Bh. poljoprivrednici upozoravaju na tešku zimu: "Bit će veliki problem priuštiti hranu, meso bi moglo postati luksuz"

Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, činjenica da bi problemi mogli postati mnogo vidljiviji tokom zime i početkom narednog proljeća.

Bakajlić očekuje rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali upozorava da veći problem od same cijene može postati njihova dostupnost.

"Kukuruz je negdje uništen i do 95 posto"

Govoreći o stanju u Semberiji, Bakajlić je kazao da se poljoprivrednici trenutno nalaze u najtežoj fazi.

"Što se tiče Semberije, najveće žitnice, mi smo trenutno sad u najgoroj fazi. Znači, tu je kukuruz kao biljka koja se najviše sije. Mi nju sijemo ovdje u Semberiji na 26.000 hektara. Pšenicu smo imali, dobar rod, dobar kvalitet, ali su nas ubili mlinsko-pekarska industrija cijenom. Država nije stala iza nas da nas zaštiti", kazao je Bakajlić.

Problemi, dodaje, nisu ograničeni samo na jednu granu poljoprivrede.

"Na kraju krajeva, 2023. godina se može komotno proglasiti elementarnom nepogodom za poljoprivredne proizvođače, zbog toga što smo svi sektori sad faktički podjednako ugroženi u cijeloj Bosni i Hercegovini. Znači, i ratarstvo i povrtlarstvo i voćarstvo i mljekarski sektor, znači, u velikom smo problemu", rekao je.

Kritikovao je odnos institucija prema domaćoj proizvodnji, upozoravajući na veliku ovisnost BiH o uvozu hrane.

"Ja ne mogu da shvatim institucije koje toliko se posvete uvozu i svim ostalim, a ne domaću proizvodnju. Niko, znači, ama baš niko, neće da zaštiti nimalo. Mi ćemo sjesti zajedno da pokušamo u Bosni i Hercegovini, jer mi, pazite, za potrebe Bosne i Hercegovine možemo da proizvedemo samo jednu trećinu hrane. Dvije trećine se uvozi svakako, ali mi uvozimo 95 posto. Znači, to je jedan apsurd i mislim da ovo neće moći ići na ovakav način", kazao je.

Od 12.500 registrovanih proizvođača do približno 3.500

Bakajlić je kao ilustraciju stanja u poljoprivredi naveo i značajan pad broja registrovanih proizvođača u Semberiji.

"Morate shvatiti da samo Semberija, kao najveća žitnica, 2015. godine je imala 12.500 registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Sad nas ima oko 3.500, a od te 3.500, nekih 2.000 se bavi proizvodnjom", kazao je.

Proizvođači su, dodaje, suočeni sa visokim troškovima, dok cijene njihovih proizvoda ne omogućavaju održivu proizvodnju.

"Nije normalno da u Semberiji čovjek proizvede litar mlijeka, proizvođač, i da ono bude 75 feninga. To nije normalno. Nema te matematike kojom on može preživjeti. I na kraju, da sve to, šlag na tortu, je ova suša koja je stvarno uništila kukuruz negdje i do 95 posto", naveo je.

Na pojedinim parcelama, prema njegovim riječima, situacija je takva da kombajni praktično nemaju šta požnjeti.

"Mi smo pokušali da vagamo i da uđemo u par parcela. Tu faktički nema ništa. Nemoguće je kombajn da to pohvata. Znači, i ne samo što ne može da pohvata taj klip i to zrno, nego jednostavno je kvaliteta nikakvog", kazao je.

Bakajlić upozorava da loš kvalitet kukuruza može stvoriti dodatne probleme kada takva hrana završi u ishrani stoke.

"Šta se desi? Desit će se sad, kroz stoku, kad to proturimo, i na kraju mlijeko... odmah se pojavljuje aflatoksin, pojavljuju se razni otrovi, tako da smo u velikome problemu", rekao je.

"Na kraju će platiti ceh građani Bosne i Hercegovine"

Prema njegovoj ocjeni, problem domaće poljoprivrede godinama je u tome što proizvođači svoje finalne proizvode prepuštaju tržištu bez odgovarajuće zaštite.

"Ljudi nemaju više matematike, domaćini. Bez obzira što neki daju podsticaje, oni daju mehanizaciju, sve je to u redu, ali naš finalni proizvod je prepušten tržištu. Mi moramo shvatiti, i dugi niz godina, i kao Udruženje poljoprivrednika, mi zajedno, u cijeloj Bosni i Hercegovini, mi smo jedino jedinstveni u ovoj državi. Sve ostalo je rasuto", kazao je.

Kao primjer naveo je pšenicu i razliku između otkupne cijene i cijene hljeba.

"Mi smo stavili da se zaštiti domaća proizvodnja, da se, kad se dođe do pšenice, da se u tri mjeseca pokuša zaustaviti uvoz, da se naše to proda i da se ljudi iskalkulišu da možemo preživjeti. Jednostavno, mi ne tražimo ništa. Ali nije normalno da cijena pšenice bude 32 feninga, a da bude vekna hljeba od 450 grama 2,5 marke. Mislim da je to apsurd. Da bude sirutka skuplja od mlijeka, da bude... Ma, sve je kod nas naopačke, ali vidjet ćemo šta će biti", rekao je.

Posljedice takvog odnosa, smatra, na kraju neće snositi samo poljoprivrednici.

"Mislim da smo u velikom problemu. Na kraju će platiti ceh građani Bosne i Hercegovine. Oni će jesti sve i svašta, iz uvoza, iz Argentine, kengurove i bilo šta. Vidite da se meso počinje već bacati. Znači, to je jedan apsurd gdje institucije ne rade svoj posao. Oni su zaduženi da nas zaštite, a ne da nas unište. A poljoprivreda se faktički uništava sve, dio po dio", kazao je Bakajlić.

Prvo bi mogli poskupjeti meso, hljeb i mlijeko

Upitan šta bi građani prvo mogli osjetiti kroz rast cijena, Bakajlić je izdvojio osnovne životne namirnice.

"Najprije će poskupiti, mislim, osnovne životne namirnice, a to su meso, hljeb i mlijeko. Šta će se desiti? Desit će se da na kraju će se prebaciti loptica na nas, proizvođače, gdje mi jednostavno ukazujemo: naše se uzima u bescjenje, znači, i zarađuju par pojedinaca preko uvozničkog lobija, gdje jednostavno oni lobiraju", rekao je.

Problem, upozorava, nije samo u Bosni i Hercegovini, jer je suša pogodila i zemlje iz kojih BiH nabavlja hranu.

"Izgorjela je i Srbija i Hrvatska i dio Evropske unije je pod sušom. Znači, bit će nestašica. Nije ono bitno koliko košta, ali je bitno da vi ne možete kupiti. Vidjeli ste samo u jednoj koroni šta se dogodi. Dogodi se da se granice zatvore, mi nemamo faktički ništa", kazao je.

Posebno je ukazao na nepostojanje robnih rezervi.

"Mi nemamo robne rezerve, mi nemamo ništa. Ova jednostavno država, prepuštena politici i polarizaciji, gdje jednostavno par pojedinaca ubira tu plodove, a sve ostalo je u drugom planu", rekao je.

"Tek od nekog decembra mjeseca će nastati polako kriza"

Bakajlić je upozorio da proizvođači već za približno dva mjeseca moraju krenuti u jesenju sjetvu ukoliko žele imati šta žeti naredne godine, dok se mnogi već dvoume da li ponovo ulaziti u proizvodnju.

"Vi morate shvatiti da mi za dva mjeseca, znači za 60 dana, treba da uđemo u jesenju sjetvu. Znači, da bismo nešto užnjeli 2024. godine, mi moramo 2023. posijati. I ljudi se jednostavno dvoume da li ući u proizvodnju ili ne ući u proizvodnju", rekao je.

Istovremeno je poručio da odgovornost postoji i na strani samih proizvođača.

"Pazite, tu postoji odgovornost i kod poljoprivrednih proizvođača. Mi moramo shvatiti da ljudima je sad dostupno sve. Dostupna im je agrotehnika, dostupno je sve. Mi možemo da proizvedemo, mi možemo biti konkurentni. Na ovakvoj cijeni koštanja na izlazu, mi nemamo šta tražiti više", kazao je.

Prema informacijama koje razmjenjuje s kolegama iz regije, problemi bi mogli postati posebno izraženi krajem godine.

"Ceh će platiti građani, tek od nekog decembra mjeseca će nastati polako kriza. Tako bar i moje kolege u okruženju, i u Hrvatskoj i u Srbiji i svugdje, jer mi smo stalno u kontaktu, govore da će biti manjak hrane, nedostatak hrane", naveo je.

Potom je iznio jedno od najozbiljnijih upozorenja tokom razgovora.

"Na zimu će biti veliki problem priuštiti sebi. Bit će čak možda i luksuz u proljeće, tamo s početka proljeća, da će biti luksuz porodici da na trpezu stavi meso i sve ostalo", rekao je Bakajlić.

"Sav mladi kadar i radna snaga su napustili sela"

Osim suše i troškova proizvodnje, Bakajlić kao dugoročan problem vidi odlazak ljudi sa sela.

"Prva stvar koja je jasna je da država nema strategiju da zadrži mlade ljude na selu. Znači, oni jednostavno nemaju strategiju. Sav mladi kadar i radna snaga su napustili sela. Sela su poluprazna i pusta", rekao je.

Prema njegovim riječima, među proizvođačima već ima onih koji otvoreno govore da više neće sijati.

"Ostalo je još par nas poljoprivrednika, par stotina ovdje u Semberiji, gdje jednostavno mislimo da treba opstati na ovim prostorima. Međutim, nema tu matematike. I čak dosta ljudi, vidim i u razgovoru hodajući po ovim nesretnim njivama i gledajući ovu propast i ovu sušu, ljudi viču: sad sam posijao i više ništa, gotovo, završeno", kazao je te dodao:

"Mnogi će odustati od proizvodnje, nećemo imati domaće. A to je u suštini, imam osjećaj, da je i cilj države Bosne i Hercegovine da nestane domaće proizvodnje, da oni mogu tu jednostavno kalkulisati s uvozom. I to je najveća bit", rekao je.

Nastavak proizvodnje, prema njegovim riječima, za mnoge više nema ekonomsku računicu.

"Dosta ljudi neće se upustiti u proizvodnju, jer nema matematike, šta reći. Šteta je što se uloži život, uloži se trud i sredstva, i na kraju krajeva mora čovjek to sve napustiti ili rasprodati. To je apsurd. I zato niko ne odgovara. Pazite, u državi niko ne odgovara Bosni i Hercegovini ni za kakav propust, apsurd, ništa. Jednostavno, to se svodi na neke priče i par sastanaka i sve ostalo je nebitno", kazao je.

Poljoprivrednici će razgovarati o zahtjevu državi

Poljoprivrednici iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine trebali bi razgovarati o narednim potezima i pomoći koju će tražiti.

"Mi ćemo na osnovu svih parametara i vaganja i svega ostaloga donijeti zaključak, odnosno bit će prijedlog. I ja kao predsjednik Asocijacije i udruženja svih poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini ću tražiti da na sastanku odlučimo da li tražiti od države", rekao je Bakajlić.

Ističe da proizvođači ne očekuju nemoguće, već pomoć koja bi im omogućila da ponovo zasiju njive i nastave proizvodnju.

"Mislim da treba država da nam pomogne i ako proglasi, ako ne proglasi, da nam pomogne da zasijemo, da se pokuša naći način. Ima tu milion stvari. Oni mogu da se odreknu dijela akciza na gorivo, mogu dio, plavi dizel koji ga obećaju 20 godina. Ima stvari, parametara koji nisu nenormalni. Mi ne tražimo da izvadimo državi dušu iz srca. Mi tražimo samo da nam sad pomogne da pokušamo opstati", kazao je.

Kao moguće mjere naveo je plavi dizel, sjemenski materijal i određene porezne olakšice.

"Mi nemamo šta zaraditi, nemamo šta kalkulisati. Da pokušamo opstati, jer sva silna ova mehanizacija i mašinerija, kad sjedi i staje, ona jednostavno ruinira i sistem pada polako. I vidim da jednostavno ljudi su pesimisti. Ja sam bio optimista čitav život, a sad imam mišljenje sa rezervom. 50 godina sam potrošio u poljoprivredi, gineći, obrađivajući dan i noć na traktorima, da pokušamo, jer ove vremenske prilike su nas sad dotukle baš do kraja", rekao je te nastavio:

"Mislim da to nije neki apsurd, ni da nam država pomogne i da nam se dodijeli i plavi dizel, da nam se pomogne u sjemenskom materijalu. Ima tu milion načina da se odrekne PDV-a. I to je dobra priča. Ali moramo sjesti i mi ćemo, nećemo više sjediti skrštenih ruku. Ili raditi ili ne raditi nikako", poručio je.

"Izborna je godina, sad je njima gori pod nogama"

Bakajlić očekuje da bi se predstavnici vlasti sada mogli odazvati razgovorima s poljoprivrednicima, ali razlog vidi i u približavanju izbora.

"Pa vjerovatno da hoće. Izborna je godina, sad je njima gori pod nogama, tako mi bar poljoprivrednici kažemo. I onda tu je sad, oni su dostupni sad trenutno do izbora, dostupni su svi dan i noć. Ali kad prođu izbori, onda je cijelo završeno", kazao je.

"Imat ćemo veliki, veliki problem sa hranom"

Bakajlić smatra da vlastita proizvodnja, čak i kada ne zadovoljava sve potrebe zemlje, stanovništvu pruža određenu sigurnost.

"Logična je stvar da mi kad nešto imamo, pa makar i tu jednu trećinu, drugačije se ljudi osjećaju i sigurnije se osjećaju i sve ono što nas slijedi. I ako desi se do poskupljenja, ono zna da varira. Pazite, meso zna da varira do par maraka tamo i ovamo, ali u suštini, bit svega toga je što ga neće biti. Razumijete?", kazao je.

Ponovo je ukazao na robne rezerve u susjednim državama.

"Srbija kao zemlja koja je najveća, tu i Hrvatska, oni jednostavno imaju sad robne rezerve. Vidim da se pokušavaju zaokružiti, skupiti, da imaju nešto svoje. Mi nemamo ovdje ništa. Jednostavno, znači, tu par ljudi vodi politiku i oni jednostavno to sabiraju sami u svoj budžet i onako kreiraju kako njima samo štima, a sve ostalo je tako. Ali vidjet ćete i sami da ćemo imati veliki, veliki problem sa hranom", upozorio je.

Bakajlić građanima: Kupujte domaće

Na kraju razgovora Bakajlić je pozvao građane da više pažnje posvete kupovini domaćih proizvoda, navodeći da se time ne pomaže samo proizvođačima.

"U nas još jedna stvar koja je dosta bitna i kod građana ovdje u Bosni i Hercegovini, da im mora proraditi svijest. Ja sam bio prije par dana u Evropskoj uniji, tamo neće kupiti uvozno domaći čovjek. On gleda da kupi i da zaštiti, jer kaže, kupovinom samim domaćeg proizvoda on štiti i penzionera, štiti i poljoprivrednika. I zna šta jede i vidi to očima", rekao je.

Zato smatra da je promjena odnosa prema domaćoj proizvodnji potrebna i među potrošačima.

"To mora kod nas da proradi malo i svijest građana, da jednostavno pokušaju kupovati domaće. Automatski smo i više konkurentni onda i uvozu i sve ostalo", kazao je.

Ni naredni period, međutim, ne vidi kao jednostavan za poljoprivrednike jer bi vremenski uslovi mogli otežati i jesenju sjetvu.

"Nimalo ne vidim da i u narednom periodu, ovi klimatski vremenski uslovi, niko o kiši ne priča i o padavinama. Bit će teško zasijati jesenju sjetvu. Odmah su to veća koštanja", rekao je.

Uprkos svemu, kaže da će na svom imanju pokušati nastaviti proizvodnju.

"Ja sam siguran i kao domaćin čovjek i ovdje na imanju i sve, kad ipak zasijem, kad to malo prođe onako, kako bi rekli, zgodnijom prilikom, da se ne napatim ni sebe ni mehanizaciju. Znači, opet imam neku, ulijevam sebi sigurnost da ću nešto i sljedeće godine moći da užanjem i da jednostavno iskoristim kao hranu za sve nas ovdje u okolini", zaključio je Bakajlić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad