni lokalnim klimatskim uvjetima, umjesto da se oslanjaju na univerzalno rješenje.

Brojke koje stoje iza projekta

Obim Velikog zelenog zida je izvanredan. Do 2030. godine, inicijativa ima za cilj:

- Obnoviti 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, područje otprilike veličine Egipta.

- Uhvatiti 250 miliona tona ugljičnog dioksida iz atmosfere.

- Otvoriti 10 miliona zelenih radnih mjesta širom Afrike.

- Poboljšati sigurnost hrane i egzistenciju za milione ljudi koji žive u Sahelu.

Više od 20 afričkih zemalja, zajedno s međunarodnim organizacijama, razvojnim bankama i ekološkim grupama, podržava inicijativu.

Napredak je već započeo

Iako projekat još ima dug put pred sobom, značajan napredak je postignut u nekoliko zemalja. Senegal je zasadio milione stabala i obnovio velike površine degradiranog zemljišta, dok je Etiopija rehabilitovala milione hektara kroz programe obnove velikih razmjera. Nigerija, Niger i nekoliko drugih zemalja također su proširile prakse održivog upravljanja zemljištem. Nedavne procjene pokazuju da je već obnovljeno oko 30 miliona hektara zemljišta. Iako ovo predstavlja značajan napredak, stručnjaci priznaju da će postizanje svih ciljeva projekta za 2030. godinu zahtijevati dodatna sredstva, jaču regionalnu saradnju i poboljšanu sigurnost u područjima pogođenim sukobima.

Obnova prirode

Zdravi ekosistemi čine mnogo više od pukog podržavanja divljih životinja. Drveće i autohtona vegetacija pomažu u stabilizaciji tla, smanjenju erozije, poboljšanju obnavljanja podzemnih voda i skladištenju ugljika koji bi inače ostao u atmosferi. Obnovljeni pejzaži također pružaju stanište za ptice, insekte i druge divlje životinje, a istovremeno čine farme otpornijima tokom suša. Za lokalne zajednice, zdravije zemljište često znači bolji urod, pouzdaniju ispašu za stoku i poboljšane prihode.

Jedan od najvećih svjetskih klimatskih projekata

Veliki zeleni zid se smatra jednom od najvećih inicijativa za obnovu ekosistema ikada pokrenutih. Njegov značaj se proteže izvan Afrike jer su degradacija zemljišta i klimatske promjene globalni izazovi. Uspjeh u Sahelu mogao bi pružiti vrijedne lekcije za obnovu degradiranih pejzaža u drugim suhim regijama širom svijeta. Inicijativa je također postala simbol kako se obnova okoliša može kombinirati s ekonomskim razvojem, pokazujući da zaštita prirode i poboljšanje života ljudi mogu ići ruku pod ruku.

Živi zid za budućnost

Za razliku od zidova izgrađenih da podijele ljude, Veliki zeleni zid u Africi osmišljen je da ponovno poveže pejzaže, obnovi ekosisteme i ojača zajednice.

Njegov uspjeh neće se mjeriti samo brojem zasađenih stabala, već zdravijim tlom, naprednim divljim životinjama, sigurnijim izvorima prihoda i većom otpornošću na klimatske promjene.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad