Rižu koju shuhate obavezno stavite u frižider, razlog je bakterija koja vam može napraviti probleme sa stomakom

Bakterija se zove Bacillus cereus i živi u zemlji.

Do zrna riže dolazi prirodnim putem, još u polju, i to u obliku spora. Spora je vrsta mirovnog stanja, nešto poput sjemenke, u kojem bakterija može preživjeti uslove koji bi je inače ubili.

Kuhanje ubija samu bakteriju, ali ne i spore. One ostanu u riži i nakon što je skuhana.

Šta se dešava dok se lonac hladi

Spore su neaktivne dok je riža vruća.

Problem nastaje kada se riža počne hladiti i uđe u raspon temperature između pet i šezdeset stepeni. To je područje koje se u struci zove opasna zona, jer je najpogodnije za razmnožavanje bakterija.

U tom rasponu spore se bude i ponovo postaju bakterije. Dok se množe, luče otrov.

Ako lonac s rižom stoji na šporetu i polako se hladi nekoliko sati, spore imaju sve što im treba: hranu, vlagu i pravu temperaturu.

Zašto ponovno kuhanje ne pomaže

Ovdje je dio zbog kojeg je riža poseban slučaj.

Kod većine bakterija ponovno zagrijavanje rješava problem, jer visoka temperatura ubije bakterije.

Kod ovog otrova to ne vrijedi. Otrov koji Bacillus cereus proizvede otporan je na toplotu i ostaje aktivan bez obzira koliko dugo i koliko jako riža bila zagrijana.

Drugim riječima, ako je otrov jednom nastao, ne može se skuhati.

Simptomi se javljaju brzo, obično jedan do šest sati nakon jela, i uključuju mučninu, povraćanje i proljev.

Sat vremena, a ne dva

Praktična pravila su jednostavna.

Rižu ohladiti brzo i staviti u frižider unutar sat vremena od kuhanja, a ne unutar dva, kako vrijedi za većinu druge hrane.

Da bi se ohladila brže, raspodijeliti je u više plitkih posuda umjesto da ostane u jednom dubokom loncu. Plitak sloj se hladi znatno brže.

U frižideru na četiri stepena ili niže traje tri do četiri dana. Australijske smjernice su konzervativnije i navode dva dana za rižu i tjesteninu.

Zagrijavati samo onoliko koliko će se pojesti, i to samo jednom. Svako ponovno hlađenje i grijanje znači još jedan prolazak kroz opasnu zonu.

Ista pravila, druge namirnice

Isti princip vrijedi i šire.

Kuhana hrana ne smije stajati na sobnoj temperaturi duže od dva sata, a po vrućini iznad trideset stepeni taj rok se skraćuje na jedan sat.

Zagrijavati do temperature na kojoj se hrana puši, dakle najmanje šezdeset stepeni kroz cijelu masu, a ne samo po rubovima. Kod mikrovalne to znači promiješati na pola grijanja, jer ona grije neravnomjerno.

Ostatke označiti datumom, jer je to jedini pouzdan način da se zna koliko dugo stoje.

I jedno pravilo koje vrijedi više od svih ostalih: hranu za koju niste sigurni koliko stoji ne treba kušati da biste provjerili. Otrov ove vrste ne mijenja ni miris ni okus.

Riža kupljena kao gotovo jelo zaslužuje dodatnu pažnju, jer se u ugostiteljstvu ponekad kuha unaprijed pa podgrijava, što znači da je već jednom prošla kroz taj ciklus.