BiH završila u "trećoj ladici" Evrope: Iz Berlina stiglo upozorenje, Schmidt progovorio o Dodiku

U Berlinu je održana rasprava o budućnosti Bosne i Hercegovine, njenom evropskom putu i mogućim posljedicama političkih promjena u susjednoj Srbiji. U fokusu su bili stabilnost države, odnosi unutar BiH i pitanje koliko je zemlja zaista blizu članstvu u Evropskoj uniji.

Matić je istakao da su tokom rasprave iznesene brojne kritičke ocjene, posebno kada je riječ o evropskim integracijama.

BiH nije ni u drugoj, nego u "trećoj ladici"

Jedna od najupečatljivijih poruka s berlinskog skupa odnosila se upravo na poziciju Bosne i Hercegovine među državama kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji.

"U fokusu je trenutno pitanje Crne Gore, a Bosna i Hercegovina, kako su rekli neki govornici, ne samo da nije u toj prvoj ladici gdje je Crna Gora, nije čak ni u drugoj, već oni kažu u trećoj", prenio je Matić.

Takvu ocjenu iznio je Niels von Redecker, direktor referata za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.

Ova poruka pokazuje koliko su različite pozicije država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija i koliko Bosna i Hercegovina, prema ocjeni iznesenoj u Berlinu, zaostaje za zemljama koje su ostvarile značajniji napredak.

Tokom rasprave izraženo je i veliko zanimanje za infrastrukturnu i saobraćajnu povezanost BiH s ostatkom Evrope, što je jedno od pitanja koja direktno utječu na svakodnevni život građana i privredni razvoj zemlje.

Schmidt o Dodiku i Republici Srpskoj: Promjena vlasti u Srbiji mogla bi promijeniti odnose

Posebnu pažnju izazvale su poruke bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji je govorio o mogućem utjecaju političkih promjena u Srbiji na stabilnost Bosne i Hercegovine.

Kako je objasnio Matić, Schmidt smatra da pobjeda studentske liste u Srbiji otvara mogućnost drugačijeg odnosa Beograda prema političkim procesima u BiH, posebno prema secesionističkoj retorici Milorada Dodika.

"On je rekao da smatra da dolazak nove vlasti nije maknuo pitanje secesije kompletno iz fokusa i s dnevnog reda, ali smatra da bi sada dolazak nove vlasti mogao smanjiti pritisak i na unutrašnja dešavanja same BiH", pojasnio je Matić.

Prema njegovim riječima, Schmidt smatra da bi secesionistička tema ubuduće mogla biti manje korištena za svakodnevno prikupljanje političkih bodova.

Ipak, bivši visoki predstavnik ostaje oprezan kada je riječ o procjenama buduće politike Srbije prema Bosni i Hercegovini.

"On ne zna kakva će ona stvarno biti. Još uvijek nema dovoljno konkretnih pokazatelja, smjernica, najavljenih poteza, a ni programa koji bi upućivao na to kakav će biti odnos prema BiH", prenio je Matić.

Schmidt, prema njegovim riječima, smatra da bi predstavnici studentske liste mogli imati znatno drugačiji odnos prema Dodiku od dosadašnje vlasti Aleksandra Vučića.

Buduća predsjednica Njemačke i važna poruka iz Srebrenice

Bosna i Hercegovina našla se u fokusu i tokom razgovora o političkim promjenama u Njemačkoj.

Matić je govorio o Ilse Aigner, političarki iz bavarskog CSU-a, koju su stranke političkog centra dogovorile podržati kao kandidatkinju za buduću saveznu predsjednicu Njemačke.

Posebno je izdvojio njenu nedavnu posjetu Bosni i Hercegovini, tokom koje je boravila u Sarajevu i Srebrenici te se susrela s porodicama žrtava genocida.

"Njezin nastup, pogotovo u Srebrenici, ovdje je privukao jako puno pozitivnih komentara", rekao je Matić.

Dodao je da se upravo takav odnos prema žrtvama i izražavanje empatije u Njemačkoj ističu kao važne osobine osobe koja obavlja najvišu državnu funkciju.

Njemačka privreda pokazuje znakove oporavka

Osim političkih tema, Matić je govorio i o ekonomskim prilikama u Njemačkoj, zemlji s kojom je Bosna i Hercegovina snažno povezana kroz privredu, trgovinu i brojnu dijasporu.

Nakon nekoliko godina stagnacije i recesije, pojavile su se optimističnije prognoze.

Prema ekonomskim projekcijama koje je prenio, za 2026. godinu očekuje se rast njemačke privrede od 1,3 posto, dok su ranije prognoze iznosile svega 0,5 posto.

Takav razvoj događaja mogao bi donijeti političko olakšanje kancelaru Friedrichu Merzu, čija se vlada suočava s kritikama zbog ekonomske situacije i jačanja desničarskog AfD-a.

Ipak, Matić naglašava da Njemačku čekaju ozbiljne reforme, posebno u penzionom sistemu i na tržištu rada.

Hoće li BiH iskoristiti promjene u Evropi?

Poruke iz Berlina pokazuju da Bosna i Hercegovina ostaje važna tema evropskih političkih rasprava, ali i da njen napredak prema članstvu u Evropskoj uniji izaziva sve više kritika.

Dok se u susjedstvu mijenjaju politički odnosi, a pojedine države ubrzavaju evropske integracije, za BiH ostaje otvoreno pitanje može li prevazići unutrašnje blokade i uhvatiti korak sa zemljama koje su već znatno odmakle u pregovorima s Evropskom unijom.