Stotine traktora okupilo se u centru Brisela u četvrtak, a bijesni poljoprivrednici gađali su Evropski parlament jajima. Iako poljoprivreda nije bila na dnevnom redu za sastanke lidera EU, političari su počeli da shvataju da bi im ignorisanje pritužbi poljoprivrednika moglo naštetiti, piše Guardian.
Postoji niz razloga zbog kojih su protesti poljoprivrednika zahvatili evropske zemlje poput Grčke, Njemačke, Portugala, Poljske i Francuske, gdje su poljoprivrednici ove sedmice blokirali ulice Pariza.
Neka pitanja, kao što je plan Berlina da postepeno ukine poreske olakšice na poljoprivredni dizel kako bi se uravnotežio budžet, ili zahtjev u Holandiji da se smanji emisija dušika, specifična su za određene zemlje. Međutim, mnoga pitanja se odnose na cijelu EU.
Poljoprivrednici se žale na pad prodajnih cijena, rastuće troškove, oštre regulacije, moćne i dominantne trgovce na malo, dugove, klimatske promjene i jeftin uvoz robe, sve u okviru poljoprivrednog sistema EU zasnovanog na pretpostavci da je “veće” ujedno i “bolje”, piše Guardian.
Troškovi viši, prodajne cijene niže
Troškovi poljoprivrednika, posebno za energiju, đubrivo i transport, porasli su u mnogim zemljama EU, posebno od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. U isto vrijeme su vlade i trgovnci na malo krenuli u smanjenje rastućih cijena hrane.
Cijene otkupa na farmama, osnovne cijene koju farmeri dobijaju za svoje proizvode, pale su u prosjeku za gotovo 9% između trećeg kvartala 2022. i istog perioda prošle godine, prema podacima Eurostata koje je analizirao Politico. Samo nekolicina proizvoda nije pogođena ovim, uključujući maslinovo ulje, uslijed nestašica.
Uvoz je također problem, posebno u srednjoj i istočnoj Evropi, gdje je poplava jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, na koje se EU odrekla kvota i carina nakon početka ruske invazije, dovela do smanjenja cijena i povećala ogorčenost zbog nelojalne konkurencije.
Poljski poljoprivrednici počeli su blokirati puteve iz Ukrajine u znak protesta još prošlog proljeća, a iako je Brisel ubrzo uveo ograničenja na izvoz Kijeva svojim bliskim susjedima, čim su istekle te mjere su Mađarska, Poljska i Slovačka najavile da uvode svoje mjere.
“Ukrajinsko žito treba da ide tamo gdje pripada, na azijska ili afrička tržišta, a ne u Evropu”, rekao je sindikat poljskih poljoprivrednika prošlog meseca.
Drugdje u Evropi, posebno u Francuskoj, jeftin uvoz iz dalekih krajeva je izvor sve većeg nezadovoljstva. Zamjera se što proizvodi iz zemalja poput Novog Zelanda i Čilea ne moraju poštovati iste stroge propise kao poljoprivrednici u EU.
Pregovori o sklapanju širokog trgovinskog sporazuma između EU i južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur su posebno prouzrokovali nezadovoljstvo, a evropski poljoprivrednici nezadovoljni su nelojalnom konkurencijom po pitanju proizvoda kao što su šećer, žito i meso.
Rastu temperature, rastu tenzije
Ekstremni vremenski uslovi uslijed klimatskih promjena sve više utiču na proizvodnju, te neki rezervoari vode u južnoj Španiji imaju samo 4% kapaciteta, dok su šumski požari prošle godine uništili oko 20% godišnjeg prihoda grčkih farmi.
U južnoj Evropi do sada je bilo relativno malo protesta, ali to bi se moglo promijeniti jer vlade, posebno u Španiji i Portugalu, razmatraju hitne restrikcije vode usred rekordnih suša.
U širem smislu, osim što se smatraju da ih “proganja” ono što nazivaju “briselskom birokratijom”, mnogi poljoprivrednici se žale da se osjećaju zarobljeni između očigledno suprotstavljenih zahtjeva javnosti za jeftinom hranom i klimatski prihvatljivih procesa.
Nezadovoljstvo Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU
Zajednička poljoprivredna politika (CAP), sistem subvencija od 55 milijardi eura godišnje na kojem počiva sigurnost hrane u Evropi više od 60 godina, historijski se zasnivala na ekonomiji obima: veće farme, veća imanja, zajednički standardi.
To je podstaklo konsolidaciju – broj farmi u EU pao je za više od trećine od 2005. godine, što je ostavilo mnoge veće farme s visokim nivoom duga u poslovanju s niskom maržom, a učinilo manje farme sve niše nekonkurentnim.
U novije vrijeme, poljoprivredni sektor, koji čini 11% emisija stakleničkih plinova u EU, sve je više uznemiren pravilima u strategiji EU “od farme do vilice”, dijelu ključnog evropskog zelenog sporazuma koji ima za cilj da blok učini klimatski neutralnim do 2050. godine.
Ciljevi uključuju smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2030. godine, smanjenje upotrebe đubriva za 20%, posvećivanje više zemljišta nepoljoprivrednoj upotrebi i udvostručenje organske proizvodnje na 25% svih poljoprivrednih površina u EU.
Mnogi poljoprivrednici se već žale da se postojeća pravila EU u oblastima kao što su navodnjavanje i dobrobit životinja tumače previše striktno. Oni tvrde da su nove zelene politike nepravedne, nerealne, ekonomski neodržive i da će na kraju biti samoporažavajuće.
Šta političari rade kako bi se protesti zaustavili, i mogu li u tome uspjeti?
Državne vlade su preduzele niz koraka: Berlin je smanjio svoje planove za smanjenje subvencija za dizel, a Pariz je ukinuo povećanje poreza na dizel, odgodio druge mjere i obećao pomoć od 150 miliona eura, što je navelo sindikate poljoprivrednika da pozovu članove da obustave proteste.
“Svuda u Evropi postavlja se isto pitanje: kako da nastavimo da proizvodimo više, ali bolje? Kako možemo nastaviti da se borimo protiv klimatskih promjena? Kako da izbjegnemo nelojalnu konkurenciju stranih zemalja?”, rekao je u četvrtak francuski premijer Gabriel Attal.
Na nivou EU, Evropska komisija je predložila ograničavanje uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine putem “kočnice u slučaju nužde” i oslobađanje poljoprivrednika od obaveze da 4% svoje zemlje drže neobrađenom dok i dalje primaju subvencije EU u 2024. godini.
Pokušavajući da spriječe dodani nemir u već pobunjenom sektoru, Emmanuel Macron, francuski predsjednik, i Leo Varadkar, irski premijer, rekli su da predloženi trgovinski sporazum između EU-a i Mercosur-a ne bi trebao biti potpisan u sadašnjem obliku.
S obzirom da poljoprivrednici sve više dobijaju podršku evropskih krajnje desnih stranaka, za koje se očekuje da će ostvariti značajne pobjede na izborima za Evropski parlament u junu, čini se da su dalji ustupci više nego vjerovatni.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!