Oglas

Razgovarao Esmir Milavić

Julian Borger za N1: Veličanje Mladića kao heroja je najveći poraz Haškog tribunala

author
Esmir Milavić
28. aug. 2026. 14:08
ratko mladić
DIMITAR DILKOFF / AFP / Profimedia

Smrt Ratka Mladića izazvala je brojne reakcije širom svijeta. Dok ga dio javnosti u Srbiji i dalje slavi kao heroja, za međunarodnu zajednicu on ostaje "kasapin iz Bosne". O naslijeđu ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, godinama njegovog skrivanja i paralelama sa današnjim ratom u Gazi, u razgovoru sa Esmirom Milavićem za N1 govorio je Julian Borger, novinar britanskog The Guardiana i autor knjige "Kasapinov trag".

Oglas

Na pitanje da li se slaže sa ocjenom stranih medija i novinara koji Mladića nazivaju "kasapinom iz Bosne", Borger ne ostavlja prostor za sumnju. Ističe da, ukoliko je iko ikada zaslužio tu titulu, to je bio upravo on.

"Bio je pokretačka snaga Vojske Republike Srpske koja je sprovela genocid u Srebrenici i etničko čišćenje u dolini Drine i zapadnoj Bosni. On je bio čovjek na terenu koji je izdavao naređenja i u potpunosti je personifikovao genocid i masovna ubistva devedesetih godina", navodi Borger.

Poraz međunarodne zajednice i "otrovni nacionalizam"

Komentarišući najave iz Srbije da bi Mladić mogao biti sahranjen uz državne i vojne počasti, te činjenicu da ga mnogi i dalje smatraju herojem, Borger ocjenjuje da je to dokaz da je "otrovna verzija nacionalizma koju je on predstavljao i utjelovio i dalje itekako živa".

To, prema njegovim riječima, ujedno predstavlja i najveći neuspjeh projekta Haškog tribunala. Iako je sud uspio pronaći najodgovornije i smjestiti ih iza rešetaka, nije uspio u pokušaju da van svake sumnje utvrdi činjenice o tome šta se zaista dogodilo. Negiranje ratnih zločina i genocida, upozorava novinar Guardiana, postalo je široko rasprostranjeno i vremenom je čak raslo, što je poraz ne samo Haga, već i cjelokupne međunarodne zajednice.

Od vojne zaštite do umiranja u prljavštini

U svojoj knjizi, Borger je detaljno istraživao godine skrivanja haških bjegunaca. Podsjećajući na Mladićev put od kraja rata do hapšenja, on objašnjava da je komandant VRS počeo skrivanje u dubokim bunkerima iz Titovog doba, ali je brzo shvatio da u Bosni i Hercegovini, uz prisustvo NATO trupa, više nije siguran.

"Ubrzo je prešao u Srbiju, gdje su ga dugo štitili tadašnja vojska i srpska država. Skrivali su ga u jednoj vojnoj bazi za drugom, pa su čak imali i specijalnu jedinicu posvećenu isključivo brizi o njemu – od skrivanja do ispunjavanja svih njegovih potreba", prisjeća se Borger. On naglašava da to više od bilo čega ilustruje do koje mjere su Slobodan Milošević i država Srbija stajali iza vojnih ciljeva bosanskih Srba.

Međutim, Mladićeva zaštita počela se osipati nakon pada Miloševića i promjene režima. Od vojne mašinerije, krug zaštitnika sveo se na nekoliko rođaka. Kraj puta za Mladića, ističe Borger, bio je obilježen potpunom izolacijom i "stanjem prljavštine u pomoćnom objektu jedne farme na granici sa Rumunijom, napušten od nekadašnjih prijatelja".

Zašto je izostala optužnica za Vukovar?

Osvrćući se na nezadovoljstvo hrvatske javnosti zbog činjenice da Mladić nikada nije osuđen za zločine počinjene u toj zemlji, uključujući Vukovar, Borger objašnjava da su se tužioci jednostavno vodili najjačim dokazima i prioritetima.

Dok je u Vukovaru bio oficir JNA, u BiH je imao punu komandnu odgovornost, a dokazi za zločine u Srebrenici i opsadu Sarajeva bili su ogromni. U takvim situacijama, pojašnjava on, tužioci neminovno biraju slučajeve sa najviše dokaza koje je najlakše dokazati na sudu.

Međunarodni krivični sud kao "siroče"

Poredeći rad Haškog tribunala (MKSJ) i aktuelnog Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u kontekstu mogućih potjernica za zločine u Gazi – prije svega protiv Benjamina Netanyahua i Yoava Gallanta – Borger ne krije skepsu u vezi s tim da li ćemo vidjeti pravdu.

"Hag i tribunal za Ruandu su bili eksperimenti međunarodne pravde koji su, zbog tadašnje geopolitike, imali podršku velikih sila i mandat UN-a. MKS je danas u tom smislu svojevrsno 'siroče'. Velike sile ga ne podržavaju – ni SAD, ni Rusija, ni Kina nisu članice", naglašava Borger.

On dodaje da je MKS znatno slabija institucija čija budućnost visi o koncu, naročito uz napore Trumpove administracije da ga podrije. Sprovođenje eventualnih naloga za hapšenje, zaključuje Borger, sada isključivo zavisi od "srednjih sila, prije svega evropskih", te je otvoreno pitanje do koje mjere su one spremne stati u odbranu institucije čijem su osnivanju doprinijele.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama