Američki dug prvi put premašio 40 biliona dolara, više nego udvostručen od 2017.

Prema najnovijem dnevnom izvještaju Ministarstva finansija, ukupni javni dug u utorak je iznosio 40,047 biliona dolara. Od toga se 32,266 biliona odnosi na državne vrijednosne papire u rukama javnosti, dok još 7,782 biliona dolara čine dugovanja između različitih dijelova savezne vlade.

Američki dug tako se više nego udvostručio za manje od deset godina. Kada je Donald Trump prvi put preuzeo predsjedničku dužnost u januaru 2017. godine, iznosio je 19,95 biliona dolara.

Otprilike trećina povećanja dogodila se tokom dvije godine intenzivnog zaduživanja radi finansiranja odgovora na pandemiju COVID-19 za vrijeme administracija Trumpa i njegovog nasljednika Joea Bidena. Ostatak povećanja rezultat je kombinacije fiskalnih odluka dvojice predsjednika i dugoročnog nesklada između državnih prihoda i potrošnje.

Upozorenja na moguću fiskalnu krizu

Organizacije koje prate američki budžet već sedmicama su očekivale prelazak granice od 40 biliona dolara i upozoravaju da bi, bez povećanja poreza, smanjenja potrošnje ili kombinacije tih mjera, zemlja mogla krenuti prema ozbiljnoj dužničkoj krizi.

"Četrdeset biliona dolara duga ne postoji samo u državnim knjigama. On se osjeća širom ekonomije i na ovaj ili onaj način dolazi do novčanika građana", rekla je Maya MacGuineas, predsjednica nestranačkog Komiteta za odgovorni federalni budžet.

Prema njenim riječima, veće zaduživanje dodatno podstiče inflaciju, potiskuje druge budžetske prioritete i čini zemlju ranjivijom na vanredne situacije i međunarodne krize.

Granica od 40 biliona dolara dostignuta je manje od pet mjeseci nakon što je dug premašio 39 biliona. Američki dug se u manje od 20 godina učetverostručio, dok je zemlji trebalo sve do 1981. godine da prvi put dostigne jedan bilion dolara.

Investitori traže veće prinose

Pojavljuju se i znakovi zabrinutosti među stranim kreditorima SAD-a. Potražnja stranih investitora, koji drže gotovo trećinu američkih državnih obveznica, smanjena je tokom protekle godine.

Prinosi na dugoročne američke državne obveznice u utorak su dostigli najviši nivo u gotovo dvije decenije, dok investitori traže veću naknadu za kupovinu sve veće količine američkog duga.

Viši prinosi na dugoročne državne obveznice mogu dovesti i do rasta kamata na stambene, automobilske i poslovne kredite.

Američki ministar finansija Scott Bessent u srijedu je najavio udvostručavanje obima otkupa državnih obveznica s rokom dospijeća od 10 do 30 godina, na najmanje četiri milijarde dolara po operaciji, u nastojanju da ublaži pritisak na dugoročne prinose.

Trump je istovremeno ponovo zatražio smanjenje kamatnih stopa.

"Mislim da uopće ne treba brinuti. Mislim da imamo veoma snažnu zemlju i probijamo se kroz ove smiješne kamatne stope", rekao je Trump, odgovarajući na pitanje treba li Amerikance zabrinjavati nestabilnost tržišta obveznica.

Dug rastao i pod Trumpom i Bidenom

Američki javni dug porastao je za 7,8 biliona dolara tokom Trumpovog prvog mandata, pri čemu je više od polovine tog iznosa akumulirano tokom posljednjih devet mjeseci njegovog mandata, u vrijeme pandemije.

Od Trumpovog povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. dug je povećan za dodatnih 3,8 biliona dolara. Ukupno je, tokom njegova dva mandata do sada, porastao za 11,6 biliona dolara.

Tokom Bidenovog mandata dug je porastao za 8,4 biliona dolara. Osim potrošnje povezane s oporavkom od pandemije, rastu su doprinijela velika ulaganja u infrastrukturu, subvencije za čistu energiju i drugi programi njegove administracije.

Kongresni ured za budžet procjenjuje da će Trumpov veliki zakonodavni paket iz drugog mandata, poznat kao "One Big Beautiful Bill Act", povećati dug za još 4,7 biliona dolara.

Kamate postale jedan od najvećih troškova

Problem dodatno pogoršavaju rastući troškovi servisiranja duga. SAD godišnje troši oko sedam biliona dolara, od čega približno 60 posto odlazi na obavezne programe poput Social Securityja, Medicarea, Medicaida i brige o veteranima.

Još oko 1,1 bilion dolara odlazi na kamate na državni dug, a taj trošak raste zajedno s ukupnim dugom i kamatnim stopama.

U fiskalnoj 2025. godini troškovi kamata prvi put su premašili izdvajanja za Pentagon. Tokom prvih deset mjeseci fiskalne 2026. godine kamate su premašile i izdvajanja za Medicare te postale druga najveća stavka federalnog budžeta, iza penzionog sistema Social Security.

Istovremeno, starenje generacije "baby boomera" povećava troškove penzionog i zdravstvenog sistema, dok prihodi od poreza na dohodak i doprinosa nisu dovoljni da pokriju ukupne federalne rashode.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad