Institut za istraživanje genocida Kanada Tužilaštvu Bosne i Hercegovine danas je podnio krivičnu prijavu protiv novinara Tanjuga zbog, kako navode, negiranja genocida u Srebrenici. Pozvali su se na jučerašnji TV intervju novinara srpskog državnog medija sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem.

Novinar Tanjuga, podsjetimo, je rekao kako se neće složiti sa konstatacijom da je bio genocid, navodeći „da je strašan zločin počinjen?”.

Kada je predsjedavajući Komšić rekao da je počinjen genocid jer tako piše u presudama Međunarodnog suda, novinar je nastavio potupitanjem : “sa čime ste saglasni?”, na šta mu je Komšić odgovorio protupitanjem: “A vi niste?”

“Ja nisam saglasan s tim”, kazao je novinar Tanjuga.

I , kako je već poznato, tu je intrevjuu sa prvim čovjekom države BiH bio kraj.

Novinar je, sve na to ukazuje, iznosio vlastiti komentar i mišljenje, bez činjenica utvrđenih u Haškom tribunalu. A novinarski intervju došao je da radi u državi u kojoj je na snazi Krivični zakoni o negiranju genocida.

„Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a to bude usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao podstaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navodi se u Krivičnom zakonu o negiranju genocida koji je u BiH nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Tumačenje Zakona o negiranju genocida – da li je novinar mogao biti priveden ?

Pravno gledano, za N1 je pojašnjeno, novinar Tanjuga je mogao biti priveden zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo negiranja genocida u našoj državi. Također, državno tužilaštvo je dužno – jer je sve bilo javno, pred TV kamerama – po službenoj dužnosti da pokrene istragu, ako je smatralo da postoje osnove sumnje.

Jer ako bi u jednoj Njemačkoj izgovorili rečenicu, provocirali riječima : „Hitler je živ“, strani novinari su bili procesuirani. U Rusiji također postoji zatvorska kazna svakom koji negira ulogu ruskih trupa u II svjetskom ratu.

Do sada je Tužilaštvo BiH podneseno oko 30-tak krivičnih prijava zbog osnovane sumnje da je prekršen Zakon o negiranje genocida u BiH.

Po svim postojećim prijavama, Tužilaštvo BiH mora djelovati, bio to odgovor jednom rečenicom ili pokretanjem istrage.

Institut za istraživanje genocida Kanada je također prijavio najviše zvaničnike Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine. Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske je prijavljena zbog, navedeno je, kršenja Zakona o zabrani negiranja genocida kao i zbog pokušaja rušenja ustavno pravnog poretka Bosne i Hercegovine i narušavanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti, međunarodnog pravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.

Željka Cvijanović je donijela ukaz prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine o negiranju genocida, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima. Ranije je ovaj institut podnio prijavu i protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Niko do sada nije procesuiran. To, međutim nije suština cijele priče.

Da li je nepostojanjem Zakona koji predviđa pravnu sankciju za negiranje genocida Srbija izgradila kompletan političko pravni sistem koji štiti negatore genocida ?

Srbija kažnjava samo one koje negiraju ratne zločine u Kongu

U Srbiji je, zapravo, izbjegnuta bilo kakva zakonska sankcija, kada su u pitanju presude Haškog tribunala i genocid u Srebrenici.

Skupština Srbije usvojila je izmjene Krivičnog zakona kojima se uvodi novo krivično djelo po kojem se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.

Neophodno je da genocid ili ratni zločin budu utvrđeni pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda. Na ovaj način ispunjena je obaveza iz odluke Savjeta Evropske unije.

Iako se u Skupštini Srbije vodila oštra rasprava povodom usvajanja izmjena Krivičnog zakona kojim bi se negiranje genocida kažnjavalo zatvorom.

Zakon ne obuhvata presude Međunarodnog suda pravde, koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid, niti presude Haškog tribunala. Kažnjavanjem negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, ukoliko su utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda, zapravo se zakonski štite oni koji i dalje preispituju i negiraju genocid u Srebrenici.

Na ovaj način Srbija će kažnjavati samo one koji negiraju ratne zločine u Kongu, jer je to jedina takva presuda Međunarodnog krivičnog suda.

Vučić: “To što se dogodilo novinaru je užas”

Mjesecima u Srbiji postoji mural ratnom zločincu Ratku Mladiću. Baš sinoć su ga „tijelima“ branili desničari i policija od dvije žene. Dvije žene koje su jajima „napale“ mural – aktivistkinje za ljudska prava Aida Ćorović i mlada umjetnica Jelena Aćimović.

One su, za razliku od novinara iz Srbije koji je provocirao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u predsjedničkom kabinetu, privedene.

Da li je osnovana sumnja bila – napad jajima na „heroja, a ne zločinca “Ratka Mladića” ?

Aida Ćorović je za N1 kazala kako iza njenog stava nema “velike filozofije”, te da je to njen stav već 30 godina.

“On je osuđeni ratni zločinac. Oni su onaj svijet kojeg ja prezirem. Vrijednosni sistem koji je zao, paradigma za zlo i zločin, pogotovo jedan čovjek koji je kukavica, koji je ubijao goloruke mladiće, i svi ti koji će meni prijetiti su obične kukavice, to je paradigma za ovu državu, za ‘90-e godine i paradigma za Republiku Srpsku. Izražavanje mog stava trajno je onoliko koliko traje Srebrenica“, naglasila je Ćorović za N1.

Iste večeri u Beogradu se „otvoreno prkosilo međunarodnoj aktuelnoj ofanzivi pacifikovanja situacije na Zapadnom Balkanu“, rekla je za N1 Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prva – ukazalo se da je Beograd skinuo rukavice i da je radikalno krenuo ka finalizaciji svojih namjera.

„Drsko ponašanje Aleksandra Vulina koji je nakon incidenta položio ružu ispod murala Ratka Mladića je potvrda da režim stoji iza kreatora murala.“, rekla je Biserko.

Da li se nakon novinarske provokacije i incidenta državnog medija iz Srbije u Sarajevu mogla očekivati eventualno diplomatska nota ili izvinjenje predsjednika Srbije predsjedavajućem Predsjedništva BiH?

Međutim, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić je postupio suprotno riječima : „To što se dogodilo novinaru Tanjuga tokom intervjua s Komšićem je užas, prebacivanje krivice na cjelokupan srpski narod, to ni za koga nije novost.“

Da li je to potvrdilo odnos političke Srbije, nakon tri decenije od rata, prema Bosni i Hercegovini?

Jer političko – pravno negiranje ratnih zločina i genocida presuđenih u Tribunalu u Hagu nemajuju nikavu zakonsku prepreku.