Načelnica Drvara za N1 o požarima u ovoj opštini: Vatra bila nadomak kuća, imamo samo dva stalno zaposlena vatrogasca

Runić je u "Novom danu" kazala da je stanje danas ipak nešto bolje.

"Peti dan je požara. Požar je nastao u subotu u prijepodnevnim časovima i danas, u odnosu na prethodne dane, situacija je za nijansu bolja. Jučer u popodnevnim časovima je požar stavljen pod kontrolu u onim dijelovima gdje prijeti kućama i naseljenim mjestima, pošto su to sela, rubna sela, graniče sa opštinom Glamoč", kazala je Runić.

Međutim, požar još nije ugašen.

"Požar je i dalje aktivan u visokim šumama na potezu između Drvara i Glamoča, znači, pokriva jedan dio teritorije opštine Drvar i jedan dio teritorije opštine Glamoč. Prema informacijama jutros sa terena, mada su cijelu noć dežurali, na par navrata se požar opet noćas javljao, međutim, brzo su ga stavili pod kontrolu", pojasnila je.

Nadaju se da tokom dana neće biti novih požarišta.

"Danas se nadamo da neće nastajati nova požarišna mjesta, da će i dalje uspjeti da ga održe pod kontrolom. A evo, sutra, što kažu, bez Božije pomoći se neće moći ugasiti požar u visokim šumama. Najavljena je kiša za petak, koju, evo, čekamo, a do tad ćemo nastaviti sa dežurstvima."

"U Drvaru se nije moglo normalno ni disati"

Runić je zahvalila brojnim ekipama koje su pritekle u pomoć Drvaru – od vatrogasaca i civilnih zaštita do Oružanih snaga BiH, dobrovoljaca i lokalnog stanovništva.

"Ekipe iz Glamoča su s nama na terenu prvi dan, mnogobrojni dobrovoljci, mještani, Oružane snage Bosne i Hercegovine, Civilna zaštita Kantona 10, Civilna zaštita Kantona 1, zato što je paralelno sa ovim požarom aktivan i požar u selu Boboljusci, koji je na drugoj strani grada", navela je.

Dim sa požarišta bio je toliko gust da je život u gradu u pojedinim trenucima bio veoma otežan.

"Jučer u Drvaru se jednostavno u nekim momentima nije moglo normalno ni disati, vidljivost je bila smanjena jer se sa obje strane kotline nadvijao dim", kazala je.

U pomoć je stigla i vatrogasna ekipa iz Bihaća.

"Jučer je i tamo došla jedna vatrogasna ekipa iz Bihaća i stavljali su pod kontrolu, bar onaj dio koji je prijetio kućama. I dalje gori u visokoj šumi, s obzirom na to da se tamo radi o kanjonu Unca i jako nepristupačnim terenima."

Drvar je dobio i podršku Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske.

"Stavili su nam na raspolaganje dvije slobodne vatrogasne jedinice iz gradova Laktaši i Banja Luka, i oni su još uvijek u Drvaru na terenu. Tako da, evo, zahvalnost svima i nadam se da smo prošli, da je najgore iza nas", kazala je Runić.

Drvar ima samo dva stalno zaposlena vatrogasca

Požari su ponovo ogolili jedan od najvećih problema malih i nerazvijenih lokalnih zajednica – nedostatak novca, ljudi i odgovarajuće vatrogasne opreme.

Runić kaže da Drvar kao izrazito nerazvijena opština nema finansijske mogućnosti da samostalno izgradi ozbiljniji sistem zaštite od požara.

"Problem većine opština, pogotovo izrazito nerazvijenih opština kakva je Drvar, jer smo mi po svim kriterijumima, spadamo u red izrazito nerazvijenih opština, uvijek je isti: to je problem finansijske prirode. Mi, da bismo osnovali profesionalnu vatrogasnu jedinicu, moramo biti spremni da tokom cijele godine osiguramo izvor prihoda i sredstva koja će biti dovoljna i potrebna za plate tih ljudi koji će biti zaposleni. A o cijeni i vrijednosti neophodne opreme da ne govorim", istakla je.

Dodala je da problem ne može biti riješen samo na lokalnom nivou.

"Ovo je problem na kojem mi svi zajedno, krenuvši od opština, preko kantonalnih i federalnih civilnih zaštita, trebamo raditi zajedničkim snagama i osiguravati dovoljno opreme. Jer mi prvu noć kad smo došli na teren, došli smo u situaciju da nemamo dovoljno opreme."

Posebno zabrinjavajuće zvuči podatak o kapacitetima kojima Drvar trenutno raspolaže.

"Mi imamo na raspolaganju jednu cisternu koja je, mogu reći, već stara, dotrajala i skoro tehnički neispravna. Imamo dva stalno zaposlena vatrogasca jer nemamo finansijskih mogućnosti da imamo više. Što se tiče pomoćne opreme, imamo nešto, ali je to nedovoljno", kazala je Runić.

Slična situacija je, dodaje, i u okolnim opštinama.

"Slična je situacija i u Glamoču i u Bosanskom Grahovu i u drugim opštinama. Evo, rekli ste i u Konjicu, vjerujem da ni mnogo finansijski bolje stojeće opštine nemaju."

"Da nismo dobili pomoć svih ovih ljudi, ja ne znam šta bi danas bilo"

Problem je postao još izraženiji zbog velikog broja požara koji su istovremeno izbili na različitim područjima.

"Pet aktivnih požara je na području Federacije bilo u momentu kad je i kod nas nastao požar. I jednostavno smo došli u situaciju da nije bilo ni raspoloživih vatrogasnih cisterni i vozila, nije bilo raspoloživih da ih uopšte nekom pošaljemo na teren, jer su se svi, da kažem, zabavili sami sa sobom ili nisu imali ispravnu opremu", kazala je.

Ako se ovakva ljeta nastave, upozorava Runić, lokalne zajednice morat će tražiti drugačiji model organizovanja.

"Ovo je jedan veliki problem i ako ljeta u narednom periodu i narednih godina nastave biti ovakva, mi svi zajedno moramo raditi na rješavanju ovoga, udruživanju možda više opština ili, na neki način, da se osiguramo da u svakom momentu budemo spremni na ovakve situacije."

Potom je dodala:

"Mi da nismo dobili pomoć svih ovih ljudi, ja ne znam šta bi danas bilo."

Helikopter morao izviđati požarišta kako bi se odlučilo gdje poslati pomoć

Runić je navela da su Oružane snage BiH tri dana pomagale u gašenju požara, istovremeno djelujući i na drugim požarištima.

"Tri dana smo imali podršku Oružanih snaga, koji su istovremeno i paralelno gasili požar u Drvaru i na Plješevici kod Bihaća. Još i dalje su tad, u tom momentu, dok su oni bili u Drvaru, bila aktivna tri požarišta na području Federacije: Prozor, Rama, Kalesija i ne znam gdje je, ne sjećam se gdje je bio treći. Oni su djelovali iz vazduha", ispričala je.

Drugog dana stigao je i air tractor Kantonalne civilne zaštite, ali je i taj primjer pokazao koliko su raspoloživi kapaciteti ograničeni.

"To je jedan air tractor kojim raspolažu tri kantona, koji su se također morali opredijeliti hoće li doći u Drvar ili će otići u Tomislavgrad ili će gasiti požar na Dinari. Jednostavno, kao, ima oprema, ali u jednom momentu, to su sušni periodi, kada su velike vrućine i kada je rizik od požara najveći, kada je jako teško odrediti prioritete", navela je.

Situacija je bila takva da su Oružane snage morale iz zraka procjenjivati kojem požarištu dati prioritet.

"Čak su Oružane snage u jednom momentu poslale izviđački helikopter da ocijeni koje je požarište najveće, da bi donijeli odluku gdje će uputiti svoje helikoptere za gašenje."

"Izgledalo je kao da je proradio vulkan"

Runić kaže da je požar zbog visoke četinarske šume na terenu izgledao zastrašujuće.

"Tada smo od njih dobili informaciju da je taj požar u Koljicu zaista jedno od najvećih požarišta, zato što se radi o visokoj četinarskoj šumi i to je na terenu izgledalo kao da je proradio vulkan. Mi smo čak dobili neke snimke koji se mogu naći na internetu, da se taj požar vidi i iz nekih snimaka iz svemira", kazala je.

U pojedinim trenucima ugroženi su bili i životi ljudi koji su gasili vatru.

"Jučer su nama ljudi u jednom momentu došli u situaciju da su im ugroženi životi jer ih je vatra počela okruživati, pa su morali djelovati sa strane", ispričala je Runić.

Dodatni problem predstavljala je nestašica vode na požarištima.

"U tom momentu su, recimo, dvije cisterne koje su bile na terenu otišle do grada na punjenje, jer ta sela koja gore nemaju svoju vodu i nemaju svoja izvorišta, nemaju, naravno, ni hidrante ni svu tu opremu koja je potrebna za punjenje."

Zbog svega toga, smatra da bez uključivanja viših nivoa vlasti nema ozbiljnog rješenja.

"To su mnogobrojni problemi na kojima trebaju raditi prvo opštine, kojima je to dodijeljeno prema nadležnostima, ali opštine same ne mogu bez podrške viših nivoa vlasti. Dakle, tu se moraju uključiti i kantonalne i federalne, pa čak i državne institucije."

Vatra došla na pet metara od kuća: "Branili smo ih ručno"

Posebno dramatična bila je borba za kuće.

Runić je kazala da su na području opštine Glamoč neke kuće izgorjele, dok su na području Drvara ljudi objekte branili praktično golim rukama.

"U subotu navečer su izgorjele neke kuće na području opštine Glamoč. Ja sam bila prisutna na terenu sa mještanima. Kuće na području opštine Drvar, požar je dolazio i do pet metara do kuća", kazala je.

Na samo nekoliko metara od objekata pravljene su improvizovane protivpožarne linije.

"Pet metara od kuća se ručno, ljudskim angažmanom, branila, da kažem, ta linija. Kopali su se kanali lopatama, krampovima i svim mogućim raspoloživim alatima koje smo u tom momentu imali."

Runić je opisala i trenutak u kojem više nisu znali na koji način pomoći ljudima na terenu.

"U jednom momentu ja nisam znala šta ću, i onda smo došli u opštinu da uzmemo protupožarne aparate i u naše institucije, da odnesemo tim ljudima gore da imaju za slučaj."

Čak ni kada bi se činilo da je požar ugašen, opasnost nije prolazila.

"Dešavalo se da uvečer se ugasi požar, mi napustimo teren i u roku od dva sata policija budi vatrogasce da moraju izaći na teren, da je opet na tim mjestima gdje smo smatrali da je ugašeno, da je opet buknuo veći nego što je bio", kazala je.

Problem i napuštena sela: Livade postale nisko rastinje

Runić smatra da požar dodatno otežava činjenica da su mnoga sela rijetko naseljena, a brojne obnovljene kuće koriste se samo povremeno.

"To je suh teren, tu su kuće koje nisu sve naseljene, tu su kuće koje služe kao vikendice, gdje ljudi dolaze periodično, ljudi koji se nisu vratili. Oni su obnovili svoje kuće, ali to se redovno ne kosi i nema dovoljno stoke koja je to nekad, nekih godina prije rata, i spasila, pa sad je to već ono što je bilo livada postalo nisko rastinje."

To je, upozorava, širi problem izrazito rijetko naseljenih krajeva.

"To je problem svih ovih rijetko naseljenih opština, što postoje teritorije koje jednostavno na kvadratnom kilometru imaju nekad jednog ili nijednog stanovnika."

Mještani dali posljednju vodu iz bunara za gašenje požara

Veliku ulogu u borbi protiv vatre odigralo je lokalno stanovništvo.

Na pitanje koliko su pomagali, Runić je odgovorila: "Maksimalno, zaista."

"Oni ljudi koji žive gore i iz susjednih sela, koji su sa druge strane tog regionalnog puta, pošto je požar neposredno u blizini regionalnog puta Drvar – Glamoč, ljudi su stavili na raspolaganje svu pitku vodu koju su imali u svojim bunarima, stavili su na raspolaganje svoje traktore, kamione, svoje cisterne kojima prevoze vodu za stoku."

Pojedini stanovnici ostali su bez vlastitih zaliha vode kako bi pomogli vatrogascima.

"Oni su ostali bez pitke vode u svojim bunarima da bi napunili bojlere, da bi napunili cisterne koje su služile za gašenje požara", kazala je.

Posebno je zahvalila ljudima koji su branili i kuće svojih komšija.

"Za onaj dio radno sposobnog stanovništva koji je tu i ljudi koji žive tu i ljudi koji su iz susjednih sela, koji su branili kuće svojih komšija, zaista jedno veliko hvala za solidarnost i za dobrovoljce koji su se javili na naš apel. Nema ih puno, rijetki su, ali, što kažu, odabrani. Zaista su puno, puno pomogli na terenu."

Runić otkrila kako su požari počeli

Govoreći o uzroku požara, Runić je kazala da je jedan počeo nakon što se tokom sahrane na području opštine Glamoč zapalio automobil.

"Uzrok požara je nastao u selu Glamoč, u selu koje pripada opštini Glamoč, na jednom tragičnom, tužnom događaju u toku sahrane. Jednom čovjeku je nesretnim slučajem planuo automobil i ljudi se u tom momentu nisu znali snaći, što je prirodno. Znači, trajala je sahrana, gorio je automobil i oni se nisu u tom momentu... Nije ih bilo, u stvari, ni dovoljno da savladaju taj požar. I od tog požara je nastao ovaj požar u Koljicu prema Glamoču", ispričala je.

Za požar kod Boboljusaka postoji druga pretpostavka.

"Kod njih je požar nastao u petak, znači dan prije, gdje je neka ekipa izletnika pored rijeke pravila vatru ili šta već, kako se to kod nas kaže, i pretpostavlja se da nisu dobro ugasili vatru kada su napustili to mjesto. I to se do subote ujutro proširilo i još uvijek gori."

Zašto je proglašeno stanje prirodne nesreće?

Opština Drvar u ponedjeljak je proglasila stanje prirodne nesreće, prvenstveno kako bi se omogućila procedura naknade eventualne štete.

"Što se tiče odluke o proglašenju stanja prirodne nesreće, mi smo je donijeli u ponedjeljak na redovnom zasjedanju Kriznog štaba opštine Drvar, koji je bio zakazan zbog drugih problema sa kojima se suočavamo", kazala je.

Ključni razlog bilo je ugrožavanje kuća.

"Pošto smo proglasili stanje prirodne nesreće, u momentu kada je požar prijetio kućama, htjeli smo osigurati da vlasnici kuća imaju pravo na naknadu štete. Jer po zakonom propisanoj proceduri ne može se potraživati naknada štete bez proglašenja stanja elementarne nepogode."

Nakon toga slijedi procjena štete.

"Sljedeći korak bi bio da Komisija za procjenu štete izađe na teren, da procijeni štetu, da taj izvještaj o procjeni štete usvoji Opštinsko vijeće i da onda opština Drvar od viših nivoa vlasti potražuje dio sredstava za naknadu te štete."

Vatrogasna cisterna nekada koštala 300.000, danas 500.000 KM

Na pitanje šta je Drvaru trenutno najpotrebnije, Runić je odgovorila da je problema toliko da je teško izdvojiti samo jedan.

"U Drvaru je mnogo toga potrebno i zaista meni kao načelniku je, kad imate niz problema, jako teško nekad odrediti prioritet i reći šta je to najpotrebnije. Znači, nama je zaista potrebno dosta toga i u svakom segmentu možemo reći da je to prioritet."

Navela je nekoliko konkretnih primjera.

"U poljoprivrednoj proizvodnji prioritet je otvaranje veterinarske stanice, u civilnoj zaštiti je izgradnja i opremanje vatrogasnog doma, u ekonomiji i privredi je otvaranje tržnog centra da ljudi mogu ići u nabavku, da imamo neko mjesto koje je, da kažem, karakteristično za 21. vijek."

Ipak, nakon posljednjih dana jedan problem posebno se nameće.

"U ovom momentu sad da me pitate, i da ste me pitali svih ovih prethodnih dana, ja bih rekla da je to nabavka vatrogasne cisterne."

Problem je cijena koju Drvar sam ne može finansirati.

"Ja znam da je to prioritet opštine i mi kad smo krenuli u nabavku, cijena je bila, ne znam, 300.000 maraka. Danas ne možemo nabaviti cisternu bez 500.000 maraka, jer evo, ja sam načelnik godinama unazad, cijene na tržištu se mijenjaju, a mi kao opština nemamo svojih sredstava iz kojih ćemo to nabavljati, nego sve što radimo, nabavljamo, pogotovo ono što ulažemo u infrastrukturu, realizujemo preko ulaganja iz vanjskih izvora. Da li su to viši nivoi vlasti ili su neki drugi donatori", kazala je.

Runić je zaključila da Drvar nema samo jedan problem koji treba riješiti.

"Prioriteti su, problemi su mnogobrojni, pa samim tim mogu reći da ne možemo odrediti sad jedan prioritet, nego jednostavno imamo više prioriteta na kojima trebamo paralelno da radimo."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad