„Kako smo se mi Zeleni odrekli bezuslovnog pacifizma“: Lekcija iz ratom razorene BiH

Njemački Zeleni danas zagovaraju odlučnu podršku Ukrajini i jačanje odbrambenih sposobnosti. U svojoj ranijoj historiji, međutim, tražili su izlazak Njemačke iz NATO-a, pa i raspuštanje Bundeswehra.

Put između tih pozicija obilježile su žestoke rasprave o tome može li odbijanje vojne intervencije ostaviti žrtve masovnog nasilja bez zaštite. Rat u BiH imao je u tom preispitivanju posebno mjesto, navodi autor osvrta „Kako smo se mi Zeleni odrekli bezuslovnog pacifizma“ za FAZ, nekadašnji zastupnik i član Odbora za odbranu Bundestaga Winfried Nachtwei.

Sarajevo kao suočavanje sa stvarnošću

U oktobru 1996, jedanaest mjeseci nakon postizanja Dejtonskog sporazuma, vodeća delegacija stranke i njenog zastupničkog kluba posjetila je poslijeratnu BiH.

Među učesnicima bili su Joschka Fischer, Jürgen Trittin, Kerstin Müller, Krista Sager i Marieluise Beck. Zastupljene su bile i stranačka ljevica i pragmatičnije krilo, takozvani realisti. Cilj je bio neposrednim razgovorima i uvidom u stanje na terenu približiti stavove o pitanju koje ih je razdvajalo.

Nachtwei opisuje šok pred uništenim voćnjacima kod Mostara, razorenim kućama i izrešetanim, spaljenim sarajevskim višespratnicama.

Na padini iznad Sarajeva, u razgovoru sa svjedokom opsade, članovi delegacije neposredno su se suočili s razmjerama nasilja koje su prethodno godinama pratili preko medija.

„Spoznaja je bila neugodna, ali neizbježna: postoje situacije u kojima upotreba vojne sile radi zaštite civilnog stanovništva od masovnog nasilja može biti nužna, legitimna i odgovorna“, piše Nachtwei.

„Vi ste to dopustili“

Posebno snažan utisak ostavio je susret s tadašnjim banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, koji je delegaciji zamjerio što je Evropa predugo okretala glavu.

Nachtwei iz svojih putnih bilješki prenosi njegove riječi:

„Naši vapaji nailazili su na gluhe uši! Vi ste to dopustili, taj neofašizam. U Evropi je na djelu zakon džungle. Preklinjem vas: spriječite neku drugu Bosnu u Evropi!“

Opredjeljenje da se na prostoru na koji evropska politika može utjecati ne ponovi takva katastrofa novinarka Süddeutsche Zeitunga Christiane Schlötzer-Scotland nazvala je „zavjetom iz Banje Luke“.

Za autora je to značilo da nenasilje kao temeljno političko načelo mora uključivati i zaštitu ljudi od protivpravnog i masovnog nasilja. Strogi pacifizam, zaključuje, to ne može osigurati, iako ostaje legitiman izbor pojedinaca i grupa.

Srebrenica je već produbila podjele

Preispitivanje je počelo prije tog putovanja. Nakon pada Srebrenice i neuspjeha UNPROFOR-a da zaštiti stanovništvo u julu 1995, Fischer je pozvao stranku da podrži vojnu zaštitu zaštićenih zona. Drugi vodeći Zeleni oštro su se usprotivili.

Podjela se pokazala pri glasanju o njemačkom učešću u IFOR-u u decembru 1995: 22 zastupnika Zelenih glasala su za, 22 protiv, a pet je bilo suzdržano.

Nachtwei je tada bio protiv. Među razlozima navodi strah od nepredvidive eskalacije i uvjerenje da njemačka vlada koristi balkanske ratove za militarizaciju vanjske politike.

Posjeta njemačkom kontingentu u Trogiru naredne godine poljuljala je dio njegovih predodžbi. Opisuje oficire posvećene sprečavanju novog nasilja, ali i svjesne da vojska sama ne može riješiti političke sukobe i izgraditi stabilan mir.

Promjena ipak nije značila automatsku podršku svakoj misiji. U decembru 1996. zastupnički klub načelno je prihvatio njemačko učešće u SFOR-u, ali zbog zanemarivanja civilne obnove većina nije podržala vladin prijedlog.

Pouka koja je utjecala na odluke o Kosovu

Strah od ponavljanja zločina poput onih u Srebrenici kasnije je utjecao i na rasprave o Kosovu. Prema autoru, u Bundestagu i budućim koalicionim klubovima SPD-a i Zelenih postojala je zajednička odlučnost da se spriječi „druga Bosna“.

Podrška NATO-ovoj intervenciji 1999, pokrenutoj bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a, ipak je gotovo raskolila Zelene. Mnogi članovi smatrali su je izdajom dotadašnjih principa.

Nachtwei naglašava da je iskustvo BiH imalo i drugu posljedicu: zalaganje za snažniju civilnu prevenciju sukoba, mirovne službe i međunarodne policijske misije. Ta dimenzija posjete 1996, navodi, ostala je izvan pažnje novinara, usmjerenih prvenstveno na sukob između pacifizma i vojne intervencije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad