Kako rat u Iranu slabi američku vojnu moć širom svijeta

Kako bi usmjerio resurse prema Bliskom istoku, Pentagon je povukao ključne sisteme protuzračne odbrane i posljednji preostali američki nosač aviona iz Pacifika. Istovremeno je uglavnom obustavio pomorske misije u Južnom kineskom moru, čiji je cilj bio ograničavanje kineskih teritorijalnih ambicija, dok je smanjio i rotacije borbenih aviona u Europi koji učestvuju u zaštiti granica NATO-a prema Rusiji.

Pet bivših američkih odbrambenih zvaničnika i osoba upoznata s planiranjem Ministarstva odbrane tvrde da smanjeno američko vojno prisustvo u Pacifiku i Europi, zajedno s pomirljivijim pristupom predsjednika Donalda Trumpa prema tradicionalnim protivnicima poput Rusije i Sjeverne Koreje, ugrožava utjecaj Pentagona širom svijeta.

“Očigledno pitanje koje trenutno niko ne želi previše direktno postaviti administraciji jeste: Imamo li još uvijek vjerodostojno odvraćanje neprijatelja? S obzirom na to gdje su naši resursi, postoji prilično veliki jaz“, rekao je jedan od bivših zvaničnika.

Sve manje povjerenja među saveznicima

Nemogućnost Pentagona da pokori Teheran, zajedno s drastično smanjenim zalihama presretača projektila i druge ključne municije, dodatno je pojačala uvjerenje da američka vojska gubi utjecaj koji je ranije imala među saveznicima.

“Postoji stvarno veliko urušavanje povjerenja”, rekao je drugi bivši zvaničnik odbrane.

SAD i dalje imaju značajne vojne kapacitete na Bliskom istoku. Više od 50.000 američkih vojnika, 12 ratnih brodova i stotine aviona spremni su za nastavak borbi ako Trump donese takvu odluku.

Ipak, udaljavanje Washingtona od pojedinih saveznika, uključujući kritike Kanade i otkazivanje vojnih vježbi s Južnom Korejom, izazvalo je osjećaj izloženosti među tradicionalnim partnerima. Posebno je to izraženo u Aziji, gdje je Trump pokazao spremnost na približavanje kineskom lideru Xi Jinpingu i sjevernokorejskom lideru Kim Jong Unu.

“Predsjednikovo očigledno zanimanje za dogovor s Kinom stvara savršenu oluju koja povećava ranjivost saveznika”, rekao je drugi bivši zvaničnik.

Pritisak na vojnu industriju i mornaricu

Bijela kuća se, dok rat s Iranom ulazi u zastoj, sve više okreće ekonomskom pritisku na Teheran. Pentagon je, prema osobi upoznatoj s planiranjem, uglavnom pozdravio odluku ministra finansija Scotta Bessenta da se fokus prebaci s zračnih udara na sankcije.

Rat je istovremeno doveo do preraspodjele američkih zaliha oružja. General Xavier Brunson, komandant američkih snaga u Koreji, rekao je Senatu u aprilu da je Pentagon povukao dio municije s Korejskog poluotoka zbog sukoba s Iranom, iako je ključni sistem proturaketne odbrane THAAD ostao na položajima.

Saveznici poput Australije i Tajvana strahuju da neće dobiti potrebnu američku municiju u slučaju sukoba. Kina je posljednjih mjeseci nastavila učestale upade u tajvanski zračni prostor.

Rat stvara dodatni pritisak i na američku mornaricu. Nosači aviona USS Gerald Ford i USS Abraham Lincoln vraćaju se s rekordno dugih raspoređivanja i trebaju održavanje. USS Theodore Roosevelt trebao bi narednih sedmica napustiti San Diego, a već je najavljeno da će njegovo raspoređivanje trajati duže od uobičajenih sedam mjeseci.

Smanjeno prisustvo i u Europi

Znakovi američkog povlačenja vidljivi su i u Europi. Ministar odbrane Pete Hegseth u junu je najavio šestomjesečnu reviziju američkog vojnog prisustva na kontinentu, a smijenio je i nekoliko visokih oficira koji su imali važnu ulogu u podršci Ukrajini tokom rata protiv Rusije.

General Christopher Donahue, kojeg je Hegseth smijenio u julu, pomagao je tehnološkim kompanijama koje sarađuju s američkom vojskom na programima dronova. Novi vršilac dužnosti načelnika štaba Kopnene vojske, general Christopher LaNeve, nedavno je zaustavio zajednički program obuke američkih i ukrajinskih vojnika za ratovanje dronovima.

„Uskoro ćemo izgubiti ogromnu količinu znanja o tome kako se vode veliki ratovi, od ljudi koji ih vode“, rekao je jedan američki zvaničnik.

Čak i na Bliskom istoku SAD sada imaju manje sigurnih opcija. Američki ratni brodovi moraju se snabdijevati daleko izvan dometa iranskog oružja, pa se dio logistike obavlja iz baze Diego Garcia, udaljene između 2.000 i 3.000 milja.

U slučaju rata s Kinom, problem bi bio još veći, jer Peking raspolaže dovoljno velikim arsenalom balističkih projektila da više puta napadne američke baze, navodi Politico.

Sve to, prema bivšim američkim zvaničnicima, nanosi štetu kredibilitetu Washingtona.

“Najvažnija je poruka koju diplomate tiho šalju iza zatvorenih vrata: Sjedinjene Države su nepouzdane, Sjedinjene Države su nefokusirane, a Kina je fokusirana. Ona je ovdje i neće nestati”, rekao je drugi bivši zvaničnik.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad