ReSPA i PARCO organizovali su završni događaj In-Country projekta koji je okupio predstavnike institucija u BiH sa nivoa Vijeća Ministara BiH, oba entiteta te Brčko Distrikta BiH, kao i predstavnike ostalih ključnih partnera iz EU Delegacije u BiH, SIGMA/OECD, GiZ , te nevladinog privatnog IT sektora i akademske zajednice. Prisutni su bili i predstavnici svih aktuelnih projekata i inicijativa u BiH koje trenutno realizuju aktivnosti koje doprinose razvoju i modernizaciji usluga javne uprave (USAID, UNDP).
Na događaju je predstavljena Mapa puta za stvaranje preduslova neophodnih za izgradnju digitalnih servisa potrebnih svim administrativnim nivoima vlasti u BiH. Ovaj ključni dokument direktno je vezan za mjeru 4.2. (aktivnost 4.2.4.1.) Akcionog plana Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022. Mapa puta je rezultat provedene tehničke ekspertize u okviru In – Country podrške koju je ReSPA obezbjedila kako bi PARCO izradio Situacionu analizu, Komparativnu analizu i Mapu puta.
Cilj prezentacije Mape puta je upoznavanje relevantnih aktera koji će biti uključeni u stvaranje ovih preduslova sa nalazima iz Situacione i Komparativne analize kao i obezbjeđenje preliminarne podrške i orjentacije ka praktičnim akcijama za implementaciju Mape puta.
Predstavljeni dokumenti poslužiće kao okvir za uspostavu preduslova za izradu servisnog kataloga, modela jačanja Centra dijeljenih servisa na svakom administrativnom nivou u BiH, te izrade IT servisa kao što su: ePlaćanje, Certifikaciona tijela, GSB-servisna sabirnica vlade (uključujući nadogradnju sa Meta registrom), eMailbox i Cloud vlada (klasifikacija podatka).
Predstavljena Situaciona analiza daje pregled postojećeg i ciljanog institucionalnog, organizacionog, pravnog i infrastrukturnog okvira potrebnog za realizaciju navedenih preduslova dok Komparativna analiza predstavlja dobre prakse iz regiona. U Mapi puta definisani su blokovi aktivnosti i vremenske odrednice za implementaciju definisanih preduslova.
Olivera Damjanović, program menadžerica ReSPA, izjavila je da Akcijski plan Strategije reforme javne uprave BiH prepoznaje potrebu stvaranja tehničkih preduvjeta za izgradnju čvrste e-uprave, s posebnim osvrtom na standardizaciju, interoperabilnost, osnovne registre, e-potpis, e-upravu, e-autentifikaciju, e-plaćanje i zaštitu podataka. Damjanović je naglasila da prezentirana Mapa puta daje pregled najrelevantnijih radnji koje se odnose na daljnji razvoj elemenata koji su izravno povezani s tehnologijom i elemenata koji podržavaju tehnologiju, te sadrži konkretne korake koje treba poduzeti u procesu rješavanja organizacijskih i regulatornih pitanja.
“Mi u ReSPA-i vjerujemo da su Analiza stanja, Komparativna analiza i Mapa puta kao rezultat upravo završenog projekta dobra osnova koju Ured koordinatora i institucije na svim razinama vlasti u BiH mogu koristiti za formuliranje izvedivih strategija i projekata za jačanje e-vlada. Ukoliko realizacija projekata nije moguća u okviru vlastitih kapaciteta, navedeni dokumenti mogu biti temelj za pružanje dodatne potpore međunarodnih institucija, među kojima je i ReSPA, gdje su kapaciteti i financijska sredstva nedostatni”, istaknula je Damjanović.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave:
„Korištenje informacionih tehnologija u digitalizaciji vlada jedna je od osnovnih faktora reformisane javne uprave i njene orijentisanosti ka korisnicima u smislu unapređenja poslovnih procesa i upravnog postupanja, dostupnosti usluga različitim kanalima komunikacije i smanjenja cijena usluga.
Države sa visokim stepenom digitaliziranih kanala i servisa spremnije dočekuju izazov pandemije COVID. BiH u tom smislu ozbiljno kasni i zaostaje, te je potrebno ubrzati dinamiku uvođenja takvog načina rada i komunikacija. Vlade trebaju planirati sredstva za održavanje sistema koji se implementiraju putem donatorskih sredstava i adresirati odgovornost, vlasništvo i održivost takvih sistema.
U kontekstu koordinacije reforme javne uprave, potrebno je prevazići prepreke koji stoje na putu operativnosti Fonda za reformu javne uprave kao jednom od ključnih alata za poticanje reforme javne uprave, te okončati procese formiranja provedbenih struktura vlada u BiH, a kako bi se ojačao kapacitet za upravljanje reformom javne uprave.”
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!