Nakon Holokausta rekli "nikad više", onda se desila Ruanda, Kambodža i BiH

Vijesti 27. jan 202018:49 > 19:13
Chris Jackson/Pool via Reuters

Auschwitz je bio najveći koncentracioni logor koji je osnovala nacistička Njemačka. Kroz ovaj logor je prošlo milion i tristo hiljada ljudi iz Evrope, od kojih je milion i sto hiljada ubijeno. Blizu 900 hiljada odmah je nakon dolaska ubijeno u gasnim komorama, strijeljano ili izgladnjivano do smrti. Danas se svijet na 75. godišnjicu njegovog zatvaranja prisjeća strahota ovog logora i odaje počast žrtvama.

Preživjeli iz logora smrti Auschwitz-Birkenau okupili su se u ponedjeljak na komemoraciji povodom 75. obljetnice zatvaranja logora, vrativši se na mjesto gdje su izgubili čitave porodice, te su upozorili na rast antisemitizma i mržnje u svijetu.

Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tokom Drugoga svjetskog rata ubili više od milion i sto hiljada ljudi, najviše Jevreja, simbol je genocida, holokausta i zla. Ovogodišnjoj komemoraciji nazočna su službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada te predstavnici međunarodnih organizacija. Bosnu i Hercegovinu predstavljao član Predsjedništva Šefik Dzaferović.

Komemoraciju su predvodili predsjednik Poljske Andrzej Duda i šef Svetskog jevrejskog kongresa Ronald Lauder,

Centralnom komemoracijom žrtvama Holokausta danas je Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Vijećem ministara BiH, obilježila 27. januar. Komemoracija je počela na starom jevrejskom groblju “Borak” u Kovačićima, polaganjem cvijeća na spomenik žrtvama Holokausta, a zatim je u sali Jevrejske opštine u Sarajevu održana i centralna komemorativna akademija.

“Naravno, vjerovatno nije dovoljnan samo jedan od 365 dana u godini sjećati se Holokausta, jer zbog toga nam se i dešava da i nakon Holokausta, kada je svijet jednoglasno rekao nikada više, da su se desili genocidi i u Kambodži, Ruandi, nažalost, i u Bosni i Hercegovini, i da smo imali hiljade i hiljade mrtvih samo zato što se drugačije zovu, na drugačiji način mole istom Bogu”, ističe Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Na taj način se borimo protiv antisemitizma, ali ne možemo sami. Potrebno je i u školama barem jedan čas godišnje posvetiti Holokaustu, jer da se bolje uči, ne bi nam se to desilo. Svi kažu da je historija učiteljica života, ali očito da mi nismo dobri đaci, jer iste greške ponavljamo iz generacije u generaciju”, dodaje Finci.

“Naravno da to pokazuje da historija jeste učiteljica, ali da mi nismo najbolji učenici dok smo u situaciji da nam se historija ponavlja. I danas u svijetu svjedočimo slučajevima antisemitizma, strašnom nacionalizmu. Ljudi moraju učiti iz toga kako bi postali svjesni posljedica koje ovo sa sobom nosi. Kada učimo o Holokaustu, ratovima, to ne znači da mi time što učimo o ratu, da se taj rat više neće nikada ponoviti. Ali, ako izgradimo generacije koje će postati svjesne toga da rat jeste zlo, onda je manja vjerovatnoća da će se ljudi aktivno uključiti u činjenje zločina kakvi su učinjeni nekada u prošlosti”, poručuje Husnija Kamberović, historičar.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježen je danas u Spomen-području Donja Gradina u Kozarskoj Dubici polaganjem cvijeća na spomen-obilježje žrtvama logora Jasenovac i Donje Gradine i izložbom o proboju jasenovačkih logoraša.

“Mi smo danas ovdje u ime lokalne zajednice da položimo cvijeće na najvećem stratištu srpskog naroda, gdje je stradalo više od 500.000 Srba, veliki broj Jevreja i ostalih. Naša je obaveza da posjećujemo ovo mjesto i obilježavamo ovaj datum da se ne zaboravi. Trebalo bi da se prašta, ali ovakav zločin je teško oprostiti”, ističe Milovan Barišić, predsjednik Skupštine opštine Kozarska Dubica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad