Nakon ratnog zločinca Mladića ne dolazi oprost već revizija činjenica: "Najstrašnija reakcija za mene su mladi ljudi"

Kapić je kazala da je odmah nakon vijesti o Mladićevoj smrti očekivala snažne reakcije i ponovno otvaranje sukobljenih narativa.

"Prvo da vam kažem, ta vijest o njegovoj smrti me nije uopšte ni zanimala, ali mi je bilo odmah jasno da će biti jako mnogo reakcija, da će stvar oživjeti, da će doći do raznih sukobljavanja, barem mišljenja, i da ćemo moći da vidimo jednu sliku koju smo možda očekivali, a možda i nismo. Tako to, ustvari, trebam da kažem, i to se dogodilo", rekla je.

Dodala je da je, prateći reakcije koje su uslijedile, ponovo otvoreno pitanje kako je moguće da dio javnosti odbija prihvatiti činjenice uprkos ogromnoj količini dostupnog materijala.

"Tako da ja danas, kao i svi, pratim izjave, neočekivane, očekivane, zašto ljudi... I ono što kaže Dragan Markovina danas u svom tekstu, historičar inače, zašto je to tako? Kako ljudi mogu da reaguju na taj način? Kako je moguće da pored toliko dokumenata, toliko filmova, emisija, knjiga, presude, što je najvažnije, materijala o tome, da oni ne uviđaju da je to to? Zapravo, neće da uviđaju, pošto je to stvar psihologije, sociologije, antropologije. To su ozbiljna istraživanja. Da li će do njih ikad doći, ne znamo. Mi sad živimo s tim. Šta ćemo i kako ćemo se postaviti, to treba vidjeti", kazala je.

"Neće doći do zatvaranja poglavlja"

Na pitanje može li smrt Ratka Mladića značiti zatvaranje jednog poglavlja za porodice žrtava i društvo u cjelini, Kapić je odgovorila da to ne očekuje.

"Mislim da neće doći do zatvaranja poglavlja. Ne mislim da je to pesimistična izjava, to je potpuno realna izjava. Kad vidimo sve reakcije i šta će se tek događati, ovo je tek prvi dan od toga, način na koji će biti donesen, sahranjen, pominjan, slavljen, ući u istoriju, ući u narative, oni koji hoće da na taj način tumače, to smatram, ja smatram prije svega, dugim procesom koji se možda neće ni okončati", rekla je.

"U ovoj zemlji i u cijeloj regiji rat nikad nije nazvan imenom"

Govoreći o važnosti podsjećanja na sudski utvrđene činjenice, Kapić je ukazala na problem nedostatka zajedničkog i jasno definisanog narativa o ratovima devedesetih.

"Pa naravno da je važno, samo ja ne znam koji su to kanali, na koji način. Pazite, u ovoj zemlji i u cijeloj regiji nikad nije nazvan rat koji se dogodio imenom. Znači, uvijek kroz historiju imamo nazive tih ratova. Ovo su ratovi devedesetih. To je tako jedna opšta stvar na koju uopšte ne možemo da znamo šta stoji ispod toga, ko je pobijedio, ko je poražen, da li je to bio građanski rat, da li je bila agresija, da li je bio odbrambeni rat", rekla je.

Dodala je da ne postoji regionalno tijelo koje bi na sistematičan način, uz učešće stručnjaka, razvilo edukacijsku strategiju zasnovanu na činjenicama.

"Mi smo napravili mapu Jugoslavije, raspad, i tu ima pedesetak barem dosijea malih gradova, gradića, gdje su se događali ovakvi ili onakvi događaji u odnosu na onaj glavni koji se događao. Znači da mi nemamo nikakvo tijelo, region, koje niti je... to je propalo, to se neće dogoditi, bilo je možda pokušaja, koji će strateški i pametno, sa svim stručnjacima tog tipa, napraviti generalnu narativnu edukacijsku strategiju sa svim prilozima koji postoje na te teme. Znači, kad bi to bilo i kad bi bilo dostupno školama prije svega, fakultetima, svako jedno ozbiljno... Ali ja ne vidim da se to može dogoditi", kazala je.

"Revizija će sigurno doći"

Kapić smatra da će nakon Mladićeve smrti uslijediti novi pokušaji relativizacije i revizionizma.

"Pa sigurno će. Već dolazi, mislim, već to vidimo na koji način će se događati. Oni su jednostavno mirovali, oni koji hoće da prepravljaju događaje koji su se dogodili. Ono što je najstrašnije, činjenice se ne bi trebale mijenjati, one se trebaju predstavljati, upotrebljavati. Znači, revizija, svakako, doći će do toga", rekla je.

Posebno je izdvojila reakcije mlađih ljudi kao nešto što je za nju najviše zabrinjava.

"Što znači, najstrašnija za mene reakcija su mladi ljudi. Na koji način se to s njima dogodilo? Naprimjer, recimo da su se stariji roditelji, dede i tako umorili, pa oni možda nisu tako agilni sada u ovome, možda nostalgično, da, ali je mladi svijet, koliko vidim, ne možemo određivati u procentima, preuzeo da će oni pristati, tumačiti, voljeti, emotivno se zauzeti. Prije svega, ja mislim da oni traže svoj identitet", kazala je.

Mladi dobijaju različite narative iz porodice i škole

Govoreći o mlađim generacijama koje rat nisu lično doživjele, Kapić je rekla da na njih utiču porodične priče i obrazovni sistem.

"Pa oni, mladi svijet u Srbiji i u RS-u, za sada o njima da govorimo, da ne diramo drugi dio regiona nego ovaj naš, oni svakako imaju priče svoje porodice u kojoj žive. Šta se dogodilo, kako to oni predstavljaju, misle i osjećaju. Znači, to je jedan nivo. U školama, kako vidimo, već imaju istorijske narative događaja '91, '99 čak, jer toliko ustvari su svi ratovi trajali. Znači, oni već dobijaju, a vjerovatno ne čitaju, ne slušaju, ne gledaju, ne pristaju na to da su oni krivci kojim god dijelom u tome što se događalo", rekla je.

Kao pozitivan primjer navela je alternativnu regionalnu školu u Sremskoj Mitrovici.

"Mada, moram reći, jedna grupa mladih ljudi koja u Sremskoj Mitrovici svake godine pravi jednu regionalnu alternativnu školu i pozivaju eksperte iz regiona, eksperte po iskustvu i po znanju da tumače '91, '99. I kada ova djeca, mladi ljudi, pardon, čuju, oni već reaguju drugačije: nismo znali, pa kako je to moguće, pa to je strašno, pa šta ćemo mi sad? Znači, to je mala jedna jedinica, ali u sred Srbije. A kako će to da se postavi na više tih unita, mislim, pa da se to spaja, to je dugi, dugi proces", kazala je.

"Informacije su dostupne, ali oni ih neće da prihvate"

Na pitanje kako je moguća medijska izolovanost u vremenu interneta i dostupnosti ogromne količine informacija, Kapić je odgovorila:

"Pa da, ali oni to neće da prihvate. Na primjer, ja vrlo rijetko dajem intervjue i zaista, u svih ovih 30 godina, najviše zato da ne dovodim u pitanje edukacijsku namjenu našeg projekta. Jer čim ti staneš da tumačiš te svoje događaje kao ti, više nisi kao kolektiv i edukacijski modul, odmah bude problem", rekla je.

Dodala je da je i vlastito lično iskustvo nailazilo na osporavanje.

"Ja sam skoro imala intervju sa Draganom Markovinom. Ne čitam, nisam na mrežama, ne čitam komentare, ali oni to sve osporavaju. Iako je bila priča o mom potpuno ličnom iskustvu. Dakle, neće da to čuju. A to, mislim, moraju stvarno neki psihijatri, psiholozi. Erich Fromm je davno napisao knjigu 'Bolesno društvo'", kazala je.

Haški procesi ostavili ogroman materijal, ali bez zajedničkog tumačenja

Govoreći o tome koliko je međunarodna pravda uspjela poslati jasnu poruku o odgovornosti pojedinaca za ratne zločine, Kapić je kazala da je iza haških procesa ostao ogroman materijal, ali da nije razvijen način na koji bi se on približio društvu.

"Pa koliko ja vidim to, oni su se bavili prevashodno tim ogromnim materijalima, svjedočenjima, klasifikacijama. Oni nisu imali nikakvu PR službu da bi se odredila namjena svemu tome. Šta se onda radi sa tim dokumentima i projektima? Na primjer, Diego Aria, 'Puzajući genocid', knjiga. Čovjek je bio načelnik, kako se zove, predsjednik Savjeta bezbjednosti u vrijeme ratova, što bi oni rekli devedesetih. Napisao je knjigu. Ozbiljno", rekla je.

Dodala je da postoji ogromna količina materijala o ulozi međunarodne zajednice i događajima tokom rata.

"Svaka strana govori šta je radila međunarodna zajednica, zašto nije reagovala, kako je reagovala, kako je došlo do strašnih opstrukcija, do odlaganja, da bi na kraju imali ovaj rezultat. Znači, sve to postoji, da, istina o tome kako su se stvari događale, ali nema ovako kako mi sjedimo i sada treba, znači, jedan na jedan ići da bi ta istorija postala živa, maltene jednaka za sve. Ta tumačenja, zapravo", kazala je.

"Nemoguće mi je objasniti kako je Mladić nekome i dalje heroj"

Kapić je posebno govorila o glorifikaciji Ratka Mladića u dijelu javnosti uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.

"Pa ja mislim da je to nemoguće objasniti, vjerujte. Ja cijeli dan, ili od jučer, od kad se to dogodilo, samo se to pitam. Pa to su isti ljudi koji, kad se dogodi ubistvo u njihovoj ulici, oni reaguju: pa vidi, ubio je čovjeka, ubio je ženu, pa kako to, pa se angažuje oko toga", rekla je.

Potom je dodala:

"Ovaj je poubijao naredbama svojim tolike ljude, nas je ovdje maltretirao četiri godine najstrašnijim terorom. Pa na koji način onda oni mogu da to ne prihvate? To je meni, zaista kažem, opet je duboka stvar bolesnog društva, istraživanja, kako će se to društvo ozdravljivati, a posebno što planeta upada u svoja razrušavanja, ja ne znam kako će to biti", kazala je.

FAMA već tri decenije pokušava sačuvati činjenice

Kapić je naglasila da FAMA već 30 godina radi na prikupljanju, organizovanju i digitalizaciji materijala.

"Mi kao FAMA već 30 godina sve to slažemo, preslažemo, sad smo sve digitalizovali, stavljamo na male one stickove da pošaljemo u sve biblioteke gdje treba. Znači, mi to već radimo, ali to su doprinosi", rekla je.

Ipak, smatra da takvi pojedinačni doprinosi nisu dovoljni bez šire strategije.

"Znači, treba jedna, ali ja opet moram skeptično da kažem, na koji način ćemo mi s njima, kako će, osim jedan na jedan, upasti u razgovore, da oni to prihvate, da im pokazujemo", kazala je.

Na pitanje koliko je već toga pokazano, odgovorila je:

"Puno. I nema promjene, i gledamo isto ovo."

Dodala je da je i kompletna arhiva Haškog tribunala danas dostupna.

"Možda oni u svojoj samoći, kad su u kući kod kompjutera, sami, bez podrške prijatelja, roditelja i tako dalje, možda nekad se zapitaju: a šta u stvari, možda je to stvarno tako bilo. Znači, ja stvarno se, pa posebno, pa eno, gdje stoji arhiva cijelog Haškog tribunala koja je dostupna sada. Klik, ti dobiješ sve šta je bilo, po hronologiji, po imenima, po presudama, po njihovim izjavama. Ali nekako bez rezultata", rekla je.

"Ljudi su bili željni da se oslobode rata"

Govoreći o tome zašto se društvo ni više od tri decenije nakon završetka rata nije oslobodilo ratnih tema, Kapić je pokušala objasniti razliku između perioda nakon Drugog svjetskog rata i perioda nakon rata u BiH.

"Mislim, ja možda se udaljavam stalno, ali pokušavam da to malo odvučem od samog Ratka Mladića, jer on je uzrok mnogo toga, ali je svakako još dublji uzrok u svemu tome, a posljedice ogromne. Mislim da nema, kako bih rekla, trebao bi svako sam sa sobom da ima taj odnos", rekla je.

Prisjetila se atmosfere nakon Drugog svjetskog rata.

"Međutim, poslije kraja Drugog svjetskog rata, vi ste mnogo mlađi, nemate ni taj osjećaj šta je bilo. Ja kad sam izračunala da je moj sin rođen 1974., koliko je to već bilo, nije bilo puno odmaklo od Drugog svjetskog rata, a mi smo živjeli stvarno divno, oslobođeno, srećno i radosno. Mentalno oslobođeno prije svega. Mentalno sretan narod, jer smo pobijedili", kazala je.

Prema njenom mišljenju, nakon rata devedesetih građani su prije svega željeli nastaviti život.

"Ja mislim da tu, vjeruj mi, Dalibore, da je tu catch-22, da uopšte nije rečeno šta se to, ajmo početi da se to stvarno događa. I da se, ali da ne, mislim, ljudi su bili željni, gotov je rat, ajmo sada da živimo. Taj momenat, hajde da živimo. Sve strane, svi ljudi, mislim, ja ne volim da govorim sve strane, građani su to htjeli", rekla je.

Dodala je da je upravo želja da se rat ostavi iza sebe možda imala i negativnu posljedicu.

"Moramo gledati na to da su oni htjeli da se oslobode rata. To je bila ta možda greška. Kad se oslobodiš rata, baš te briga šta je, baš te briga, uslovno nisu svi, jel' tako? I u tom slučaju nema borbe za budućnost narativa. I sad vidimo upravo od jučer šta je to značilo i koliko znači", kazala je.

Kapić: Političke elite su jako doprinijele ovakvom stanju

Na pitanje koliko su političari korištenjem ratnih tema i narativa doprinijeli današnjem stanju, Kapić je odgovorila da je njihov utjecaj bio veliki.

"Sve te garniture koje su prošle, možda ih nije bilo mnogo, držim se nekako na distanci od njih, o tome ne razmišljam, razmišljam o događajima, o njima kao tim strankama, ne. Međutim, oni su jako doprinijeli, jako", rekla je.

Naglasila je da su upravo političke strukture imale i organizacijsku i finansijsku moć da pokrenu ozbiljniji proces suočavanja s prošlošću.

"U njihovim rukama je bila organizacijska moć i konačno finansije. Oni su mogli da naprave tim, mislim, govorim sad na cijelu Bosnu i Hercegovinu i region, koji je od eksperata sastavljen i da se dogovaraju na koji način, ne da se oni miješaju, nego da se pruži mogućnost takvim ekspertima da formiraju početne narative, pa da se onda s tim računa da to ima, pa se pokuša staviti u sve škole, pa idemo dalje. To se nije nikad dogodilo, barem ja ne znam, možda vi znate, ja ne znam", kazala je.

"Ne znamo šta će prevladati"

Na kraju razgovora, upitana vidi li nadu da će bosanskohercegovačko društvo prevazići ovakve podjele, Kapić nije željela dati jednoznačan odgovor.

"Na to ne mogu baš da odgovorim. Sad kad sam išla vama u onom žutom taksiju, idu ljudi sa psima, idu romobili, motori, divno vrijeme, vruće naravno, ali mi sve izgleda: Bože, zašto nije ovako? A iza toga imamo slojeve, pozadine i to", rekla je.

Zaključila je:

"U stvari ne znamo šta će prevladati. Da li će ljudska priroda i želja za životom, jer će doći do toga da smo svi u problemu velikom, i klimatskom, političkom, vojnom, svjetskom, da li će ta stvar nama pomoći, kao što nam uvijek spolja nešto pomogne, preokrenuti živote, misli, mentalno i shvatiti da ovo tu, čim se bave i kako reaguju, više neće biti važno. Pred nama je, vidjet ćemo", zaključila je Suada Kapić.

Podsjećamo, bivši komandant Vojske Republike Srpske i presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić preminuo je u četvrtak 27. augusta u Hagu u 85. godini.

Pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove u junu 2021. godine pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva, progone i druge teške ratne zločine.

Sve informacije o Mladićevoj smrti i reakcije na nju čitajte ovdje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad