Dodijeljene Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva

Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva Igor Gavrić otvorio je svečanu sjednicu riječima da su zločinci od običnih ljudi napravili mučenike, ali i heroje nakon čega je odata počast poginulim borcima, šehidima i poginulim građanima Sarajeva koji je bio pod opsadom.

On je kazao da je 6. april sudbonosan za ovaj grad podsjećajući na masovne proteste kada je 60.000 građana Sarajeva reklo "ne" ratu.

"Ali, Sarajevo je preživjelo", kazao je Gavrić.

Uslijedio je performans mladih glumaca Belma Košutić i Rijada Gvozdena koji su kroz dijaloge govorili o višestoljetnoj historiji Sarajeva. Duo Adnan i Traik upotpunili su program pjesmama "Žute dunje" i "Da je tuga snijeg".

"Prije 25 godina je ovaj objekat spaljen i potpuno uništen. Sarajevo će biti sve drugo će proći. Prije 555 godina gazi Isa-beg Ishaković svjedoči o postojanju grada. Sarajevo je kroz historiju bilo na kušnjama. Sudbina ovog grada je često bila takva da se morala suprostavljati sili i zločinu. Biti na čelu grada predstavlja veliku obavezu i čast. Očuvati naše naslijeđe i prilagođavati se globalnim modernim tokovima", kazao je gradonačelnik Abdulah Skaka.

Studenti Akademije scenskih umjetnosti su nakon obraćanja gradonačelnika Sarajeva izveli plesni performans "Rastanak".

Prije dodjele Šestoaprilskih nagrada, dr. Edmondu Offermanu je uručeno priznanje "Počasni građanin" Grada Sarajeva zbog doprinosa za izgradnju Trebevićke žičare, koji je donirao vlastita sredstva od šest miliona KM. 

Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2017. godini dodijeljene su Udruženju "Fama-Metodologija", Edinu Dervišhalidoviću - Dini Merlinu, Udruženju za zaštitu historijskih vrijednosti "Haber".

 Nagrade dobitnicima na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva uručio je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

Šesti april najznačajniji je datum u historiji glavnog grada Bosne i Hercegovine. Šestog aprila 1945. godine, "zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota - Srba, Muslimana i Hrvata", oslobođeno je Sarajevo.

 Na ovaj isti dan, 6. aprila 1992. godine Sarajevo je opet trebalo svoje građane i patriote da ga još jednom oslobode. I opet je oslobođeno. Od početka opsade pa do 31. jula 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestalo 11.541 civil, od kojih 1.601 djece. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, je neprocjenjiva.

Također, treba napomenuti i da je 6. aprila 1992. godine, tadašnja Evropska zajednica priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Nažalost, dok se zastava sa Ljiljanima vijorila ispred zgrade UN-a u New Yorku, srpske snage granatirale su stari dio grada i otpočele najdužu blokadu jednog grada u historiji ratovanja, olimpijskog grada Sarajeva.

Gađani su bolnica Koševo, Jezero i Vojna bolnica, zgrada Oslobođenja, RTV dom, televizijski toranj, tramvaji, Hotel Bristol, Hotel Evropa, univerzitetske zgrade, groblja, Vijećnica, vjerski objekti, zgrada Parlamenta...

Grad je ostao bez struje, grijanja, vode, lijekova i ostalih medicinskih potrepština. Međutim, tokom ovog vremena, neprijateljske snage nisu bile u mogućnosti da pokore grad, zahvaljujući herojskoj odbrani Sarajeva, ponajviše Armije Republike Bosne i Hercegovine. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma i perioda stabilizacije države i grada, bosanskohercegovačka vlast je odredila 29. februar 1996. kao službeni datum prestanka opsade grada na Miljacki.

Nakon rata se ponovo izdigao iz pepela i vratio na stare staze mjesta u kojem se isprepliću različite religije i kulture. Uzimajući u obzir važnost ovog datuma kroz njegovu historiju, Gradsko vijeće je na sjednici 2006. godine donijelo odluku kojom je 6. april određen kao Dan grada Sarajeva.

Podsjetimo tokom opsade Sarajeva, život je izgubilo više od 11 hiljada osoba, od toga hiljadu i 600 djece.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.