Univerzitetska profesorica Zlatiborka Popov Momčilović istakla je da je riječ o dragocjenom istraživanju jer se bavi problemima jedne od najranjivijih društvenih grupa, čiji socioekonomski položaj često ostaje izvan fokusa javnosti.

„Eventualno govorimo jedan dan o tome kada je Pride, a obično zaboravljamo ovaj socioekonomski aspekt, koji je upravo ključan da bi građani i građanke u našem društvu mogli ostvarivati svoja prava“, kazala je Popov Momčilović.

Objasnila je da je istraživanje obuhvatilo LGBT osobe, ali i opću populaciju, kako bi se uporedila njihova iskustva i utvrdilo na koji način širi društveni kontekst utječe na položaj LGBT zajednice.

Terensko istraživanje provedeno je u pet gradova ili regija Bosne i Hercegovine, pri čemu je za LGBT populaciju korišten prigodni uzorak, odnosno učestvovale su osobe do kojih su istraživači mogli doći.

Više od četvrtine ispitanih LGBT osoba doživjelo različite oblike negativnog postupanja na poslu

Jedan od najzabrinjavajućih nalaza odnosi se na radno okruženje, gdje se LGBT osobe suočavaju s različitim oblicima diskriminacije, od neprimjerenih šala i vrijeđanja do mobinga, uskraćivanja radničkih prava i otkaza.

„Jako teško mi je bilo čitati i sve to analizirati kada je riječ o iskustvima u radnom okruženju, gdje je gotovo polovina doživjela svašta na radnom mjestu. Više od 25 posto doživjelo je različite negativne stvari, od šala do vrijeđanja, dobijanja otkaza, uskraćivanja prava iz radnog odnosa, mobinga i zlostavljanja. To je upravo jedan od najproblematičnijih pokazatelja“, istakla je Popov Momčilović.

Naglasila je da negativna iskustva počinju još tokom obrazovanja, što kasnije utječe na mogućnosti zapošljavanja, profesionalnog razvoja i ukupni ekonomski položaj.

Istraživanje je pokazalo i razlike u tome od koga dolazi negativno postupanje na radnom mjestu.

Prema riječima profesorice, kod opće populacije više od polovine takvih iskustava povezano je s nadređenima, dok LGBT osobe negativna iskustva imaju i s nadređenima i s kolegama.

„Riječ je o okruženju na poslu gdje se reflektuju društvene norme koje su homofobne i negativne, tako da to utječe na klimu koja zna biti prilično negativna“, pojasnila je.

Stavovi građana u pojedinim segmentima nazaduju

Posebno zabrinjava poređenje s istraživanjem provedenim prije pet godina, koje ukazuje na moguće negativne promjene u stavovima opće populacije.

Popov Momčilović navela je da je primjetno određeno nazadovanje kada je riječ o otvorenosti prema LGBT temama u obrazovanju, prihvatanju LGBT osoba kao nastavnog osoblja, ali i kao kolega na radnom mjestu.

„Ne možemo sada to stopostotno tvrditi, ali kada je riječ, naprimjer, o obrazovanju i otvorenosti prema tim temama, da one budu u školama, u kurikulumu, u odnosu prema LGBT osobama kao nastavnom osoblju, vidimo neko malo nazadovanje“, kazala je.

Takve promjene moguće je povezati s društvenom klimom posljednjih godina, većom vidljivošću LGBT osoba i jačanjem antirodnih pokreta, smatra profesorica.

Ipak, istraživanje je pokazalo i pozitivne pomake.

„Došlo je do povećanja svijesti LGBT osoba o svojim pravima, pogotovo o pravima na radnom mjestu“, navela je Popov Momčilović, dodajući da se taj napredak u velikoj mjeri može povezati s djelovanjem civilnog društva.

Žrtve diskriminacije rijetko prijavljuju nasilje

Iako značajan broj LGBT osoba ima negativna iskustva, veoma mali broj njih odlučuje se prijaviti diskriminaciju ili nasilje nadležnim institucijama.

Popov Momčilović upozorila je da to ukazuje na ozbiljan problem nepovjerenja u institucije.

„Jako je malo, iako je veliki broj ljudi svašta doživio, tek je poneko rekao da je to prijavio. To isto pokazuje poraz institucija“, kazala je.

Naglasila je da su LGBT osobama potrebni sistemski mehanizmi zaštite, a ne isključivo podrška pojedinaca.

„Mogu imati nekog nastavnika ili nastavnicu kojoj vjeruju, nekog kolegu u školi ili na poslu, ali to više nisu sistemske podrške, već individualizirane. Tako da su nama potrebna sistemska rješenja“, istakla je.

Među preporukama istraživanja nalaze se dosljednija primjena postojećih zakona, strožije sankcije za diskriminaciju, unapređenje propisa u oblasti rada i zapošljavanja te jačanje povjerenja u institucije.

Kontić: Diskriminacija u školama može odrediti ekonomsku budućnost LGBT osoba

Programski koordinator Sarajevskog otvorenog centra Ali Kontić istakao je da publikacija omogućava poređenje rezultata s istraživanjem provedenim prije pet godina.

„Ista pitanja smo postavili prije pet godina i sada možemo porediti kako naša bosanskohercegovačka zajednica napreduje, ali isto tako kako stavovi opće populacije napreduju ili u nekim slučajevima nazaduju, gdje vidimo i pozitivne i negativne prakse“, kazao je Kontić.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema ostaje diskriminacija u osnovnim i srednjim školama.

„Najveća problematika, možda, jeste u osnovnim i srednjim školama, gdje imamo veliki nivo diskriminacije i razlike između opće populacije i LGBT zajednice, što kasnije može rezultirati time hoće li neko nastaviti fakultetsko obrazovanje ili će se odmah zaposliti“, pojasnio je.

Dodao je da takva iskustva mogu dugoročno utjecati na ekonomski položaj pojedinaca, posebno u periodu između 20. i 30. godine života.

Edukacija i ekonomsko osnaživanje zajednice

Kontić je objasnio da se istraživanje fokusiralo na tri ključne oblasti: obrazovanje, stambeno pitanje i radno okruženje.

Osim istraživačkog dijela, projekt je uključivao i edukativne aktivnosti usmjerene na ekonomsko osnaživanje LGBT zajednice.

„Direktno smo s LGBT zajednicom u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli radili edukacione radionice koje su imale za cilj ekonomsko osnaživanje same zajednice“, kazao je Kontić.

Naglasio je da je, osim edukacije LGBT osoba, važan i rad s kompanijama na razvijanju inkluzivnijeg poslovnog okruženja.

„Konkretno rješavanje tih problema jeste prije svega edukacija same zajednice, fokusirana edukacija koja osnažuje LGBT zajednicu, ali isto tako rad sa samim kompanijama unutar inkluzivnih markera“, objasnio je.

Publikacija je javno dostupna na internet stranici Sarajevskog otvorenog centra, soc.ba, gdje zainteresovani mogu preuzeti istraživanje i detaljnije se upoznati s nalazima o socioekonomskom položaju LGBT osoba u Bosni i Hercegovini.