Evropski obavještajci upozoravaju: Rusija bi mogla testirati NATO u roku od nekoliko mjeseci, a ne godina

Upozorenja dolaze nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao u parlamentu da obavještajne procjene ukazuju na to da bi Rusija u narednim mjesecima mogla izvesti napad dronovima ili raketama na teritoriju NATO-a, u okviru nastojanja da dokaže kako je "član 5 više teorijski nego praktičan".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja kao "utemeljena i dobro dokumentovana", a u petak je sazvao lidere političkih stranaka i kandidate za predsjedničke izbore 2027. godine na hitan sastanak u Parizu, na kojem su, između ostalog, razgovarali o obavještajnim podacima koji ukazuju na rastuću prijetnju iz Rusije, piše The Guardian.

Strahovanja od eskalacije dolaze u trenutku kada se Generalna skupština Ujedinjenih nacija kasnije ove sedmice okuplja u New Yorku, ali i usred intenziviranja zračnih napada obje strane u ratu Rusije protiv Ukrajine. Kijev je u ranim jutarnjim satima u nedjelju pogodio Moskvu i druge ruske regije stotinama dronova i raketa, u jednom od najvećih zračnih napada od početka rata.

U odvojenim intervjuima za Guardian tokom protekle sedmice, vođenim na različitim lokacijama, trojica čelnika evropskih obavještajnih službi govorila su o svojim procjenama potencijalne prijetnje iz Moskve.

Michal Koudelka, direktor češke Sigurnosno-informativne službe (BIS), rekao je da bi, osim pojačane aktivnosti dronova, dio planova Kremlja mogao biti i upad manjih razmjera na teritoriju neke članice NATO-a koja graniči s Rusijom.

"Moguće je. To bi moglo uključivati ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom, masovnu kampanju utjecaja", rekao je u rijetkom intervjuu u sjedištu agencije u Pragu.

Kazao je da bi se takav scenarij mogao dogoditi u roku od "nekoliko mjeseci, a ne godina", ali je dodao da "mnogo ljudi čini sve što može kako bi osiguralo da do toga ne dođe".

Zvaničnici u tri baltičke zemlje, koje graniče s ruskom teritorijom, oprezniji su kada je riječ o mogućnosti invazije ili neke druge ozbiljne eskalacije. Kao razlog navode ruske resurse koji su već znatno angažovani u Ukrajini te upozoravaju da bi prenaglašavanje mogućnosti napada moglo ići u korist Kremlju.

"Ne vidimo pokazatelje neposrednog napada", rekao je Normunds Mežviets, generalni direktor latvijske Državne sigurnosne službe (VDD), u intervjuu u sjedištu agencije u Rigi.

Priznao je da postoje znakovi da se Moskva priprema za odlučnije djelovanje u Evropi, ali je rekao da nije jasno jesu li ti planovi samo dio strategije destabilizacije.

"Još uvijek je otvoreno pitanje imaju li direktne i konkretne planove ili je to samo dio njihovih ukupnih pokušaja širenja straha i neizvjesnosti u zapadnom društvu", rekao je.

Baltički političari, koji su godinama kritikovali zapadnu Evropu zbog previše blagog odnosa prema Rusiji, sada su se našli u neobičnoj situaciji da pojedine zapadne lidere pozivaju da ublaže javne poruke. Strahuju da bi razgovori o neposrednoj invaziji mogli nanijeti štetu njihovim društvima i ekonomijama.

U subotu je generalni sekretar estonskog Ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov kritikovao "paniku na društvenim mrežama" koja se posljednjih dana pojavila zbog mogućeg napada.

"Ako bude razloga za strah od napada, budite sigurni: jasno ćemo vam to reći. Do tada, ostanite mirni, nastavite dalje i podržavajte Ukrajinu", napisao je na društvenoj mreži X.

Mežviets je kazao da je, gledano u cjelini, dobro što je zapadna Evropa postala svjesna prijetnje iz Rusije.

"Prije 2022. godine konstantno smo upozoravali naše zapadnoevropske partnere na prijetnju iz Rusije, ali većinu vremena naši glasovi nisu bili saslušani. Godine 2022. pristup naših partnera se promijenio. Rekli su da se ispostavilo da su Balti i Poljaci bili u pravu", kazao je.

Ni Mežviets ni Koudelka nisu željeli govoriti o tome kakve su konkretne obavještajne informacije eventualno prikupljene o navodnim ruskim planovima za naredne mjesece. Također nisu željeli komentarisati da li je iznenadna posjeta direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi prošlog mjeseca – tokom koje se zaustavio i u Rigi – dijelom bila usmjerena na upozoravanje Kremlja na opasnosti koje bi nosio napad na NATO.

Nakon te posjete, glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov odbacio je navode o mogućem ruskom napadu na NATO.

"To nema nikakve veze sa stvarnošću niti s namjerama Ruske Federacije", rekao je.

Ipak, mnogi u Evropi imaju na umu događaje koji su prethodili ruskoj invaziji na Ukrajinu punog obima 2022. godine, kada su američki zvaničnici u više navrata upozoravali da se Rusija priprema za invaziju, dok je Kremlj to uporno negirao.

Dok se rat punog obima približava svojoj petoj zimi, napori predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama da se postigne mir u Ukrajini zasad ne pokazuju znakove uspjeha, dok Rusija i Ukrajina intenziviraju međusobne napade dronovima i raketama.

Ukrajina je uništila značajan dio ruske naftne infrastrukture, gađajući tokom posljednjih mjeseci rafinerije i druge objekte.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad