Da li počinje noćna mora za Izrael?

„Tako završava pola stoljeća američko-izraelskih odnosa kakve smo poznavali“.

Ove riječi nakon izbora napisao je Michael Oren, bivši izraelski ambasador u Washingtonu. Upozorio je da bi posljedice mogle obuhvatiti ograničavanje obavještajne saradnje, odgađanje isporuka vojnih dijelova i sankcije povezane s okupiranim palestinskim teritorijama.

Oren piše o onome što bi se moglo dogoditi. Ipak, njegove riječi pokazuju koliko je izborni rezultat uznemirio dio izraelskog diplomatskog establišmenta.

Avishay Ben Sasson-Gordis, rukovodilac istraživanja izraelsko-američkih odnosa u Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu, za Bloomberg je situaciju opisao američkim izrazom za veliku požarnu uzbunu: „Ovo je požar s pet alarma“.

Nomi Bar-Yaacov, saradnica Ženevskog centra za sigurnosnu politiku, rezultat je nazvala „jasnim izglasavanjem nepovjerenja odlazećoj izraelskoj vladi premijera Benjamina Netanyahua“.

Demokratsko osvajanje oba doma Kongresa otvara prostor za ozbiljnije preispitivanje američke politike prema Izraelu. Za Netanyahuovu politiku još je neugodnije pitanje koje ovi izbori ostavljaju njegovim američkim saveznicima: koliko ih podrška izraelskoj vladi može koštati na biralištima?

Kritičari mogu pobijediti

Pobjeda Abdula El-Sayeda u Michiganu posebno je važna. Prvi musliman izabran u američki Senat zagovarao je prekid američke vojne pomoći Izraelu, a rat u Gazi nazivao genocidom.

Nakon pobjede, u razgovoru za NPR, svoje prioritete opisao je riječima: „Novac van politike, novac u vaš džep, Medicare (zdravstveno osiguranje) za sve“.

Upitan o Izraelu, dodao je: „Naš novac treba trošiti ovdje, a ne subvencionirati strane vojske“.

El-Sayed je pritom naveo i Egipat, Saudijsku Arabiju, Jordan i Pakistan. Protivljenje vojnoj pomoći drugim državama uklapa u širu poruku da američki porezni novac treba trošiti na potrebe građana SAD-a.

U Georgiji je ponovo izabran Jon Ossoff, jevrejski senator koji podržava sigurnost Izraela, ali insistira da upotreba američkog oružja mora biti usklađena s međunarodnim pravom.

„Sigurnost izraelskog naroda mi je važna. Imam rodbinu koja živi u Izraelu“, rekao je tokom predizborne debate, braneći svoje glasove za blokiranje određenih prodaja oružja.

El-Sayed i Ossoff nemaju isti stav prema Izraelu. Njihove pobjede zato pokazuju koliko je širok prostor između bezuslovne podrške izraelskoj vladi i zahtjeva za potpunim prekidom pomoći.

Obojica su pobijedila uz javno iznesene kritike. To će uzeti u obzir i budući kandidati i stranačka rukovodstva koja procjenjuju šta birači žele čuti.

Amerikanci su već mijenjali mišljenje

Istraživanje Pew Research Centera, provedeno od 23. do 29. marta ove godine, pokazalo je da 60 posto Amerikanaca ima negativno mišljenje o Izraelu. Godine 2022. taj udio iznosio je 42 posto.

Među demokratama i nezavisnim biračima koji im naginju negativan stav imalo je 80 posto ispitanika.

Generacijski raskorak vidi se i među republikancima i njima naklonjenim nezavisnim biračima: negativno mišljenje o Izraelu imalo je 57 posto ispitanika od 18 do 49 godina, dok su stariji uglavnom zadržali pozitivan stav.

Iz tih podataka ne možemo zaključiti koliko Amerikanaca podržava embargo na oružje niti zašto je neko glasao za određenog kandidata. Možemo vidjeti da se raspoloženje mijenjalo mjesecima prije izbora.

Za izraelsku diplomatiju posebno je zabrinjavajuća razlika između mlađih i starijih republikanaca. Ona otvara pitanje koliko će se buduća republikanska rukovodstva moći oslanjati na odnos prema Izraelu koji je godinama bio gotovo neupitan unutar stranke.

Vance otvara neugodno pitanje

Dan nakon izbora Vance je prenio tvrdnju jednog anketara da bi nezadovoljne Trumpove birače republikancima mogla vratiti četiri poteza: završetak rata, fokus na troškove života, davanje prvenstva američkim interesima i, njegovim riječima, „promijeniti odnos prema Izraelu“.

Vance je za republikanski poraz prvenstveno okrivio rat protiv Irana. Prenošenje nalaza jednog anketara ne predstavlja novu američku politiku. Ali potpredsjednik je upravo odnos prema Izraelu uvrstio u javnu raspravu o tome kako vratiti izgubljene birače.

Za izraelsku vladu problem bi mogao postati znatno ozbiljniji ako kritičari s ljevice i desnice počnu podržavati iste mjere.

Dio demokrata traži ograničavanje pomoći zbog prava Palestinaca i načina na koji se koristi američko oružje. Dio republikanaca može doći do sličnog zaključka zbog protivljenja stranim ratovima i trošenju novca u inostranstvu. Ne moraju se slagati o mnogo čemu da bi zajedno glasali protiv neke isporuke oružja.

„Ne bi smjelo biti izuzetka za Izrael“

Nova demokratska većina preuzet će kontrolu nad kongresnim odborima u januaru 2027. Moći će organizovati saslušanja, zahtijevati dokumentaciju i istraživati odluke administracije. U Senatu će odlučivati i o potvrđivanju osoba koje predsjednik nominira na važne funkcije.

Elisa Ewers, stručnjakinja američkog Vijeća za vanjske odnose, očekuje pokušaje ograničavanja podrške Izraelu.

„Demokrate će nastojati ozbiljno ograničiti vojnu pomoć i provoditi američke zakone“, napisala je.

Njena procjena tek treba proći test kongresnih glasanja. Trump zadržava pravo veta, a demokrate nemaju većinu kojom ga mogu samostalno nadjačati.

Ipak, pomjeranje unutar stranke vidjelo se i prije izbora. Prema Reutersu, u septembru je 46 od 47 članova demokratskog kluba u Senatu podržalo zahtjev za izvještavanje o rastućem nasilju izraelskih doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali. Republikanci su mjeru blokirali.

Glasalo se o zahtjevu za izvještavanje, ne o općoj obustavi pomoći. Gotovo jedinstven stav demokratskog kluba ipak pokazuje koliko je široka podrška većem nadzoru.

Senator Chris Van Hollen svoj zahtjev sažeo je riječima: „Ne bi smjelo biti izuzetka za Izrael“.

Dosljedna primjena takvog načela značila bi da administracija mora mnogo uvjerljivije objašnjavati kome šalje oružje, kako se ono koristi i šta poduzima kada se prekrše uslovi njegove isporuke.

Koliko daleko će demokrate ići?

Demokratska pobjeda nije donijela jedinstven program prekida pomoći Izraelu.

J Street, organizacija koja se predstavlja kao proizraelska i zagovara diplomatsko rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, rezultate predstavlja kao potvrdu vlastitog pristupa.

„Kada novi Kongres položi zakletvu, većinu demokrata u oba doma činit će kandidati koje je podržao J Street“, poručio je predsjednik organizacije Jeremy Ben-Ami.

To je tvrdnja same organizacije o kandidatima koje je podržala na izborima. Njihova pobjeda ne znači da svi zagovaraju obustavu vojne pomoći. Razlike između očuvanja savezništva, uslovljavanja podrške i njenog ukidanja postat će presudne kada na dnevni red dođu konkretne odluke.

Američko-izraelsko savezništvo neće nestati zbog jednog izbornog rezultata. Predsjednik i dalje ima velike ovlasti, a protivljenje pojedinim postupcima izraelske vlade ne znači nužno i spremnost na uskraćivanje pomoći.

Ali izraelsko rukovodstvo sada mora računati s Kongresom u kojem će njegovi kritičari imati više moći i s javnošću koja je sve manje naklonjena Izraelu. Pitanje odnosa prema toj državi otvoreno je i među republikancima koji pokušavaju objasniti vlastiti poraz.

Noćna mora za izraelsku vladu počinje mogućnošću da američki političari u postavljanju strožih uslova za podršku Izraelu prepoznaju i vlastitu izbornu prednost.