Oglas

Radmila Mitrović u Novom danu

Zašto nakon ekstremnih vrućina dolaze razorne oluje? Meteorologinja objašnjava fenomen toplotne kupole

MUNJE SARAJEVO
F.Z./N1

Nakon perioda ekstremnih vrućina, Hercegovinu i dijelove Bosne pogodile su snažne oluje praćene krupnim gradom, jakim udarima vjetra i obilnim padavinama.Iako se često govori o "superćelijama", meteorologinja Radmila Mitrović za N1 upozorava da takve oluje nastaju samo kada se ispuni niz vrlo specifičnih atmosferskih uslova.

Oglas

U razgovoru za N1 objasnila je zbog čega dolazi do ovakvih vremenskih ekstrema, koliko su precizne prognoze i šta građane očekuje do kraja ljeta.

Sudar toplog i hladnog zraka pokrenuo snažne oluje

Mitrović objašnjava da je posljednje nevrijeme izazvao prodor hladnijeg zraka iz srednje Evrope na prethodno izrazito zagrijano područje Balkana.

"Na Balkanu se u tom trenutku nalazila veoma topla i nestabilna zračna masa sa dovoljno vlage. Kada je hladniji zrak stigao nad pregrijano tlo, došlo je do naglog uzdizanja toplog zraka, odnosno jake konvektivne aktivnosti", rekla je Mitrović.

Dodaje da su obilna vlaga u atmosferi, kao i promjena brzine i smjera vjetra po visini omogućili da se oluje razviju, dugo traju i zahvate veliko područje.

Toplotna kupola ne stvara oluju, ali puni atmosferu energijom

Govoreći o fenomenu toplotne kupole, Mitrović pojašnjava da je riječ o području visokog zračnog pritiska koje se nad određenim krajem može zadržati danima ili sedmicama.

"Takvo stanje donosi stabilno i veoma toplo vrijeme. Istovremeno se akumuliraju toplota i vlaga, odnosno potencijalna energija potrebna za razvoj oluja", kazala je.

Naglašava da sama toplotna kupola nije dovoljna da izazove nevrijeme.

"Potreban je okidač, poput prodora hladnijeg zraka. Tek tada dolazi do naglog razvoja veoma snažnih oluja koje mogu donijeti ekstremne vremenske uslove", istakla je.

Na moru najveća opasnost nisu pijavice nego vjetar

Mitrović upozorava da su tokom naglih promjena vremena najvećem riziku izloženi nautičari.

"Najveću opasnost na otvorenom moru predstavljaju jaki, nekada i orkanski udari vjetra koji stvaraju velike talase i mogu ozbiljno ugroziti sigurnost ljudi", rekla je.

Savjetuje da se u slučaju najavljenog nevremena izbjegava boravak na otvorenom moru, dok se na kopnu treba skloniti u zatvorene objekte ili, ako to nije moguće, u automobil.

Također upozorava da tokom oluje treba izbjegavati usamljena stabla, grebene i druga uzvišenja zbog povećanog rizika od udara groma.

nevrijeme u hrvatskoj
Dnevnik.hr/ilustracija

Po čemu se superćelija razlikuje od obične oluje?

Mitrović ističe da se grmljavinske oluje dijele na jednoćelijske, višećelijske i superćelijske.

"Superćelijske oluje razlikuju se po tome što se vjetar s visinom mijenja i po pravcu i po brzini, zbog čega nastaje rotacija. Upravo ta rotacija omogućava oluji da dugo traje, razvije se do velikih visina i zahvati veliko područje", objasnila je.

Dodaje da takvi sistemi mogu opstati satima i preći velike udaljenosti, ostavljajući ozbiljne posljedice.

Protivgradne rakete nisu garancija zaštite

Govoreći o protivgradnoj zaštiti, Mitrović kaže da naučna zajednica i dalje nema konačan odgovor o njihovoj efikasnosti.

"Za sada nema naučnih dokaza ni da protivgradni sistemi rade, ali ni da ne rade", rekla je.

Objašnjava da protivgradne rakete sadrže srebro-jodid čiji je cilj smanjiti vjerovatnoću nastanka krupnog grada.

"Njihov efekat moguć je samo ako se ispaljuju prije nego što se u oblaku formiraju zrna grada. Ako je grad već nastao ili je superćelijski oblak previše snažan, rakete neće imati značajniji učinak", pojasnila je.

Zašto je gotovo nemoguće pogoditi mjesto udara oluje?

Mitrović kaže da meteorološki modeli mogu prepoznati područja u kojima postoje uslovi za razvoj superćelijskih oluja, ali ne i tačnu lokaciju njihovog nastanka.

"Atmosfera je izuzetno složen sistem. Male razlike u temperaturi, vlazi ili vjetru između dvije lokacije mogu potpuno promijeniti razvoj vremenskih prilika", rekla je.

Tek kada se oluja formira, dodaje, moguće je pratiti njeno kretanje radarima i preciznije procijeniti područja koja će biti najviše pogođena.

Osvježenje je privremeno, novi toplotni talas stiže početkom augusta

Mitrović navodi da trenutni pad temperatura neće dugo trajati.

"Osvježenje će potrajati do kraja ove i dijela naredne sedmice. Već krajem jula i početkom augusta postoje uslovi za novi toplotni talas koji bi, prema trenutnim modelima, mogao trajati između sedam i deset dana", rekla je.

Ističe da je još prerano govoriti kako će se taj toplotni talas završiti i da li će ponovo donijeti ekstremne vremenske prilike, ali naglašava da ljetnim vrućinama još nije kraj.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama