Upozorenje uoči godišnjice
Just Security upozorava: Islamofobni narativi ponovo jačaju uoči godišnjice genocida u Srebrenici

Dok se Bosna i Hercegovina priprema obilježiti 31. godišnjicu genocida u Srebrenici i ukop još deset identificiranih žrtava, negiranje genocida i govor mržnje prema Bošnjacima ponovo jačaju, upozorava analiza objavljena u uglednom pravnom magazinu Just Security.
Ehlimana Memišević za Just Security piše da visoki zvaničnici Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS), zajedno s dijelom političara, medija i javnosti, nastavljaju negirati genocid nazivajući ga "izmišljenim mitom", osporavajući broj ubijenih i optužujući preživjele da u Memorijalnom centru Potočari podižu "nišane živim ljudima".
"Iz perspektive preživjelih, to nije samo historijski revizionizam, nego novi proces dehumanizacije i označavanja Bošnjaka kao mete", navodi ona.
Od negiranja do islamofobije
Podsjeća se da je u julu 1995. godine, nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija u Srebrenici, ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Njihova tijela zakopavana su u masovne grobnice, a zatim premještana u sekundarne i tercijarne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina.
Ističe i da se više od hiljadu žrtava genocida i danas vodi kao nestalo.
Poseban dio analize posvećen je Miloradu Dodiku, za kojeg navodi da godinama negira ili relativizira genocid te veliča osuđene ratne zločince.
Podsjeća se da je bivši visoki predstavnik 2021. godine izmijenio Krivični zakon Bosne i Hercegovine i kriminalizirao javno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a da je Dodik tada odgovorio kako taj zakon "nikada neće biti prihvaćen" u Republici Srpskoj te ga nazvao "posljednjim ekserom u kovčegu Bosne i Hercegovine".
Povratak retorike iz devedesetih
Prema tekstu, posebno zabrinjava ponovno korištenje islamofobnih narativa koji su prethodili ratu u Bosni i Hercegovini.
Memišević navodi da je Dodik tokom političke kampanje Bošnjake koji kupuju stanove u Istočnom Sarajevu opisao kao "amebe koje se nekontrolirano razmnožavaju i šire", dok je ranije tvrdio da su Bošnjaci zapravo Srbi koji bi se trebali "vratiti pravoslavnoj vjeri".
Takvu retoriku povezuje s izjavama ratne čelnice bosanskih Srba Biljane Plavšić, koja je Bošnjake opisivala kao "genetski deformirane", te Radovana Karadžića, koji je tvrdio da Bosna predstavlja "odskočnu dasku za islamski prodor u Evropu".
U analizi se upozorava da se slični narativi danas pojavljuju i u zvaničnim dokumentima Republike Srpske upućenim Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, u kojima se tvrdi da u bošnjačkoj zajednici postoje "značajna uporišta radikalnog islama" i da bi "bošnjačka dominacija" trebala zabrinuti Evropu.
"Sijanje sumnje"
Memišević zaključuje da negiranje genocida nije samo uvreda za preživjele i porodice žrtava nego i ozbiljan sigurnosni problem jer izvrće historijske činjenice i počinioce predstavlja kao žrtve.
Podsjeća i na riječi američke historičarke Deborah Lipstadt, koja je upozorila da je jedna od najopasnijih posljedica negiranja genocida to što ono "sije sjeme sumnje".
"Dopuštanje da laži ostanu bez odgovora postepeno potkopava historijski zapis i slabi sposobnost društva da prepozna i spriječi buduće zločine", zaključuje ona.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare