Kako navodi Al Jazeera, u Gazi raste bojazan da će dehidracija i bolesti koje se prenose vodom dovesti do humanitarne katastrofe usred izraelskih zračnih napada u kojima je poginulo 4.137 Palestinaca.
Novinari Al Jazeere su razgovarali sa Waseemom Mushtahom. Njegovih četvero djece ne ide u školu već dvije sedmice. Umjesto da uče matematiku ili geografiju, uče se kako da čuvaju vodu.
“Svakog dana napunim flašu vode za svakog i kažem im: Pokušajte se snaći s ovim. U početku su se mučili, ali sada se snalaze“, rekao je za Al Jazeeru, govoreći iz grada Khan Younisa na jugu Gaze.
Nakon što je Izrael izdao naredbu za evakuaciju za 1,1 milion Palestinaca u sjevernom dijelu Gaze, Mushtaha je odvezao svoju ženu i djecu od osam do 15 godina u kuću svoje tetke u Khan Younisu, gdje su stanovnici otvorili svoja vrata široj porodici i prijateljima usred nemilosrdnog izraelskog zračnog bombardiranja .
Kao službenik za vodu i kanalizaciju globalne neprofitne organizacije Oxfam, Mushtaha svuda oko sebe vidi oznake predstojeće javnozdravstvene katastrofe.
“Ljudi spavaju na ulicama, u prodavnicama, u džamijama, u svojim automobilima ili na ulicama”, rekao je. Njegova porodica živi zajedno sa oko 100 ljudi koji su nagurani u stan od 200 kvadrata i ubrajaju se među one koji su imali sreće.
U međuvremenu, higijenski proizvodi nestali su iz nekolicine supermarketa koji su ostali otvoreno, a cijena vode koju prodaju privatni prodavači koji vode male postrojenja za desalinizaciju na solarni pogon udvostručila se od 7. oktobra, kada je Izrael počeo bombardirati Gazu u znak odmazde za iznenadni napad koji je izveo Hamas. Nekada je voda koštala 30 šekela (7,40 dolara), ali sada se prodaje po cijeni od 60 šekela (15 dolara).
Mushtaha je u srijedu procijenio da će njegova porodica ostati bez vode za 24 sata. Nakon toga, ne zna šta će se dogoditi. “Ići ćemo na pijacu i kupiti sve što je dostupno. U budućnost gledamo tmurnim očima”, objasnio je.
Kolaps vodovodnih i sanitarnih usluga
Oxfam i agencije Ujedinjenih naroda upozorile su da će kolaps vodovodnih i sanitarnih usluga izazvati napade kolere i drugih smrtonosnih zaraznih bolesti ako se ne dostavi hitna humanitarna pomoć.
Izrael je prekinuo pristup vode u Gazi, zajedno sa zalihama goriva i električne energije koji napajaju postrojenja za vodu i kanalizaciju, nakon što je najavio potpunu blokadu palestinske enklave nakon napada Hamasa.
Većina od 65 kanalizacijskih crpnih stanica u Gazi i svih pet njenih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda prisiljeni su prestati s radom. Prema Oxfamu, neprečišćena kanalizacija se sada ispušta u more, dok čvrsti otpad također završava na nekim ulicama pored tijela koja još nisu zakopana.
Postrojenja za desalinizaciju su prestala da rade, a opštine nisu u mogućnosti da pumpaju vodu u stambena naselja zbog nestašice struje. Neki ljudi u Gazi se oslanjaju na slanu vodu iz slavine iz jedinog vodonosnog sloja enklave, koji je kontaminiran kanalizacijom i morskom vodom, ili su pribjegli pijenju morske vode. Drugi su primorani da piju iz bunara na farmama.
“Na ulicama bez zaštite”
UN kažu da je trenutno u Gazi dostupno samo tri litre vode dnevno po osobi za pokrivanje svih njihovih potreba, uključujući piće, pranje, kuhanje i ispiranje toaleta. Između 50-100 litara vode dnevno je preporučena količina za osobu da ispuni svoje osnovne zdravstvene potrebe, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Zaposlenik dobrotvorne organizacije Islamic Relief koji je također našao sklonište u Khan Younisu opisao je sličnu situaciju.
“U kući mojih roditelja je u skloništu oko 20 djece i sedam odraslih. Čak i sa toliko ljudi, samo puštamo vodu u toaletu dva puta dnevno – jednom ujutru, jednom uvečer – da bismo uštedjeli vodu”, rekla je ona, pod uslovom anonimnosti.
“Mi kuhamo jela za koja je potrebno najmanje vode. Umivamo se za namaz samo jednom ili dvaput. Imamo komšiju sa bunarom, ali on nema struju da pumpa vodu. Imaju generator, ali nemaju goriva”, dodala je.
Za one koji nemaju skloništa, uslovi su najstrašniji.
“Postoje porodice sa djecom i novorođenim bebama koje žive bez krova nad glavom. Oni samo sjede na ulici bez zaštite, vode, hrane ili bilo čega. Oni nemaju nikakvo obezbeđenje”, navela je ona.
Potrebno hitno dopustiti isporuku humanitarne pomoći
Humanitarne organizacije su u više navrata pozivale da se propusti humanitarna pomoć koja se nalazi na prijelazu Rafah, jedinom putu za ulazak pomoći u pojas Gaze na jedinoj granici koju dijeli s Egiptom.
Nakon posjete Izraelu u srijedu, američki predsjednik Joe Biden rekao je da je postignut dogovor s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da se omogući isporuka pomoći u narednim danima. Izrael je insistirao da se svi kamioni moraju provjeriti i da nikakva pomoć ne smije stići do boraca Hamasa. Biden je također rekao da se Egipat složio da dozvoli početni konvoj od 20 kamiona s pomoći preko graničnog prijelaza Rafah u Gazu.
Prošle sedmice su dva puta kružile glasine o sporazumu, sugerirajući skoro otvaranje prijelaza, što se nije dogodilo.
Mathew Truscott, šef humanitarne politike u Oxfamu, rekao je da osjeća frustraciju zbog ideje da se bolesti mogu širiti dok se voda i lijekovi gomilaju nekoliko kilometara preko granice.
“Kolera je samo jedna od mnogih bolesti koje se prenose vodom i koje se mogu širiti – ako možemo dobiti pomoć, mnogo toga se može spriječiti. Ali ne možete pružiti humanitarne operacije tamo gdje još uvijek padaju bombe”, rekao je on.
Šef UN-a Antonio Guterres pozvao je u srijedu na hitan humanitarni prekid vatre u Gazi kako bi se ublažila “epska ljudska patnja”. Istog dana, SAD su stavile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, koju je podržala većina drugih članica, zahtijevajući humanitarnu pauzu u izraelskom bombardiranju Gaze.
Dok se rat nastavlja, postoji bojazan da će biti još incidenata poput eksplozije u arapskoj bolnici al-Ahli u utorak.
“Veoma smo zabrinuti zbog napada na zdravstvo“, rekao je za Al Jazeeru Richard Brennan, regionalni direktor za hitne slučajeve pri WHO-u.
Prema podacima zdravstvene agencije UN-a, četiri od 34 bolnice više ne rade, dok su druge preplavljene povrijeđenim pacijentima i porodicama kojima je potrebno sklonište.
“Stvorili su se uslovi za širenje brojnih dijareja i kožnih bolesti“, rekao je Brennan, s efektima koji se mogu osjetiti u regiji.
Godine 2022. kolera se proširila Sirijom i Libanom, usmrtivši najmanje 97 ljudi. Iako na palestinskim teritorijama decenijama nije registrovana epidemija, “moguće je da je bakterija unesena i da su sada sazreli uslovi za njeno širenje”, rekao je Brennan za Al Jazeeru.
Za sve napore da se preokrene situacija, “dobijanje pomoći je od vitalnog značaja”, dodao je predstavnik SZO.
“Lopta je u polju političkih lidera koji kao prioritet moraju podići humanitarne potrebe. Spremni smo za polazak, ali moramo dobiti nesmetan, siguran, zaštićen prolaz kako bismo pomogli ljudima u nevolji”, podcrtao je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!