Političari ponovo obećavaju, a brojke su porazne: "Od 1.047 obećanja ispunjeno samo 150"

Izmirlić kaže da je kampanja, iako je zvanično tek počela, praktično trajala tokom cijelog ljeta.

"Primijetili smo brojne zloupotrebe javnih resursa. Naravno, nije problem kada se pomaže građanima kroz neka socijalna davanja ili što se pokreću infrastrukturni projekti, već što se to radi u svrhu pomoći promociji kandidata i političkih partija", kazala je Izmirlić.

Kako je navela, riječ je o negativnom trendu koji je postojao i ranije, a očekuje da će se i drugi negativni trendovi ponoviti tokom ove kampanje.

Među njima su loš kvalitet političkih debata i neodazivanje kandidata na TV sučeljavanja, ali i netačne i manipulativne tvrdnje.

"Te tvrdnje zaista mogu da se odnose na jednu široku lepezu tema, od socioekonomskih tvrdnji gdje se najčešće manipuliše podacima vezanim za plate, penzije, neka socioekonomska davanja, ali to mogu biti različita tumačenja zakona, sudskih odluka, Ustava, nadležnosti", navela je.

Očekuje da će ove godine u fokusu biti i nove izborne tehnologije, o kojima su se, kako je kazala, već mogle čuti brojne netačne tvrdnje.

Međunacionalne tenzije kao sredstvo političke mobilizacije

Govoreći o podjelama i međunacionalnim tenzijama tokom izbornih kampanja, Izmirlić kaže da takva retorika nije novost.

"Nažalost, podjele, neke te međunacionalne tenzije, sastavni su dio kampanje određenih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini. To nije ništa novo i mislim da smo to vidjeli u svakom izbornom ciklusu", kazala je.

Prema njenim riječima, za određene političke partije to je vjerovatno jedan od najlakših načina političke mobilizacije.

Problem je, dodaje, i što se na taj način skreće pažnja s političke odgovornosti.

"Ne nude se objašnjenja zašto se nešto nije radilo, ne nude se rješenja i odgovori na mnogobrojna pitanja, već se loptica prebacuje na taj teren gdje nije potrebno imati plan, rok i obećanje", kazala je Izmirlić.

Kada je riječ o predizbornim programima, navela je da je tokom prošle kampanje veliki broj stranaka predstavio svoje programe, ali da njihov kvalitet nije bio zadovoljavajući.

"Do sada smo viđali stotine stranica, stotine obećanja, a kada se ona analiziraju, možemo vidjeti da se radi o neutemeljenim obećanjima za koje određeni nivoi vlasti uopšte nisu nadležni", kazala je.

Od 1.047 obećanja ispunjeno 150

Govoreći o monitoringu Istinomjera, Izmirlić je iznijela podatak da je praćeno ukupno 1.047 obećanja, od kojih je ispunjeno 150.

"Mi smo pratili 1.047 obećanja i svega 150 je ispunjeno, dakle nekih 14 posto", kazala je.

Monitoringom su obuhvaćeni Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada Kantona Sarajevo.

Za Vladu KS, naglasila je Izmirlić, nisu praćena predizborna obećanja, već postizborni program koji su stranke dogovorile tokom koalicionih pregovora. Zbog toga je, kako je objasnila, bilo očekivano da procenat realizacije bude nešto veći.

Na drugim nivoima vlasti procenat ispunjenih obećanja kretao se od osam do 14 posto.

Izmirlić je također naglasila da Istinomjer ima kategoriju djelimično ispunjenih obećanja, te da je 57 posto praćenih obećanja ostalo neispunjeno.

Najviše su, kaže, izostale sistemske reforme.

Na nivou Vijeća ministara među njima su reforma pravosuđa i obećanja povezana s evropskim putem BiH, dok je veliki broj ekonomskih obećanja također ostao neispunjen.

U Federaciji BiH, između ostalog, nisu usvojeni najavljeni zakoni koji su se odnosili na privatizaciju, sindikate, štrajk i zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju, dok u Republici Srpskoj nisu realizovani brojni najavljeni infrastrukturni projekti.

"Sve u svemu, uglavnom su ispunjena neka pojedinačna administrativna, infrastrukturna obećanja, a sva ona koja su zahtijevala sistemsku reformu uglavnom su neispunjena", zaključila je Izmirlić.

Institucije BiH na dnu po transparentnosti

Izmirlić je govorila i o rezultatima desetogodišnjeg mjerenja regionalnog Indeksa otvorenosti.

"Nakon deset uzastopnih godina mjerenja možemo reći - nezadovoljavajući", kazala je govoreći o rezultatima institucija BiH.

Kako je objasnila, kada se rezultati porede sa Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, institucije BiH nalaze se na posljednjem ili pretposljednjem mjestu.

Državne institucije su nešto otvorenije od entitetskih, ali Izmirlić upozorava da sistemska transparentnost i dalje ne postoji.

"Ne postoji odgovornost za neobjavljivanje informacija. Sve ovisi o volji pojedinaca, a informacije jednostavno nisu dostupne, u većini slučajeva nisu dostupne na vrijeme, nisu kvalitetne i to otežava nadzor rada vlasti", kazala je.

Navela je i da je ove godine svega oko 50 posto institucija odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama koji im je poslan u okviru istraživanja.

Nove izborne tehnologije i dezinformacije

Govoreći o novim izbornim tehnologijama, Izmirlić smatra da bi dio građana mogao biti zbunjen zbog manipulativnih i netačnih tvrdnji koje se plasiraju.

"Tu je svakako odgovornost i na institucijama da informišu građane, da ih edukuju kako će taj izborni dan izgledati", kazala je.

Dodala je da odgovornost imaju i nevladin sektor i mediji, koji bi građanima trebali na jednostavan način objasniti kako će izgledati glasanje i kako će nove tehnologije utjecati na izborni proces.

Izmirlić građanima savjetuje da tokom kampanje pažnju usmjere na konkretne rezultate i programe stranaka.

"Svakako bi se trebali zanemariti neki populistički narativi, etnonacionalne tenzije i identitetske teme, a fokus bi se trebao staviti, recimo, na ispunjenost obećanja, koliko je zaista neko bio učinkovit u ispunjavanju, zašto nešto nije ispunjeno i svakako analizu programa", kazala je.

Glasometar za poređenje stavova birača i stranaka

Udruženje "Zašto ne" građanima je ponovo ponudilo i Glasometar, online alat koji omogućava poređenje njihovih stavova sa stavovima političkih stranaka.

Izmirlić je objasnila da je Glasometar za opće izbore dostupan tokom predizbornih kampanja od 2010. godine, a od 2018. i za lokalne izbore.

Ovogodišnji Glasometar već je objavljen.

Upitnik sadrži 27 pitanja, a ponuđeni odgovori su "da", "ne" i "nema mišljenje". Građani mogu označiti i pitanja koja su im posebno važna, a na kraju dobijaju postotak slaganja sa političkim partijama koje učestvuju na izborima.

Stavovi stranaka, pojasnila je Izmirlić, nisu utvrđeni samo na osnovu odgovora koje su same stranke dale, već su provjeravane njihove web stranice, saopćenja, programi i način na koji su glasale u parlamentima.

"Smatram da je zaista koristan alat građanima da provjere da li se zaista slažu s onom političkom partijom koju podržavaju", kazala je.

Nagrada za mlade "Emir Velić"

Na kraju razgovora Izmirlić je govorila i o javnom pozivu za nominacije za nagradu za mlade koji mijenjaju društvo "Emir Velić".

Nagrada nosi ime po njihovom preminulom kolegi.

"Bio je jedna ambiciozna mlada osoba koja je vjerovala u promjene i koja se zaista trudila da promijeni društvo na bolje", kazala je Izmirlić.

Nagrada je namijenjena mladima između 18 i 30 godina koji žive i rade u BiH i bave se nekim oblikom aktivizma, od humanitarnog i mirovnog rada do sportskih i edukativnih aktivnosti.

Ove godine dodjeljuje se 3.000 KM, dok Internacionalni Burch univerzitet nudi tri pune stipendije na Fakultetu za ekonomiju i društvene nauke.

Kandidate mogu prijaviti prijatelji, poznanici, kolege, formalne i neformalne grupe, a mladi mogu nominovati i sami sebe. Poziv je otvoren do 30. septembra.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad