Savanović: Da je bilo više pameti, rat se mogao izbjeći

[caption id="attachment_127642" align="alignnone" width="750"]

Nakon što su svećenici održali kraću liturgiiju za poginule pripadnike JNA porodice i prijatelji zapalili su svijeće i položili cvijeće pored krsta postavljenog na raskršću u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović rekao je da je broj poginulih 2. i 3. maja 1992. bio veći od onoga koji se zvanično pominje, tvrdeći da je tada među stradalima bilo Srba, Bošnjaka, Hrvata i Albanaca.

Nazvavši Dobrovoljačku historijskim i tragičnim mjestom Savanović je poručio političarima u BiH i šire da na njihovim odlukama počiva sudbina naroda u zemlji i pozvao ih da "prave kompromise kako njihove odluke ne bi bile pogubne kao što se desilo devedesetih godina".

"Taj rat se mogao izbjeći da je bilo više mudrosti, pameti, povjerenja i dogovaranja", kazao je Savanović.

Željko Pantelići, učesnik tadašnje kolone JNA tvrdi da je bio maltretiran nakon slučaja u Dobrovoljačkoj ulici te rekao da "za Dobrovoljačku niko nije odgovarao".

Naglasio je da se broj pomenutih žrtava odnosi na sve događaje 2. i 3. maja, ali i da spisak žrtava još uvijek nije konačan, "niti ubijenih, niti ranjavanih, niti zarobljenih".

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Prtedsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.