Kina se potiho distancira od ruske ekonomije pogođene sankcijama Zapada.

Prošli su mjesec dvije zemlje rekle da njihovo prijateljstvo “nema granica”. Međutim, to je bilo prije nego što je Rusija počela rat u Ukrajini.

Sad, kad je ruska ekonomija pogođena sankcijama cijelog svijeta, postoji dokaz da je volja i mogućnost Kine da pomogne svom sjevernom susjedu ograničena. Peking je odbio osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, ali želi izbjeći utjecaj sankcija, koje je u nekoliko navrata okarakterizirao i kao neefikasni način rješavanja krize.

“Kina nije strana u ukrajinskoj krizi i ne želi biti pogođena sankcijama”, rekao je u utorak kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u telefonskom razgovoru sa španskim kolegom.

Peking je također podržao svog ambasadora Fana Xianronga u Ukrajini, koji je izjavio da Kina nikad neće napasti Ukrajinu.

“Mi ćemo pomoći, posebno ekonomski”, rekao je Xianrong u saopćenju.

Bojazan da bi kineske kompanije zbog povezanosti s Rusijom mogle biti suočene s američkim sankcijama potakla je proteklih dana epsku rasprodaju kineskih dionica. Taj je pad preokrenut u srijedu kada je Peking obećao da će provoditi politiku kako bi potakao svoju nestabilnu ekonomiju i održao stabilna finansijska tržišta.

Američki zvaničnici u ponedjeljak su CNN-u rekli da imaju informacije koje pokazuju da je Kina pokazala otvorenost odgovoriti na ruske zahtjeve, a vojnom i finansijskom pomoći, što je Kina demantirala, nazvavši to dezinformacijom.

Analitičari kažu da Kina pokušava postići osjetljivu ravnotežu između retoričke podrške Rusiji, ali bez daljnjeg antagoniziranja SAD-a.

Peking i Moskva dijele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu. Ipak, kineske banke ne mogu sebi priuštiti gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu sebi priuštiti da budu lišene američke tehnologije.

Iako je Kina ruski trgovinski partner broj 1, Peking ima druge prioritete. Trgovina između dvije zemlje čini do 2 posto ukupnog obima kineske trgovine. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države imaju puno veće udjele, prema podacima kineske carinske statistike od prošle godine.

Evo nekih mjera koje je Peking poduzeo u posljednjih nekoliko sedmica kako bi se distancirao od izolirane i raspadajuće ruske ekonomije, piše CNN.

Dopustili su da rublja padne

Kineskom valutom juan ne trguje se potpuno slobodno, nego se kreće unutar raspona koje su odredili zvaničnici Narodne banke Kine (PBOC). Proše sedmice udvostručili su raspon trgovanja rubljama, omogućivši brži pad ruske valute.

Od početka rata u Ukrajini, rublja je već izgubila više od 20 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar i euro. Dopuštajući da ruska valuta padne u odnosu na juan, Peking ne čini uslugu Moskvi.

Rusi će morati plaćati više u rubljama za proizvode iz kineskog uvoza, poput pametnih telefona i automobila. Kineski brendovi telefona kao što su Xiaomi i Huawei iznimno su popularni u Rusiji, a prije rata takmičili su se sa Appleom (AAPL) i Samsungom (SSNLF) za vodstvo na tržištu.

Kineski proizvođači automobila, kao što su Great Wall Motor i Geely Auto, zauzimaju sedam posto ruskog tržišta, s više od 115.000 prodatih vozila prošle godine. Great Wall Motor prestao je isporučivati ​​nove automobile salonima u Rusiji zbog fluktuacija kursa.

Proširenje obima trgovanja omogućilo bi juanu da drži korak s divljim promjenama kursa rublje, tako da kineske kompanije mogu “bolje shvatiti veličinu ili trend budućih fluktuacija kursa i smanjiti kursne rizike korištenjem metoda zaštite, kao što su derivati,” prema prošlosedmičnom izvještaju China Business Network, agencije u državnom vlasništvu.

Trenutno se oko 25 milijardi dolara trgovine Kine i Rusije odvija u juanima, izvijestili su kineski državni mediji.

“Sjede” na rezervama

Najznačajnija pomoć koju bi Kina mogla ponuditi Rusiji je kroz 90 milijardi dolara vrijednih rezervi koje Moskva drži u juanima, napisala je Alicia García-Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u Natixisu, u istraživačkom izvještaju u utorak.

Sankcije su zamrznule oko 315 milijardi dolara vrijednih ruskih rezervi – ili otprilike polovinu ukupnih – budući da su zapadne zemlje zabranile poslovanje s ruskom centralnom bankom.

Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je ove sedmice da zemlja želi koristiti rezerve u juanima nakon što je Moskvi blokiran pristup američkim dolarima i eurima, javljaju ruski državni mediji.

PBOC do sada nije komentirao svoj stav u vezi s tim rezervama.

Ako bi Kina dopustila Moskvi da svoje rezerve u juanima pretvori u američke dolare ili eure, “to bi očito pomoglo u trenutnom stanju Rusije”, istaknula je García-Herrero. Međutim, “reputacijski rizik potencijalnog kršenja zapadnih sankcija bio bi veliki korak za PBOC i stoga je vrlo malo vjerovatan”, rekla je.

“Dugoročni dobici približavanja Rusiji možda neće odgovarati učinku zapadnih ulagača koji iznenada gube interes za Kinu”, dodala je.

Zadržavanje dijelova aviona

Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija znače da dva najveća svjetska proizvođača aviona, Boeing (BA) i Airbus (EADSF), više nisu u mogućnosti isporučivati ​​rezervne dijelove niti pružati podršku za održavanje ruskih zračnih prijevoznika. Isto vrijedi i za proizvođače mlaznih motora.

To znači da bi ruski zračni prijevoznici mogli ostati bez dijelova u roku od nekoliko sedmica ili letjeti avionima bez zamjene opreme onoliko često koliko je preporučeno za siguran rad.

Ranije ovog mjeseca, visoki ruski zvaničnik rekao je da je Kina odbila poslati dijelove aviona Rusiji jer Moskva traži alternativne zalihe.

Ruska državna novinska agencija Tass citirala je Valerija Kudinova, voditelja u ruskoj agenciji za zračni prijevoz, da će Rusija tražiti mogućnosti nabavke dijelova iz zemalja uključujući Tursku i Indiju, nakon neuspjelog pokušaja da ih nabavi iz Kine. “Koliko ja znam… Kina je odbila”, rekao je Kudinov.

U odgovoru na CNN-ov zahtjev za komentarom, kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je protivljenje Pekinga sankcijama dodajući da će Kina i Rusija održati “normalnu ekonomsku i trgovinsku saradnju”.

Kina i Rusija osnovale su 2017. godine zajedničko ulaganje u civilno zrakoplovstvo za izgradnju novog dugolinijskog širokotrupnog putničkog aviona, nastojeći parirati duopolu Boeinga i Airbusa. Proizvodnja CR929 je započela, ali nesuglasice oko dobavljača uzrokovale su kašnjenja. Isprva se očekivalo da će avion biti ponuđen kupcima 2024., no Rusija je odgodila vremenski okvir na 2028. do 2029. godine.

Zamrzavanje ulaganja u infrastrukturu

Svjetska je banka nakon invazije na Ukrajinu zaustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji. Od 2014. Rusiji nije odobrila nijedan novi zajam ili ulaganja, a Bjelorusiji od 2020.

Možda još više iznenađuje odluka Azijske banke za infrastrukturna ulaganja sa sjedištem u Pekingu da učini to isto. U saopćenju ranije ovog mjeseca rečeno je da obustavlja sve svoje aktivnosti vezane uz Rusiju i Bjelorusiju “kako se odvija rat u Ukrajini”. Taj je potez bio “u najboljem interesu” banke, dodaje se.

Frustrirana relativnim nedostatkom utjecaja u Svjetskoj banci (sa sjedištem u Washingtonu, DC) i Azijskoj razvojnoj banci (gdje je Japan glavna sila), Kina je 2016. pokrenula AIIB. Osim što je domaćin sjedištu, iz redova Kine je i predsjednik banke i ima 26,5% glasova. Indija i Rusija imaju 7,6%, odnosno 6%.

Odluka AIIB-a da obustavi aktivnosti u Rusiji znači da je na čekanju 1,1 milijardu dolara odobrenog ili predloženog zajma usmjerenog na poboljšanje cestovne i željezničke mreže u zemlji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad