Anketa dala zapanjujuće odgovore: Religija je u Americi 'opet u modi', evo šta to znači

Ali, prema novoj studiji, već je došlo do ponovnog oživljavanja vjerskog života u Americi, i to daleko od koridora moći u Washingtonu. To se može vidjeti u vjerskim zajednicama koje se oporavljaju od pandemije, piše CNN u analitičkom osvrtu.

Prema novoj studiji Instituta za istraživanje religije Hartford, prvi put u 25 godina, broj ljudi koji prisustvuju bogosluženjima uživo u SAD-u se povećao. Prosječna posjećenost bogosluženjima uživo porasla je sa 45 u 2021. na 70 danas, ali te skromne brojke pokazuju samo dio oporavka, navodi se u studiji.

Mnoge od ovih zajednica pandemija je teško pogodila jer su se članovi udaljavali. Neki su zatvorili svoja vrata. Međutim, posljednjih godina bilo je znakova "oporavka, a u nekim slučajevima i obnove", prema ovoj studiji.

Vjernici se pojavljuju u većem broju, daju više novca kongregacijama, više volontiraju i otvoreniji su za promjene, pokazala je studija. Članovi svećenstva također su prijavili poboljšano fizičko i mentalno zdravlje, prema studiji , u kojoj su anketirani vođe u 7.453 kongregacije u više kršćanskih denominacija, kao i članovi sinagoga, džamija i hinduističkih hramova.

Ipak, dugoročni izazovi i dalje postoje za mnoge kongregacije. Gotovo polovina njih prijavljuje pad posjećenosti, prema studiji. Ali nekih šest godina nakon što su se vjerske zajednice suočile s događajem na nivou izumiranja tokom pandemije, autori studije kažu da je "religija 'opet u modi' u SAD-u".

Odgovori u anketi bili su toliko zapanjujući za istraživače da su im trebale nekoliko sedmica da ponovo provjere rezultate, kaže Scott Thumma, direktor Hartfordskog instituta za istraživanje religije.

"Najveće iznenađenje za mene je bilo da se prosječna veličina bogosluženja povećala", kaže Thumma za CNN. "Tokom cijele moje karijere... veličina kongregacija, broj članova, posjećenost bogosluženja - sve je imalo silazni trend u posljednjih 40 godina. To što se ovo ne samo oporavilo od pandemijskih minimuma, već je zapravo premašilo nivo kongregacija iz 2020. godine prije pandemije, bilo je zaista iznenađujuće za mene".

Nedjeljno okupljanje odražava nacionalni trend

Međutim, oporavak među crkvama nije se dogodio ravnomjerno širom zemlje. Teološki konzervativne vjerske kongregacije smještene u područjima s republikanskom većinom doživjele su veći rast i vitalnost, prema studiji. Istraživači kažu da je privlačnost lidera poput predsjednika Donalda Trumpa i pokojnog konzervativnog govornika Charlieja Kirka - heroja mnogih bijelih evangelista - možda doprinijela rastu evangeličkih kongregacija.

Istraživači kažu da se dio ovoga može povezati s pandemijom. Mnoge evangelističke crkve odlučile su ostati otvorene tokom pandemije, privlačeći nove članove koji su i dalje željeli prisustvovati bogosluženju lično, kaže Thumma.

"Kongregacija koja je bila manje oprezna i spremnija da ostane otvorena ili da se otvori brže - te kongregacije su rasle brže od kongregacija koje su igrale na sigurno i slušale CDC i ostale zatvorene duže", kaže Thumma.

Obnovljena vitalnost evangeličke crkve može se vidjeti i na događaju Rededicate 250 na Nacionalnom trgu (National Mall) u nedjelju. Među govornicima su bijeli evangelički pastori poput velečasnog Franklina Grahama i velečasnog Roberta Jeffressa, uz republikanske ličnosti poput predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona, ministra odbrane Petea Hegsetha i državnog sekretara Marca Rubia.

Okupljanje će uključivati ​​živu muziku, javnu molitvu i čitanja svetih spisa, a uokvireno je ideologijom bijelog kršćanskog nacionalizma, lažnog uvjerenja da je Amerika osnovana kao kršćanska nacija. Organizatori kažu da će odati počast kršćanskoj vjeri "koja je inspirirala osnivače Amerike" i zahvaliti se za "Božje prisustvo u našem nacionalnom životu kroz 250 godina američke historije".

Ovaj događaj dolazi u trenutku kada je Trumpova administracija na meti kritika zbog uvođenja svoje verzije kršćanstva u američki politički život. Administracija je kritikovana zbog predstavljanja rata u Iranu kao kršćanskog križarskog rata. Predsjednik Trump uznemirio je mnoge katolike svojim nedavnim sukobom s papom Lavom oko vanjske politike, a dodatno je razljutio neke kršćanske pristalice kada je objavio sliku koju je generirala umjetna inteligencija, na kojoj se on prikazuje kao figura nalik Kristu koja liječi bolesnu osobu. (Objava je kasnije izbrisana nakon što je Trump rekao da misli da ga slika prikazuje kao doktora)

Kako je pandemija prisilila inovacije

Međutim, ti naslovi o Trumpu i religiji prikrivaju drugu stvarnost: istraživanja pokazuju da većina kongregacija u Americi ima tendenciju izbjegavanja politike.

Oko jedne četvrtine kongregacija (23%) opisalo se kao politički aktivne, dok 45% to nije učinilo, navodi se u studiji.

"Priče koje obično čujemo odnose se na kongregacije koje su ili politički vrlo aktivne ili se bore oko politike, ali to je zapravo vrlo mala manjina kongregacija", kaže Thumma. "Velika većina kongregacija ne želi da se politika i religija miješaju".

Mnoge kongregacije se nisu fokusirale na politiku tokom pandemije jer su bile preokupirane hitnijim problemom: preživljavanjem. Studija pokazuje kako je pandemija prisilila mnoge kongregacije na darvinističku borbu za prilagođavanje.

Kongregacije su morale pronaći bolje načine za prikupljanje novca, identificiranje svoje osnovne misije i privlačenje novih članova. Tehnologija je pomogla u ublažavanju mnogih od tih izazova. Studija je pokazala da su kongregacije proširile online davanje, prenosile više usluga uživo i povećale angažman na društvenim mrežama.

Robinson, pastor iz predgrađa Atlante, kaže da su se neki članovi pridružili njegovoj kongregaciji nakon što su vidjeli njegove propovijedi objavljene na Facebooku. Ali on kaže da spremnost crkve da se prilagodi nije ništa novo.

Kada je apostol Pavle pisao svoje poslanice udaljenim crkvama u Rimskom carstvu, bio je pionir sličnog pristupa, kaže Robinson.

"Virtualne crkve nisu novost", kaže Robinson. "Pavlova pisma crkvi bila su služba iz daljine".

Robinsonova crkva također odražava još jedan trend koji je otkrila studija: pandemija je prisilila bogomolje da razjasne svoju misiju i identitet. Kada je Robinson stigao 2022. godine, njegova crkva je bila teološki konzervativna. Ali je ohrabrio kongregaciju da usvoji identitet izgrađen oko socijalne pravde i inkluzije.

Ta promjena je dovela do drugih promjena. Crkva je podigla svoj profil na društvenim mrežama. Godišnji budžet je porastao na 90.000 dolara. A članstvo je poraslo na 45 ljudi - što možda ne zvuči mnogo osim što 70% crkava u Americi ima 100 ili manje učesnika u tipičnoj sedmičnoj službi.

"Devetoro članova je bilo uzbuđeno zbog ponovnog pokušaja jer su bili na dnu i moralno poraženi", kaže Robinson. "Ali kada sam došao, vidjeli su mogućnost oporavka".

Mnoge crkve suočene s izazovima

Postoje i drugi znaci oporavka religioznosti u Americi - uz rastuću zabrinutost zbog jedne strane vjere u Americi.

Sve veći broj Amerikanaca kaže da religija dobija na uticaju u američkom životu, prema anketi istraživačkog centra Pew objavljenoj ove sedmice. Anketa je, međutim, također otkrila da dvije trećine Amerikanaca kaže da se crkve i bogomolje trebaju kloniti političkih pitanja, da sve veći broj ima negativan stav prema kršćanskom nacionalizmu i da većina Amerikanaca odbacuje ideju da kršćanstvo treba biti službena religija nacije.

Ali uprkos ovim ohrabrujućim znacima za zdravlje vjere u Americi - i nedjeljnoj molitvi u Washingtonu - dugoročni trendovi za kongregacije ostaju zabrinjavajući. Nema skorog povratka u slavne dane posjećivanja crkve sredinom 20. stoljeća, kada je gotovo polovina Amerikanaca rutinski posjećivala crkvu, sinagogu ili džamiju. Trend manjeg broja Amerikanaca koji prisustvuju ličnim bogosluženjima i dalje je prisutan, zaključuje se u studiji.

"Postoji mnogo nade i to je sjajno", kaže Thumma o oporavku. "Ali ako uporedite ono što imamo sada s onim što smo imali čak i prije samo dvije decenije, a ne prije pet decenija, to je i dalje značajan pad u poređenju s onim gdje je bilo".

Iako je pandemija prošla, mnoge kongregacije ostaju krhke. Iako velike megacrkve privlače najviše pažnje, većina crkava je mala - i postale su manje u posljednjih šest godina, prema Thummi.

Robinson iz prve ruke poznaje krhkost malih crkava. U većini kongregacija, gdje volonteri obavljaju ključne zadatke , svi su očajnički potrebni. Svaki član koji ode jer se odseli ili postane nezadovoljan ostavlja prazninu za sobom.

"Imali smo članicu koja je bila vrlo aktivna i vrlo učinkovita, i dobila je novi posao", kaže Robinson. "Morala je otići, i to je bilo duboko osjetno".

Ipak, u Gileadu postoji melem za gubitak: optimizam i snaga koji dolaze s novim pastorom i novim pristupom.

Nedavne nedjelje u Gileadu se osjećala opipljiva energija i ponos dok je Robinson s kozjom bradicom, u svojoj propovjedničkoj odori, predvodio svoju kongregaciju u recitovanju misije crkve.

Robinson je za CNN izjavio da je pandemija bila katalizator promjena u njegovoj crkvi - nešto što se možda nikada ne bi dogodilo da je crkva ostala pri svojim načelima.

"Kada uđete u etabliraniju crkvu, gdje imate đakonski odbor, oni su zaštitničkiji prema svojoj teologiji", kaže on. "Ali kada imate manje okruženje, osjeća se kao da postoji više mogućnosti. I, zapravo, (ovdje) je bilo... Taj dio mi je bio uzbudljiv. I odmah smo se bacili na posao".

Radovi se nastavljaju. Robinson kaže da su planirane daljnje renovacije. Njegova crkva, kao i mnoge druge vjerske zajednice u Americi koje se oporavljaju od pandemije, više nije vezana za prošlost. Uzbuđena je zbog budućnosti.