Pašović odgovorio Konakoviću na ideju o budućem ministru kulture

Pašović ističe da BiH treba različite festivale i različite oblike komunikacije u javnosti te da upravo kultura treba biti prostor u kojem će se reflektovati različiti pogledi na stvarnost.

Ovogodišnju temu „Život“ organizatori su i vizuelno predstavili na tri načina – riječ „život“ ispisana je latinicom i ćirilicom, dok je na engleskom navedeno „life“.

„Jedni kažu šta će ćirilica, drugi kažu šta će latinica, treći kažu šta će engleski. Mislim da je upravo u tome smisao, da mi živimo u jednoj složenoj zemlji koja ima složene teme, složena pitanja, da imamo pluralizam različitih pogleda i na našu stvarnost i na sebe i na svjetsku stvarnost. A kultura i festivali su tu da reflektuju te različite poglede“, kazao je Pašović.

Naglašava da festival nije tu da zastupa određenu ideologiju ili političku opciju, već da bude na usluzi publici koja dolazi iz različitih sfera života, generacija i svjetonazora.

„Mi vjerujemo da je nama zajednička ta želja za životom“, rekao je.

„To su naši životi“

Govoreći o izboru ovogodišnje teme, Pašović se osvrnuo na nasilje, saobraćajne nesreće i ratove kojima su ljudi svakodnevno izloženi.

„Otvorimo novine, čitamo kako je sin ubio oca, kako je muž ubio ženu, kako svaki dan imamo neki grozan zločin koji se dešava u našem okruženju, našem gradu, našem komšiluku ili nekom obližnjem gradu. Onda čitamo o saobraćajnim nesrećama. Toliko mladih ljudi gine bespotrebno u toj jurnjavi po cestama“, kazao je.

Spomenuo je i ratove u Ukrajini i Gazi, kao i druge sukobe o kojima se manje govori. Kako kaže, poznaje ljude koji su zbog svega što se događa veoma uznemireni, neki odlaze na psihoterapiju, a neki uzimaju lijekove.

Sarajevofest opisuje kao „otmen festival“, na koji publika ne mora dolaziti „na 150 kilometara na sat“, već kao mjesto na kojem se može zastati i posvetiti muzici, glumcima, svjetlu i temama od kojih se u svakodnevnom životu ponekad bježi.

„Smrt u Dubrovniku“ otvara pitanje napada iz ugla onih koji su napadali

Jedna od takvih tema bit će otvorena već predstavom „Smrt u Dubrovniku“.

Pašović je objasnio da je riječ o crnogorskoj predstavi u kojoj grupa mladih ljudi svojim očevima postavlja pitanje: „Zašto ste pucali na Dubrovnik?“

„Dubrovnik je jedan od najljepših svjetskih gradova. Dubrovnik je jedan od najslobodnijih svjetskih gradova koji već 13 vijekova njeguje slobodu. Nije bio nikakva vojna instalacija, nije bio nikakva prijetnja nikome, a Jugoslavenska narodna armija, odnosno crnogorski dio Jugoslovenske narodne armije je 1991. godine brutalno napao Dubrovnik. Bile su i ljudske žrtve, bila su razaranja i to je bilo nešto tako strašno“, kazao je Pašović.

Dodao je da se taj događaj kasnije na neki način zaboravio, ali da se „ne može pobjeći od sebe“.

Predstava o ljudima koji život posvete brizi o drugima

U programu je i predstava „Mi brinemo o vama u tri smjene“ iz Zagreba, u kojoj učestvuje Larisa Lipovac Navojec.

Predstava govori o ljudima koji brinu o drugima, uključujući one čiji su članovi porodice godinama vezani za postelju ili zahtijevaju neprekidnu brigu.

„Život nije samo Instagram. To svi znamo. Stvarni život je kad dođeš kući, pa imaš nekoga ko leži na postelji godinama ili nekoga o kome moraš neprekidno brinuti, da li je to muž, žena ili dijete. A šta je sa tim ljudima koji brinu o drugima? Je li njihov kapacitet neograničen? Kako njima može da se da podrška? Kako njih da razumijemo ili sebe? Jer svako od nas ili je bio, ili jeste, ili može biti u takvoj situaciji“, kazao je.

Ističe da Sarajevofest upravo kroz takve predstave želi pričati intimne priče koje nisu senzacionalističke niti namijenjene tabloidima, ali jesu suštinske za život.

Muzičar iz bombardovanog Harkiva stiže u Sarajevo

Dio programa nosi naziv „Nemojte se navići na ovo“, a u Sarajevo će doći i mladi muzičar Denis Karavašev, koji je svirao na ulicama bombardovanog Harkiva.

Pašović je njegovu priču povezao s Vedranom Smailovićem, koji je svirao tokom opsade Sarajeva.

„Kada sam vidio tog mladog čovjeka koji je svirao na ulicama bombardovanog Harkiva, isto kao što je Vedran Smailović svirao u Sarajevu tokom opsade, meni je to bilo toliko potresno i uzbudljivo“, rekao je.

Nakon dugog rada na njegovom dolasku, Karavašev će, najavio je Pašović, stići u Sarajevo i svirati na sarajevskim ulicama.

„Spojit ćemo ta dva grada. Program se zove 'Nemojte se navići na ovo'. Nemojte se navići na ratove. Nemojte se navići na patnju. Moramo znati da to nije normalno, bez obzira koliko dugo traje“, poručio je.

Govoreći o planiranoj izložbi Milomira Kovačevića, Pašović je pojasnio da ona ipak neće biti održana zbog različitih razloga, iako su postojali razgovori da bude ponovo postavljena.

„Sarajevu fali hrabrosti koju smo imali prije 30 godina“

Pašović se tokom razgovora osvrnuo i na današnje Sarajevo i raniju ocjenu da je grad postao spor, ponekad provincijalan, konzervativan i komercijalan.

„Mislim da fali one hrabrosti koju smo mi imali prije 30 godina, otvorenosti, radoznalosti, pluralizma koji smo imali prije 30 godina, a sada se to sve smanjuje“, kazao je.

Dio odgovornosti vidi i u odnosu Evropske unije prema BiH.

„Ja mislim da jedan veliki dio krivice snosi i Evropska unija koja nas nije prihvatila onako kako smo mi to željeli i kako smo prosto tražili da se to dogodi odmah prije 30 godina. I onda su ljudi počeli da shvataju da su prepušteni sami sebi“, rekao je.

Dodao je da se neki okreću prema istoku, ali da ni taj istok, prema njegovom mišljenju, nije pretjerano zainteresovan, navodeći da Turska i arapske zemlje više ulažu u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu.

„Mi smo negdje malo sami i to počinje da se vidi u jednom zatvaranju. Ja mislim da je jednoumlje jako opasno. Jako je bitno da imamo različite poglede, da razgovaramo, da budemo otvoreni i da to nije samo pet-šest dana u godini kada su neke velike manifestacije, nego da je to naša svakodnevna stvarnost“, naglasio je.

Berliner Ensemble prvi put dolazi u BiH

Govoreći o međunarodnom karakteru Sarajevofesta, Pašović je podsjetio i na historiju festivala MES, koji je tokom rata pretvorio u međunarodni festival, te na Sarajevo Film Festival koji je tada pokrenuo.

Kazao je da Sarajevofest danas pokušava vratiti međunarodnu teatarsku energiju koju je Sarajevo nekada imalo, iako raspolaže, kako tvrdi, deset puta manjim budžetom nego festival MES.

„Mi smo jedini festival u Bosni i Hercegovini koji je član Evropske festivalske asocijacije“, rekao je.

Na Sarajevofest dolaze predstave iz Poljske, Njemačke, Grčke, Hrvatske i Crne Gore, a posebno je izdvojio dolazak Berliner Ensemblea.

„Berliner Ensemble dolazi prvi put u Bosnu i Hercegovinu. Berliner Ensemble je jedno od najvećih pozorišta na svijetu. Prvi put dolaze u BiH, prvi put u Sarajevo“, kazao je.

Najavio je predstavu sa više od stotinu velikih lutaka, za koju kaže da donosi nešto drugačije publici.

Od eutanazije do ženske slobode

Jedna od predstava iz Poljske, „Nigdje sam“, otvara pitanje eutanazije i prava neizlječivo bolesnih ljudi koji žive s velikim bolovima da uz medicinsku pomoć završe život.

„Da li mi treba o tome da razgovaramo? Trebamo da razgovaramo jer to su naši životi. To su životi naših bližnjih“, rekao je Pašović.

Naveo je Francusku i Španiju kao primjere zemalja u kojima je pitanje medicinski potpomognutog okončanja života predmet zakonskih rješenja.

Prema njegovim riječima, cilj nije unaprijed odrediti kakav stav BiH treba zauzeti, već otvoriti razgovor.

„Možda će na kraju ljudi u ovoj zemlji reći: 'Ne, mi to ne želimo', ali da otvorimo diskusiju, da razgovaramo o tome“, kazao je.

U programu je i grčka predstava „Horse Me“, koja se bavi ženskom slobodom i seksualnošću, a Pašović je opisuje kao hrabru i veoma provokativnu, ali urađenu „na ukusan način“.

Iz Grčke stiže i „Elektra“, predstava prema Sofoklovoj antičkoj tragediji, koja se bavi osvetom i koja je igrana u antičkom teatru u Epidaurusu.

Festival će imati i događaj „Drvo života“, tokom kojeg će u blizini Narodnog pozorišta biti zasađeno drvo u okviru projekta Festivalska šuma.

„Kad je u pitanju infrastruktura, vidi se naš odnos prema nama samima“

Pašović je govorio i o kulturnoj i drugoj infrastrukturi, nakon pitanja o stanju Skenderije i zgrade Narodnog pozorišta Sarajevo.

„Kada imamo neki događaj sa svjetskim zvijezdama, bilo da se radi o filmu, pozorištu, muzici i tako dalje, to nekako lijepo prođe i završi se. Ali kada je u pitanju infrastruktura, tu vidimo koji je naš odnos prema nama samima“, kazao je.

Kao širi problem naveo je nedovršenu cestovnu infrastrukturu, smanjenje broja učenika u osnovnim školama i studenata, kao i zagađenje u Sarajevu i Zenici.

„To je stvarni život. Ja stalno gledam iza vas ovaj naš plakat 'Život'. Ja vam govorim život, život, život. To je stvarni život koji mi ne rješavamo“, kazao je.

Festivali su, kaže, važni, ali nisu dovoljni ukoliko se istovremeno ne rješavaju svakodnevni problemi građana.

Pašović: Ministarstva kulture i sporta treba razdvojiti

U razgovoru je otvoreno i pitanje budućeg ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, nakon što je lider Naroda i pravde Elmedin Konaković među potencijalnim imenima naveo i Pašovića, ali i Dana Tanovića, Jasmilu Žbanić, Miru Purivatru, Dinu Šarana, Aidu Begić, Pierrea Žalicu i Srđana Vuletića.

Pašović smatra da bi prvi korak trebalo biti razdvajanje kulture i sporta u dva ministarstva.

„Mislim da je važno da se razdvoji Ministarstvo za kulturu od Ministarstva za sport. To su dva vrlo važna područja za naše društvo i ona zahtijevaju punu pažnju“, kazao je.

Kada je riječ o mogućnosti da upravo on bude ministar, Pašović je kazao da ne smatra da je osoba oko koje postoji potreban konsenzus.

„Ja nisam ta osoba“, rekao je.

Na pitanje da li ne bi prihvatio funkciju, odgovorio je da problem vidi u tome što oko njegovog imena ne postoji konsenzus.

„Oko mene se ne bi složile sve partije, pa čak ni sve moje kolege. Ja izazivam različite reakcije kod ljudi. Neki se slažu sa mnom, neki se ne slažu, neki me vole, neki me ne vole i meni nije mrsko što je tako“, kazao je.

Pašović izdvojio Purivatru i Hadžihafizbegovića

Kao osobu oko koje, prema njegovom mišljenju, postoji konsenzus izdvojio je Miru Purivatru.

„Ja mislim da oko njega postoji konsenzus i da niko ne bi bio protiv da Miro Purivatra bude ministar. Naprotiv, mislim da bi to svi jako podržali i ja to podržavam“, kazao je.

Dodao je da postoji još jedno važno ime koje Konaković nije spomenuo.

„To je Emir Hadžihafizbegović. Prosto su to dva čovjeka koji su i u poslu i u profesiji i kod publike i u političkim strankama. Oni imaju, ja mislim, podršku“, rekao je.

Za Purivatru je posebno istakao njegovo menadžersko iskustvo.

„Miro Purivatra je fenomenalan menadžer. On bi stvarno bio fantastičan. Ja zaista to mislim“, kazao je Pašović.

„Bez podrške Federalnog ministarstva Sarajevofest se ne bi mogao održati“

Pašović se osvrnuo i na rad federalne ministrice kulture i sporta Sanje Vlaisavljević, navodeći da, uprkos kritikama koje joj se upućuju, Sarajevofest bez podrške Federalnog ministarstva kulture i sporta ove godine ne bi mogao biti održan.

„Sada je dosta zamjerki na Sanju Vlaisavljević. Ja moram reći, bez ministrice Vlaisavljević i njene podrške i podrške Ministarstva Federacije ne bi bilo moguće da se Sarajevofest ove godine održi“, kazao je.

Naveo je i podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i ministra Kenana Magode, kao i partnerske odnose sa Goethe-Institutom, UNESCO-om, njemačkim i grčkim ministarstvima vanjskih poslova, Hrvatskim ministarstvom kulture te poljskim Ministarstvom vanjskih poslova.

„Važno je da ministrica ili ministar naprave taj sistem koji nam fali. Pa zato ih i biramo. A ako im damo previše posla, kao što je slučaj Ministarstva za kulturu i sport, onda oni prosto fizički ne mogu to uraditi i zato je dobro da se to razdvoji“, kazao je.

Pašović smatra i da ne bi bilo sporno da političke stranke prije izbora građanima predstave ljude koje planiraju kandidovati za pojedina ministarska mjesta.

„Šta fali da se unaprijed zna? Mislim da bi to bilo nekako i pošteno. Stranka koja će pobijediti može reći: 'Ovo je naš kandidat. Mi želimo da, ako pobijedimo, ovaj čovjek bude ministar za obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport ili bilo šta'“, zaključio je Pašović.

Sarajevofest počinje 31. augusta i trajat će do 6. septembra.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad