Svaki četvrti zaposleni u Njemačkoj ima migrantsko porijeklo

U zanimanjima u kojima nedostaje radne snage, zaposleni migrantskog porijekla posebno su zastupljeni. Njihov udio među kuharima iznosio je 56 posto, dok su činili 55 posto zaposlenih u proizvodnji hrane.

Više od polovine zaposlenih migrantskog porijekla bilo je i među radnicima koji postavljaju podne obloge, gdje su činili 54 posto, te među radnicima na skelama i u preradi mesa, sa po 51 posto.

Među vozačima autobusa i tramvaja, kao i zaposlenima u ugostiteljstvu, njihov udio iznosio je 47 posto.

Trećina zaposlenih u zanimanjima iz oblasti njege imala je migrantsko porijeklo, dok je njihov udio u proizvodnji plastike iznosio 44 posto, a u transportu tereta 41 posto.

Najmanji udio zaposlenih migrantskog porijekla među zanimanjima u kojima nedostaje radne snage zabilježen je u hitnim službama spašavanja, gdje su činili sedam posto zaposlenih, zatim u prodaji mesa sa 13 posto i poljoprivredi sa 15 posto.

Izvan zanimanja koja se suočavaju s manjkom radne snage, osobe migrantskog porijekla manje su zastupljene u policijskim službama, gdje čine osam posto zaposlenih, kao i u javnoj upravi i pravosuđu, sa po devet posto.

Prema podacima Destatisa, integracija na tržište rada razlikuje se u zavisnosti od regije porijekla i dužine boravka u Njemačkoj.

Među muškarcima porijeklom iz zemalja Evropske unije, starosti od 25 do 59 godina, koji su u Njemačkoj živjeli kraće od pet godina, stopa zaposlenosti iznosila je 89 posto, dok je među ženama iz te grupe iznosila 73 posto, navodi ANadolija.

Stope zaposlenosti među migrantima iz Afrike i Bliskog istoka niže su tokom prvih godina boravka u Njemačkoj, ali se nakon 20 do 25 godina približavaju općim stopama zaposlenosti, koje iznose 88 posto za muškarce i 81 posto za žene.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad