Šta je krajnji cilj Izraela u Gazi?

Regionalni i zapadni zvaničnici su za Reuters rekli da se čini da će vojna kampanja naziva "Operacija željezni mačevi" biti bez premca u svojoj žestini i intenzivnija od bilo čega što je Izrael izveo u Gazi u prošlosti.
Izrael je pozvao rekordnih 360.000 rezervista i non-stop bombarduje malu enklavu nakon Hamasovog napada na južni Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.400 ljudi, uglavnom civila.

Tri regionalna zvaničnika su rekla da vjeruju da je izraelska strategija uništiti infrastrukturu Gaze, čak i po cijenu velikog broja civilnih žrtava, potisnuti narod enklave prema egipatskoj granici i krenuti za Hamasom dizanjem u zrak lavirint podzemnih tunela koje je ova grupa izgradila za obavljanje svojih operacija.

Međutim, izraelski zvaničnici su rekli da nemaju jasnu ideju o tome kako bi mogla izgledati poslijeratna budućnost.

Neki od pomoćnika američkog predsjednika Joea Bidena zabrinuti su da, iako bi Izrael mogao izraditi efikasan plan za nanošenje trajne štete Hamasu, tek treba da formulira izlaznu strategiju, rekao je novinarima izvor u Washingtonu, te dodao da su putovanja američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i ministra odbrane Lloyda Austina u Izrael prošle sedmice naglasila potrebu da se fokusira na poslijeratni plan za Gazu.

Zvaničnici arapskih zemalja su također uznemireni što Izrael nije postavio jasan plan za budućnost enklave, kojom Hamas vlada od 2006. godine i u kojoj živi 2,3 miliona ljudi.

"Izrael nema završni plan za Gazu. Njihova strategija je da bace hiljade bombi, unište sve i uđu, ali šta onda? Nemaju izlaznu strategiju za dan poslije", rekao je jedan regionalni sigurnosni izvor.

Izraelska invazija tek treba da počne, ali vlasti Gaze kažu da je 3.500 Palestinaca već ubijeno u zračnom bombardovanju, od kojih su oko trećina djeca - što je veći broj žrtava nego u bilo kojem prethodnom sukobu između Hamasa i Izraela.

Tokom posjete Izraelu jučer je Biden poručio Izraelcima da “pravda treba biti zadovoljena” u odnosu na Hamas, ali je također upozorio da su nakon napada 11. septembra na New York SAD napravile greške.

“Ogromna većina Palestinaca nije Hamas. Hamas ne predstavlja palestinski narod”, rekao je on.

Aaron David Miller, stručnjak za Bliski istok u Carnegie Endowment for International Peace, rekao je da je Bidenu posjeta dala priliku da pritisne izraelskog lidera Benjamina Netanyahua da razmisli o pitanjima kao što su proporcionalna upotreba sile i dugoročni planovi za Gazu prije bilo kakve invazije.

“Grad tunela”

Izraelski zvaničnici, uključujući Netanyahua, rekli su da će zbrisati Hamas sa zemlje u znak odmazde za ubistva 7. oktobra, najsmrtonosniji napad militanata u 75-godišnjoj istoriji Izraela.

Međutim, nike jasno definirao ono što će uslijediti.

"Naravno da razmišljamo i bavimo se time, a to uključuje procjene o konačnoj situaciji i uključuje Vijeće za nacionalnu sigurnost, vojsku i druge. Ne znamo na šta će ovo izaći sa sigurnošću", rekao je novinarima u utorak direktor izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi.

"Ali ono što znamo je ono čega neće biti", rekao je on, misleći na izraelski cilj da iskorijeni Hamas.

Međutim, ovo zasigurno nike cilj koji je jednostavno postići.

"To je podzemni grad tunela zbog kojih tuneli u Vijetkongu izgledaju kao dječja igra", rekao je prvi regionalni izvor, misleći na komunističke gerilske snage koje su prkosile američkim trupama u Vijetnamu.

"Neće stati na kraj Hamasu tenkovima i vatrenom moći", podcrtao je.

Dva regionalna vojna stručnjaka rekla su za Reuters da se Hamasovo naoružano krilo, brigade Ezzedine al-Qasam, mobiliziralo za invaziju, postavljajući protutenkovske mine i eksplozivne naprave kako bi napravili zasjedu trupama.

Nadolazeća ofanziva Izraela će biti mnogo veća od prošlih operacija u Gazi koje su izraelski zvaničnici ranije nazivali "košenjem trave".

Izrael se borio u tri prethodna sukoba s Hamasom, 2008-9, 2012. i 2014. godine, i pokrenuo je ograničene kopnene invazije tokom dvije od tih kampanja, ali za razliku od sada, izraelski lideri nikada ranije nisu obećali da će potpuno uništiti Hamas.

U ta tri sukoba poginulo je nešto manje od 4.000 Palestinaca i manje od 100 Izraelaca.

U Washingtonu je ipak manje optimizma da će Izrael biti u stanju potpuno uništiti Hamas i američki zvaničnici vide male šanse da Izrael želi zadržati bilo koju teritoriju Gaze ili je ponovo okupirati, rekao je američki izvor.

Vjerovatniji scenario je, prema tom izvoru, da izraelske snage ubiju ili zarobe što više pripadnika Hamasa koliko mogu, dignu u zrak tunele i raketne radionice, a zatim potraže način da proglase pobjedu i odu.

Oblaci rata

Postoji bojazan u cijelom regionu je da će rat izbiti izvan granica Gaze, s libanonskim Hezbollahom i Iranom koji ga podržava, otvarajući nove velike frontove podrške Hamasu.

Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian upozorio je na moguću "preventivnu" akciju protiv Izraela ako izvrši invaziju na Gazu. On je prošlog vikenda rekao da Iran neće gledati sa strane ako SAD ne uspije obuzdati Izrael.

Arapski lideri rekli su Blinkenu, koji je prošle sedmice obilazio regiju, da, iako osuđuju Hamasov napad na Izrael, se protive kolektivnom kažnjavanju običnih Palestinaca, za koje se boje da će izazvati regionalne nemire. Istakli su da će bijes naroda porasti širom regiona kada broj leševa poraste.

Washington je poslao grupu nosača aviona na istočni Mediteran i zabrinut je da bi se Hezbollah mogao pridružiti sukobu sa sjeverne granice Izraela. Međutim, nije bilo znakova da bi američka vojska tada prešla sa stava odvraćanja na direktno uključivanje.

Regionalni izvori rekli su da Washington predlaže da se ponovo aktivira Palestinska uprava (PA), koja je izgubila kontrolu nad Gazom od Hamasa 2007. godine, iako postoji velika sumnja da li bi PA ili bilo koja druga vlast bila u stanju upravljati obalnom enklavom ako bi Hamas bio otjeran.

Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok, izrazio je dubok skepticizam u pogledu potencijala za uspostavljanje post-Hamasove vlade koja će vladati Gazom.

U međuvremenu, pozivi na stvaranje humanitarnih koridora unutar Gaze i ruta za bijeg za palestinske civile izazvali su snažnu reakciju arapskih susjeda.

Oni strahuju da će izraelska invazija izazvati novi trajni masovni talas raseljavanja, reprizu izraelskog rata za nezavisnost iz 1948. i arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Milioni Palestinaca koji su tada bili prisiljeni pobjeći ostali su zaglavljeni kao izbjeglice u zemljama koje su ih primile.

Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi rekao je da odbacuje prisilno raseljavanje Palestinaca sa njihove zemlje na Sinajsko poluostrvo koje graniči sa Gazom, dodajući da bi svaki takav potez to područje pretvorio u bazu za napade na Izrael. Rekao je da će milioni Egipćana protestirati protiv bilo kakvog takvog poteza.

Istočni Jerusalem, koji je Izrael zauzeo u ratu 1967., a zatim anektirao, i širenje izraelskih naselja preko okupirane teritorije su srž sukoba s Palestincima. Netanyahu je otvoreno prihvatio religioznu i radikalnu krajnju desnicu, obećavajući da će pripojiti još zemlje koju će naseliti Jevreji.

Stotine Palestinaca je poginulo na Zapadnoj obali od početka godine u ponovljenim sukobima s izraelskim vojnicima i naseljenicima, a postoji široko rasprostranjena zabrinutost da bi nasilje moglo zahvatiti teritoriju dok gori obližnja Gaza.

"Kakav god najgori scenario da zamislite, bit će još gore", rekao je drugi regionalni izvor o potencijalu da se sukob proširi izvan Gaze.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad