Oglas

Aćimović: Moto ove kampanje je „I poslije mene – ja“, a građani više ni sa dvije plate ne mogu prehraniti porodicu

draskoo
N1

Rast cijena goriva mogao bi se preliti na cijene hrane, transporta i drugih roba i usluga, a ekonomista i bivši diplomata Draško Aćimović upozorava da građani Bosne i Hercegovine već sada gotovo da nemaju prostora za dodatnu štednju.

Oglas

Govoreći u Novom danu N1 o rastu cijena i onome što bi građane moglo očekivati tokom jeseni i zime, Aćimović je kazao da je gorivo u BiH već dostiglo nivo koji je, prema njegovoj ocjeni, za veliki broj građana neizdrživ.

„Cijene goriva unutar Bosne i Hercegovine već su došle na nivo koji je, možemo slobodno reći, za većinu građana Bosne i Hercegovine neizdrživ“, kazao je Aćimović.

Smatra da bi situacija mogla postati još teža i da rast cijena energenata neće ostati ograničen samo na gorivo.

„Poskupit će ne samo gorivo, već i sve drugo“, upozorio je.

„Građani se više nemaju čega odreći“

Posebno je upozorio na položaj domaćinstava koja već sada najveći dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe.

Na pitanje postoji li nešto što građani sami mogu učiniti kako bi se zaštitili od novog udara na kućne budžete, Aćimović je odgovornost prvenstveno prebacio na institucije.

„Građani se mogu zaštititi ako ih štite političari, ako ih štiti sistem, ako sistem funkcioniše, a vidimo da sistem već dugo ne funkcioniše“, rekao je.

Prema njegovim riječima, od građana se teško može očekivati da dodatno štede.

„Već je sve poskupjelo. Mislim da ljudi najbolje znaju da više ni sa dvije plate ne mogu prehraniti porodicu“, kazao je Aćimović.

Dodao je da građani „ne mogu više štedjeti od onoga koliko štede“ jer moraju osigurati hranu i platiti komunalne usluge.

Kao jednu od mogućih mjera naveo je rasterećenje najugroženijih kategorija stanovništva od dijela komunalnih troškova.

„Napravite skalu po kojoj oslobađate penzionere, ljude s niskim prihodima plaćanja komunalnih usluga. Vi psihološki stvarate za njih veći prostor jer su oni opterećeni time da prvo to moraju platiti, pa onda kupiti hranu i lijekove“, rekao je.

Aćimović: Robne rezerve bile su neophodne

Aćimović smatra da je jedan od problema to što BiH nije na vrijeme razvila odgovarajući sistem robnih rezervi.

Kazao je da je sa saradnicima izradio naučni rad kojim su, kako tvrdi, pokazali da je moguće napraviti takozvane horizontalne robne rezerve Republike Srpske i Federacije BiH bez prijenosa nadležnosti.

„Robne rezerve su nešto što je bilo neophodno napraviti“, kazao je.

Prema njegovom mišljenju, takav sistem mogao je ublažiti prvi udar rasta cijena.

Govorio je i o energetskoj sigurnosti BiH, navodeći kao probleme uvoz električne energije i pitanje postojanja dovoljnih rezervi nafte za slučajeve poremećaja u elektroenergetskom sistemu.

„Da li imamo te rezerve nafte? Pa nemamo“, rekao je Aćimović.

Koliko bi mogao trajati val poskupljenja?

Aćimović smatra da rast cijena nije kratkoročan problem i da treba računati na oscilacije.

Govoreći o promjenama na energetskom tržištu, ocijenio je da su poremećeni raniji evropski pravci snabdijevanja energentima, što, prema njegovom mišljenju, doprinosi rastu cijena.

Na pitanje može li trenutni cjenovni šok trajati duže nego što građani očekuju, odgovorio je potvrdno.

„Možemo napraviti jednu anketu pa pitati građane kojom brzinom stvari postaju jeftinije, a kojom brzinom poskupljuju“, kazao je.

Smatra da je upravo u takvim okolnostima uloga vlasti da mjerama pomogne građanima i ublaži posljedice rasta cijena.

„I poslije mene – ja“

Aćimović se osvrnuo i na predizbornu kampanju u BiH, kritikujući činjenicu da, prema njegovoj ocjeni, ekonomska i životna pitanja ne zauzimaju dovoljno prostora.

Za aktuelnu kampanju upotrijebio je formulaciju „I poslije mene – ja“, tvrdeći da su brojni dugogodišnji političari ponovo osigurali mjesta na kandidatskim i kompenzacijskim listama.

„Kako će glasati kad su opet isti ljudi sebe stavili da samo ostanu u politici“, kazao je Aćimović.

Ocijenio je da se politički prostor umjesto pitanjima životnog standarda puni pričama o sukobima, podjelama i mržnji.

„To su stvari o kojima trebamo razgovarati svaki dan. I to su stvari koje trebamo mijenjati“, poručio je govoreći o rastu životnih troškova.

Šta Aćimović vidi u novoj američkoj politici prema regionu?

U drugom dijelu razgovora Aćimović se, kao bivši diplomata, osvrnuo na odnose Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Govorio je o konferenciji o strateškoj saradnji SAD-a i Srbije kojoj je, kako je naveo, prisustvovao dva dana ranije u Beogradu.

Aćimović tvrdi da su ključne poruke konferencije bile pragmatičnost, budućnost ekonomskih odnosa i jačanje ekonomske saradnje.

„Osnovna riječ bila je pragmatičnost. Znači, pragmatičnost i budućnost u ekonomskim odnosima. Pojačavanje ekonomskih aktivnosti i pragmatičnost. To trebaju shvatiti naši političari“, rekao je.

Prema njegovoj interpretaciji, to predstavlja i signal o smjeru američke politike prema Bosni i Hercegovini.

„To označava novu američku politiku unutar Bosne i Hercegovine. To je politika ekonomske pragmatičnosti“, ocijenio je Aćimović.

Smatra da BiH u novim regionalnim odnosima mora pronaći svoj prostor i jačati saradnju sa SAD-om i evropskim partnerima.

„Tu trebamo tražiti svoj prostor, tu trebamo razgovarati, a ove sve priče besmislene, mislim, vode samo još dublje Bosnu i Hercegovinu u krizu“, zaključio je Aćimović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama