I dalje smo prvi
Hrvatska državljanima BiH izdala 15 posto manje radnih dozvola, Filipincima čak 42 posto više

Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2026. godine izdala 132.899 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, a državljani Bosne i Hercegovine i dalje su na prvom mjestu po broju izdatih dozvola. Iako je ukupan broj dozvola manji nego prošle godine, hrvatsko tržište rada i dalje se u velikoj mjeri oslanja na radnike iz inostranstva. Najviše dozvola izdato je u ugostiteljstvu i turizmu, dok je značajan pad zabilježen u građevinarstvu i industriji.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, od januara do kraja oktobra 2026. godine stranim radnicima izdato je ukupno 132.899 dozvola za boravak i rad. To je za 16.267 dozvola, odnosno gotovo 11 posto manje nego u istom periodu prošle godine, kada ih je izdato 149.166.
Uprkos smanjenju broja dozvola, potreba za stranom radnom snagom u Hrvatskoj ostaje velika. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje procjenjuju da će se, zbog očekivanog rasta zaposlenosti, Hrvatska i do 2030. godine morati oslanjati na strane radnike.
Državljani BiH na prvom mjestu, ali broj dozvola opada
Najviše dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj izdato je državljanima Bosne i Hercegovine, njih 23.914.
Ipak, u poređenju s istim periodom 2025. godine, kada je državljanima BiH izdato 28.212 dozvola, riječ je o smanjenju od 4.298 dozvola, odnosno više od 15 posto.
Na drugom mjestu nalaze se državljani Filipina, kojima je u prvih deset mjeseci ove godine izdato 20.740 dozvola.
Za razliku od radnika iz BiH, broj dozvola izdatih Filipincima značajno je porastao. U odnosu na isti period prošle godine, kada im je izdato 14.560 dozvola, zabilježen je rast od više od 42 posto, odnosno 6.180 dozvola.


Treće mjesto zauzimaju državljani Srbije s ukupno 20.646 izdatih dozvola. To je 1.451 dozvola manje nego u istom periodu 2025. godine, kada ih je izdato 22.097, što predstavlja pad od gotovo sedam posto.
Zanimljivo je da su državljani Srbije do kraja septembra bili na drugom mjestu, ali su ih tokom oktobra pretekli Filipinci, kojima su izdate 94 dozvole više.
Zašto Hrvatska izdaje sve manje radnih dozvola državljanima BiH?
Smanjenje broja radnih dozvola državljanima Bosne i Hercegovine ne mora nužno značiti da ih se manje zapošljava u Hrvatskoj.
Jedan od važnih razloga su izmjene hrvatskog Zakona o strancima, koje su omogućile izdavanje dozvola za boravak i rad na period do tri godine, umjesto ranijih godinu dana. Time je smanjena potreba za čestim izdavanjem novih dozvola.
Istovremeno, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić za "Nezavisne novine" ukazao je na dva dodatna faktora: sve veće zapošljavanje radnika iz azijskih zemalja i smanjenu privrednu aktivnost u proizvodnom sektoru. Prema njegovim riječima, pojedina proizvodna preduzeća u Hrvatskoj, usljed krize u Evropskoj uniji, smanjuju obim poslovanja, izmještaju proizvodnju ili otpuštaju radnike. Ipak, nema potvrde da je bilo koji od ovih faktora pojedinačno presudan za pad broja dozvola izdatih državljanima BiH.
Sve manje radnika iz Nepala i Indije
Značajne promjene zabilježene su i kada je riječ o radnicima iz azijskih zemalja.
Državljani Nepala, koji su prošle godine bili na drugom mjestu po broju izdatih dozvola, sada se nalaze na četvrtom.

Od januara do kraja oktobra 2026. godine izdato im je 18.902 dozvole, što je za 8.463 manje nego u istom periodu prošle godine, kada ih je bilo 27.365. Riječ je o padu od gotovo 31 posto.
Na petom mjestu nalaze se državljani Sjeverne Makedonije s 10.839 izdatih dozvola. Njihov broj ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, kada im je izdato 10.900 dozvola.
Još izraženiji procentualni pad zabilježen je među državljanima Indije.
Dok im je u prvih deset mjeseci 2025. godine izdato 13.397 dozvola, ove godine taj broj iznosi 8.287. To je smanjenje od 5.110 dozvola, odnosno više od 38 posto, zbog čega su pali s petog na šesto mjesto.
Sve manje novih zapošljavanja, ali sezonski rad bilježi rast
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske pokazuju i promjene u strukturi izdatih dozvola.
Najviše dozvola odnosilo se na produženje boravka i rada stranih državljana koji su već zaposleni u Hrvatskoj.
U prvih deset mjeseci 2026. godine izdato je 54.164 takvih dozvola, što je za 2.663 manje nego prošle godine, kada ih je izdato 56.827.
Za novo zapošljavanje stranih radnika izdato je 53.110 dozvola, što predstavlja pad od približno 27 posto u odnosu na isti period 2025. godine, kada ih je izdato 72.987.
To znači da je ove godine za novo zapošljavanje izdato gotovo 20.000 dozvola manje.
S druge strane, sezonski rad bilježi značajan rast.
Za sezonsko zapošljavanje izdato je 25.625 dozvola, odnosno 6.273 više nego u prvih deset mjeseci prošle godine, kada ih je bilo 19.352.
Riječ je o povećanju od gotovo jedne trećine.
Ugostiteljstvo i turizam na prvom mjestu: Više od 50.000 dozvola
Kada je riječ o djelatnostima, najviše dozvola za strane radnike u Hrvatskoj izdato je u ugostiteljstvu i turizmu, ukupno 50.342.
Ovaj sektor i prošle godine bio je na prvom mjestu, kada je u istom periodu izdato 48.344 dozvole. To znači da je broj dozvola u ugostiteljstvu i turizmu dodatno porastao.
Na drugom mjestu nalazi se građevinarstvo s 35.640 izdatih dozvola.
Međutim, upravo je ovaj sektor zabilježio jedan od najvećih padova. U prvih deset mjeseci 2025. godine u građevinarstvu je izdato 44.888 dozvola, što znači da ih je ove godine izdato 9.248 manje, odnosno više od 20 posto.
Sličan trend prisutan je i u industriji.
Za strane radnike u industrijskom sektoru izdato je 16.695 dozvola, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 20.616.
To predstavlja smanjenje od približno 19 posto, odnosno gotovo 4.000 dozvola.

Pad u saobraćaju, rast u trgovini
U sektoru saobraćaja i veza stranim radnicima izdato je 8.493 dozvole.
U poređenju s prošlom godinom, kada ih je izdato 11.303, riječ je o smanjenju od 2.810 dozvola, odnosno gotovo jedne četvrtine.
Istovremeno, trgovina bilježi suprotan trend.
U ovom sektoru tokom prvih deset mjeseci 2026. godine izdato je 8.339 dozvola, dok ih je godinu ranije bilo 7.404.
To predstavlja povećanje od 935 dozvola, odnosno gotovo 13 posto.
Iako je Hrvatska ove godine izdala manje dozvola za strane radnike nego 2025, podaci pokazuju da su državljani Bosne i Hercegovine i dalje najbrojniji među stranim državljanima kojima se izdaju dozvole za boravak i rad.
Istovremeno, ugostiteljstvo i turizam ostaju djelatnosti s najvećim brojem izdatih dozvola, dok građevinarstvo i industrija bilježe osjetan pad.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare