Defense News: Rusiji odgovaraju zamrznuti konflikti na Balkanu

Vijesti 08. dec 202215:58
Izvor: Kremlj

Rusija “koristi Republiku Srpsku i Srbiju za destabilizaciju Balkana”, i mada vjerovatno ne bi otvoreno podržala otcjepljenje entiteta, cilj joj je održati “zamrznuti sukob” u Bosni i Hercegovini, navodi se u analizi političkog magazina Defense News.

Kako u svojoj analizi navode autori Tom Kington i Sebastian Sprenger, izgleda da NATO “bez ispaljenog metka” izlazi kao pobjednik iz ukrajinskog rata dok ruska invazijska sila posrće i države traže da se pridruže ovom savezu. Zvaničnici također posmatraju situaciju u pogledu novih mogućih kriza, uključujući i one u koje bi mogla biti umiješana Kina, kao i “višegodišnje žarište u dvorištu Evrope, Balkan”.

Ocijenili su da je invazija Rusije na Ukrajinu dovela NATO u neobičan položaj, te da je savez odlućio da treba da ostane izvan sukoba kao kolektiv, iako se ishod smatra kritičnim za njegov cilj sigurnosti Evrope. Čelnici NATO saveza su tokom protekle godine “hodali tom tankom linijom”, izbjegavajući smrtonosne vojnu pomoć Ukrajini koja nije članica, i umjesto toga igrajuli na svoju snagu u svojstvu “foruma za koordinaciju”.

Ali u međuvremenu, daleko od ukrajinskih bojišta, Rusija podržava napore da se destabilizuje područje Balkana, a takve aktivnosti “se pokazuju uspješnim i prijete ponovnim rasplamsavanjem sukoba u regionu koji se još oporavlja od vlastitog rata prije tri decenije”, upozoravaju Kington i Sprenger.

“Dok se Sarajevo sjeća genocida, Srbija se sjeća NATO bombardovanja”

NATO dobro djeluje u regionu, ali se sada suočava sa sve većom ruskom aktivnošću koja je posebno osmišljena da to zaustavi”, rekao je Vesko Garčević, bivši crnogorski ambasador pri NATO-u, a sada profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.

Autori navode da je situacija izgledala dobro za NATO ranije ove godine jer su regionalne članice Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija “odbacile ruske simpatije nekih lokalnih političara kako bi podržale sankcije Moskvi”.

Još uvijek su svježa sjećanja na etnički sukob iz 1990-ih koji je razderao današnju Bosnu i Hercegovinu i podstakao snage etničkih Srba da opsjednu njen glavni grad Sarajevo”, navode oni.

Balkan i Bosna i Hercegovina imaju iz prve ruke iskustva o tome šta se dešava u Ukrajini, a ovaj rat je ponovo naglasio važnost NATO integracija za Sarajevo”, rekao je za Defense News Ismet Fatih Čančar, nedavni saradnik na programu Partnerstvo za mir na Odbrambenom koledžu NATO-a.

U susjednoj Srbiji, nasuprot tome, političari su odbili da se pridruže NATO-u ili sankcionišu Moskvu; umjesto toga traže sve bliže veze sa Rusijom, pozivajući se na svoje zajedničko slavensko naslijeđe i pravoslavnu vjeru.

Dok se Sarajevo sjeća genocida koji su izvršili komandanti koje podržava Srbija, Srbi se sjećaju bombardovanja njihovog glavnog grada Beograda 1999. godine od strane NATO saveza”, navode autori.

Podsjećaju da je Srbija u septembru potpisala sporazum sa Rusijom o započinjanju međusobnih “konsultacija” o vanjskoj politici, ali da ima već tijesnu saradnju sa Moskvom u oblasti odbrane te je od Rusije nabavila avione MiG, PVO sisteme Pancir-S1 i tenkove. U Srbiji je također otvoreno predstavništvo Ministarstva odbrane Rusije.

Navode da je Srbija također od Kine nabavila FK-3 raketni sistem zemlja-vazduh, te ranije i bespilotne letelice CH-92A.

Prema riječima Garčevića, Srbija vidjela kako Rusija radi na uspostavljanju “veliku Rusije” invazijom na Ukrajinu, što je u srpskim političkim liderima probudilo jače samopouzdanje u pogledu “potvrđivanja sopstvenih pretenzija na područja van njenih granica koja su naseljena Srbima”.

Srbija je postala glasnija po tom pitanju, jer je vidjela priliku da kopira stav Rusije“, rekao je on.

Kako navode autori, prva zemlja koja bi osjetila posljedice ovoga je Bosna i Hercegovina, “gdje je pažljivo izbalansirani sporazum o podjeli vlasti između etničkih zajednica uspostavljen nakon balkanskih ratova sada ugrožen” jer entitet Republika Srpska “prijeti otcjepljenjem”.

Navode da “Rusija također preuzima svoju ulogu,” te obučava policiju u RS, dok je u septembru, uoči planiranog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Milorad Dodik okrivio je Zapad za provociranje napada na Ukrajinu.

Mirovne snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini povećale su svoje prisustvo na više od 1.000 vojnika, ali Čančar sumnja da će to napraviti razliku.

Oni (EU) znaju da broj mirovnih snaga ne bi bio dovoljan ako nastane problem“, rekao je on.

Borba između Rusije i Zapada u zemlji je također ekonomske prirode. Dok EU pozajmljuje novac za obnovu od pandemije COVID-19, Rusija nudi plin s popustom.

Rat u Ukrajini podstakao je pozive (Republike Srpske) na secesiju i razbijanje Bosne i Hercegovine, dok je ruski ambasador rekao da Bosna može pogledati primjer Ukrajine ako odluči da uđe u NATO”, rekao je Čančar.

Rusija koristi Republiku Srpsku i Srbiju za destabilizaciju Balkana. Kriza u Bosni i Hercegovini, uz podršku Rusije, lako bi se mogla preliti na Crnu Goru, Kosovo ili Sjevernu Makedoniju”, upozorio je.

“Rusija voli zamrznute sukobe”

Garčević je rekao da će Rusija vjerovatno ne bi išla toliko daleko da otvoreno podrži secesiju, što bi predstavljalo rizik novog krvoprolića u regionu.

To je karta koji oni neće iskoristiti, ali će pokušati da državu održe slabom i da zaokupiraju NATO. To je kao na Kavkazu i u Moldaviji. Rusija voli zamrznute sukobe”, rekao je on.

Tenzije između Srbije i Kosova postale intenzivnije, a “naizgled beznačajna svađa” oko odluke Kosova vezano za automobilske tablice koje izdaje Srbija “sada prieti da izazove nasilje”.

Također navode da u Crnoj Gori mnogi vjeruju da je Rusija stajala iza neuspjelog puča 2016. godine koji je imao za cilj da spriječi ulazak zemlje u NATO.

Uprkos tome što se Crna Gora uspješno pridružila alijansi godinu dana kasnije, proruski i prozapadni političari nastavljaju da se bore oko vlasti. Crna Gora je u septembru protjerala šest ruskih diplomata, dok je prozapadni ministar odbrane Raško Konjević okrivio Rusiju za masovni sajber napad na zemlju.

Mjesec dana kasnije, njegovi protivnici u Parlamentu glasali su za njegovu smjenu.

Na pitanje Defense News-a smatra li Rusiju odgovornom za ovo, Konjević je odgovorio: “Vama ostavljam da prosudite kome će biti od koristi moja smjena”.

Očigledno je da Ruska Federacija ne želi stabilnost na Zapadnom Balkanu, a to je evidentno od 2016. godine i nakon ulaska Crne Gore u NATO 2017. godine. Pošto nije spriječila Crnu Goru da se pridruži, Rusija je usvojila drugu strategiju, a to je destabilizacija alijanse preko svojih zastupnika unutar NATO-a”, istakao je on.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar