Geolog za N1 nakon katastrofe u Nepalu: Klizišta prijete gotovo cijeloj BiH, ovo su najugroženiji dijelovi

O tome šta se geološki dogodilo u Nepalu i postoje li slični rizici na našim prostorima za Novi dan N1 govorio je geolog Cvjetko Sandić, zamjenik direktora Geološkog zavoda Republike Srpske.

Sandić je na početku naglasio da je događaj u Nepalu još uvijek relativno svjež i da se informacije mijenjaju iz sata u sat.

„Prva zamisao i prva informacija bila je da je jedan seizmički potres generisao ovaj cjelokupan proces. Međutim, nije bilo tako očigledno“, kazao je.

„Govorimo o jednom udruženom lancu procesa“

Prema dosadašnjim informacijama, došlo je do urušavanja ledenjačke mase koja se pokrenula zajedno s velikom količinom stijenskog materijala.

„Ta masa, taj jedan tok, se formirao niz jednu veoma strmu padinu koja je pokupila sav materijal, ušla u vodu i napravila ogromni bujični tok“, objasnio je Sandić.

Kako kaže, radilo se o čitavom lancu međusobno povezanih procesa.

„To je, znači, urušavanje ledenjaka, jedan veliki odron, ulazak u riječni sistem, i onda poplavni talas koji je imao razornu snagu i posljedice svi možemo da vidimo“, rekao je.

Ovakve katastrofe su veoma rijetke

Sandić ističe da su događaji ovakvih razmjera i magnitude veoma rijetki.

„Ono što geologija u ovom slučaju može jeste da prepozna područja povećane opasnosti, da prati promjene u terenu, na padinama, riječnim dolinama, i mi u principu ne možemo zaustaviti ovakav proces, ali možemo procijeniti gdje se on može desiti i ko može da bude ugrožen“, rekao je.

Dodaje da se ovakvi procesi ne mogu kontrolisati, ali se može utjecati na izloženost ljudi i infrastrukture.

„Možemo kontrolisati, prije svega, izloženost ljudi i infrastrukture tom procesu, praviti adekvatne planove evakuacije i slično“, naveo je.

Šta određuje razmjere katastrofe?

Kada ogromna količina stijena, leda ili sedimenta krene niz padinu, razmjere posljedica zavise od više faktora.

„Prije svega određuje količina materijala. Naravno, njegova brzina kretanja, nagib, i količina vode koja se nađe na toj putanji“, kazao je Sandić.

Posebno je važna izloženost stanovništva i infrastrukture.

„Nije problem najvažniji tamo i nije fokus tamo gdje se proces aktivira, kao što je i ovdje slučaj, nego šta se, hajde da kažemo, nalazi dole nizvodno. I to je neka zona uticaja i to određuje uglavnom i razmjeru te katastrofe“, objasnio je.

Kako je naveo, da je ovakav događaj pogodio nenaseljeno područje, posljedice bi bile potpuno drugačije.

„Da je bilo u pitanju nenaseljeno područje, vjerovatno ne bih ja danas bio ni uključen u ovu emisiju, ne bi bilo ljudi, ne bi bilo žrtava. Međutim, izloženost ljudi i infrastrukture je možda i presudna pored svega ovoga“, rekao je.

Nepal i Jablanica: Postoji paralela, ali procesi nisu isti

Na pitanje može li se povući geološka paralela između katastrofe u Nepalu i one koja je pogodila područje Jablanice, Sandić kaže da određene sličnosti postoje, ali da nije riječ o istim procesima.

„U principu postoji određena geološka paralela, ali nisu to isti procesi“, kazao je.

U Nepalu je, kako je naveo, riječ o visokoplaninskom terenu i ledenjačkoj masi, čega na našem području nema.

„Znači, ogromne visinske razlike, i gdje je miks tog ledenjačkog materijala i stijena formirao snažan taj tok. Kod Jablanice imali smo drugačiji geološki ambijent, gdje su ekstremne padavine bile okidač i pokretač procesa“, objasnio je.

Kod Jablanice je došlo do pokretanja materijala i formiranja drobinskog i bujičnog toka, dok su se ispod nalazili ljudi i infrastruktura.

„To je, hajde da kažem, nešto što je zajedničko. Poruka da je katastrofa interakcija i geologije i reljefa i svega ostalog, ali u principu nije to isti proces, iako ima zajedničku posljedicu, a to su materijalne štete i ljudske žrtve“, rekao je Sandić.

"Nije geologija loša“

Govoreći o tome koliko su u Bosni i Hercegovini istražena i kartirana područja pod rizikom od klizišta, Sandić kaže da je napravljen značajan pomak.

„Mislim da institucije shodno finansijskim sredstvima, pa i institucije iz koje ja dolazim, ulažu napore da imamo više znanja i informacija o prirodnim i tim elementarnim nepogodama, prije svega u ovom slučaju o klizištima“, rekao je.

Međutim, jedan od problema vidi u načinu razvoja infrastrukture.

„Ja često u razgovoru sa određenim investitorima slušam riječi koje kažu: 'Imali smo lošu geologiju.' Nije geologija loša. Može se diskutovati o vašim projektnim rješenjima koja možda nisu adekvatna jer se uglavnom štedilo na geološkim istraživanjima“, kazao je Sandić.

Naglasio je da se ulaganje u istraživanja i dodatne geološke informacije višestruko isplati.

Padavine najčešći okidač u BiH

Najčešći okidač za velika klizišta i odrone u Bosni i Hercegovini i regionu jesu obilne padavine.

„Dakle, voda gdje se poveća sadržaj, odnosno zasićenost vode u terenu koji generiše određena klizišta“, pojasnio je.

Ranije su periodi povećanog rizika uglavnom bili proljeće i jesen, ali se situacija mijenja.

„Ono što je sada interesantno, mi i u ljetnom periodu imamo, nakon suša ekstremnih, obilne količine padavina u kratkom vremenskom intervalu i imamo ponovo procese klizišta, ali i tih nekih bujičnih tokova koji su dosta opasni za naše područje“, rekao je.

Među okidačima su i naglo topljenje snijega te ljudski faktor pri gradnji infrastrukture.

„Mi nemamo ovu situaciju kao što se pretpostavljalo u Nepalu, da zemljotresi generišu klizišta, mada i ta situacija nije isključena“, naveo je.

Gotovo da nema lokalne zajednice bez problema s klizištima

Sandić nije želio izdvajati samo pojedine općine i gradove jer, kako kaže, problem klizišta postoji na gotovo cijelom području Bosne i Hercegovine.

„Ja mislim da ne postoji, prema statistici, ne postoji lokalna zajednica, možda nešto na sjeveru Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, i nešto u Hercegovini, koja nema problem sa klizištima“, rekao je.

Problem je, prema njegovim riječima, posebno izražen na području Banje Luke, Kantona Sarajevo, Ugljevika, Lopara, Zvornika, Višegrada, ali i Mostara.

„Skoro da ne postoji lokalna zajednica, možda ove najmanje, koja barem nema jedan problem, a definitivno i više, govorimo o desetinama pa i stotinama problema koji se tiču nestabilnosti, ugroženog stanovništva i slično“, kazao je.

Sandić kaže da se tema klizišta uglavnom ponovo aktualizira tek kada se neki proces već dogodi.

„Niko svoje budžete ne projektuje za, hajde da kažemo, za sanaciju klizišta, izuzev, na primjer, svijetli primjer jesu Kanton Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, koji su svjesni tih problema i ulažu u katastre klizišta, u prevenciju i tako dalje“, rekao je.

Dodao je da su to najveće sredine i da imaju najveće budžete.

Cvjetko Sandić, geolog i zamjenik direktora Geološkog zavoda Republike Srpske, govorio je za Novi dan N1.