Elektronski CIPS, porezne prijave i ugovori pod znakom pitanja zbog spora: Badnjević, Dizdarević i Pavlović za N1 o budućnosti digitalnog potpisa

O tome su u Novom danu govorili direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević, stručnjak za digitalnu transformaciju Damir Dizdarević i ekonomista Zoran Pavlović.

Badnjević: Elektronski potpis funkcioniše, nije jasno šta je zapravo zaustavljeno

Na pitanje da li elektronski potpis trenutno funkcioniše, direktor IDDEEA-e Almir Badnjević odgovorio je da građani mogu nastaviti koristiti već izdate certifikate.

„Elektronski potpis funkcioniše. Zakonom o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine iz 2006. godine uređena je ova oblast, a Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela je rješenje protiv IDDEEA-e i Uprave za indirektno oporezivanje kojim je trajno zabranjeno obrađivanje podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda“, rekao je Badnjević.

Istakao je da je u istom rješenju navedeno kako se zabrana ne odnosi na oblast digitalnog potpisivanja u okviru izdavanja identifikacionih dokumenata, što je, kako kaže, zakonska nadležnost IDDEEA-e.

„Da budem iskren, nije ni nama potpuno jasno šta je zaustavljeno, s obzirom na to da dispozitiv rješenja praktično navodi ono što je naša zakonska obaveza i što svakako radimo“, kazao je.

Dodao je da je IDDEEA zbog toga pokrenula upravni spor i zatražila privremenu mjeru od Suda BiH.

Prema njegovim riječima, problem nije u samom rješenju, nego u njegovom obrazloženju.

„Agencija za zaštitu ličnih podataka izašla je iz svojih nadležnosti i počela tumačiti Zakon o elektronskom potpisu. Oni su trebali utvrditi obrađujemo li previše ili premalo ličnih podataka prilikom identifikacije građana, a ne da tumače možemo li biti ovjeritelj ili kako organizujemo RA urede“, rekao je Badnjević.

Posebno je problematičnim ocijenio naknadno pojašnjenje koje je Agencija dostavila.

„Poslali su pojašnjenje u kojem navode da svi do sada izdani elektronski potpisi ostaju važeći i da ih građani mogu koristiti, ali da se novi više ne mogu izdavati na isti način. Ako je nešto bilo nezakonito, onda je bilo nezakonito i ranije. Ne možete reći da od danas više ne može, a da je sve prije toga bilo u redu“, rekao je.

Očekuju odluku Suda BiH

Badnjević je kazao da IDDEEA očekuje odluku Suda Bosne i Hercegovine o privremenoj mjeri.

„Očekivali smo odluku još prošle sedmice. Nadam se da će biti donesena ove sedmice, možda čak i danas. Nemamo direktne informacije iz Suda i pratimo objave na njihovom portalu“, rekao je.

Naglasio je da će, bez obzira na ishod postupka, pokušati pronaći rješenje kako građani ne bi trpjeli posljedice.

„Već imamo razrađenu taktiku kako da ispunimo sve što se eventualno bude tražilo, a da građani Bosne i Hercegovine ne ostanu oštećeni“, poručio je.

Dizdarević: Ovo je korak unazad za digitalizaciju

Stručnjak za digitalnu transformaciju Damir Dizdarević rekao je da ne želi komentarisati pravne aspekte slučaja, ali smatra da je cijela situacija dodatno zakomplikovala ionako složen sistem digitalnog identiteta u BiH.

„Već smo imali dosta konfuznu situaciju kada su u pitanju digitalni potpis i digitalni identitet. Ovo sasvim sigurno nije doprinijelo razumijevanju, nego je stvorilo dodatnu nesigurnost kod građana i privrede“, rekao je.

Istakao je da se sada postavlja pitanje mogu li dokumenti potpisani elektronskim potpisom biti osporeni u eventualnim sudskim postupcima.

„To je potpuno opravdana bojazan. Ne mogu reći da li je pravno utemeljena, ali sasvim sigurno mogu reći da je ovo korak unazad kada je riječ o implementaciji digitalnih procesa u Bosni i Hercegovini“, naveo je.

Na pitanje da li je nastavio koristiti elektronski potpis, odgovorio je potvrdno.

„Naravno da jesam. Digitalni potpis nije namijenjen samo komunikaciji s državom. Danas se i međunarodni ugovori očekuju da budu digitalno potpisani. U toku su tenderi, poslovni procesi i međunarodna saradnja. Zaustaviti taj proces jednostavno nije moguće“, rekao je Dizdarević.

Pavlović: Dovedeno je u pitanje povjerenje privrede

Ekonomista Zoran Pavlović upozorio je da je stabilan i pravno siguran elektronski potpis danas neophodan za poslovanje.

„Svijet je otišao naprijed. Korištenje digitalnog, odnosno verifikovanog potpisa potpuno je prirodan i normalan razvoj poslovanja koji ubrzava sve procese“, rekao je.

Podsjetio je da su kompanije odmah postavile pitanje hoće li moći nastaviti komunikaciju s Upravom za indirektno oporezivanje.

„Apsurdno je da se danas dovodi u pitanje nešto što je postalo sastavni dio poslovanja. Nisam pravnik, ali znam da je u međunarodnom poslovnom svijetu pečat i ručni potpis odavno zamijenio digitalni potpis“, kazao je.

Smatra da su eventualni sporovi morali biti riješeni između institucija, a ne pred građanima i privredom.

„Ovim je dovedeno u pitanje povjerenje građana, a posebno kompanija, u čitav sistem u Bosni i Hercegovini, što je bilo potpuno nepotrebno“, rekao je.

Govoreći o značaju elektronskog potpisa za poslovanje, Pavlović je istakao da on omogućava bržu komunikaciju i sigurnu razmjenu dokumenata s domaćim i stranim partnerima.

„To je kao da danas pokušavate vratiti život u kameno doba. To je jednostavno nemoguće“, poručio je.

Badnjević: Ustavni sud je jasno odredio nadležnost države

Badnjević je podsjetio da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u martu ove godine donio odluku kojom je pitanje digitalnog identiteta i kvalifikovanog elektronskog potpisa definisao kao isključivu nadležnost države.

„Ustavni sud je nedvojbeno rekao da su digitalni identitet, digitalno predstavljanje i kvalifikovani elektronski potpis isključiva nadležnost države i da ih entiteti ne mogu uređivati“, rekao je.

Ocijenio je da su nakon te odluke uslijedili pokušaji zaustavljanja procesa.

„Kada su shvatili kakve posljedice proizvodi njihovo rješenje, poslali su dodatna pojašnjenja i Upravi za indirektno oporezivanje i IDDEEA-i, navodeći da svi ranije izdani certifikati ostaju važeći. Ali nove više ne možete izdavati na isti način“, rekao je.

Posebno je upozorio na posljedice za novoosnovane kompanije.

„Kompanije koje već imaju certifikate mogu nastaviti poslovati elektronski, a novoosnovane firme ne znaju kako će podnijeti poreske prijave. To otvara ozbiljna pitanja jednakog tretmana i ljudskih prava“, istakao je.

Digitalizacija ne može bez digitalnog identiteta

Dizdarević je upozorio da bi pravna neizvjesnost mogla usporiti i druge projekte digitalizacije.

„U posljednjih nekoliko godina napravljeni su pozitivni pomaci, prije svega zahvaljujući IDDEEA-i koja je dala zamah uspostavljanju digitalnog identiteta. To je osnovna škola digitalizacije – prvo morate imati digitalni identitet, a zatim digitalni potpis“, rekao je.

Kao primjer uspješne primjene naveo je elektronsko izdavanje CIPS prijavnica u Kantonu Sarajevo.

„Građani danas mogu digitalno podnijeti zahtjev za CIPS prijavnicu, a dokument koji dobiju nazad također je digitalno potpisan IDDEEA-inim certifikatom. To je veliki iskorak koji su građani prepoznali i koji bi trebalo proširiti na mnoge druge usluge“, kazao je.

Zaključio je da bez digitalnog identiteta i kvalifikovanog elektronskog potpisa dalji razvoj elektronskih usluga nije moguć.

„Procesi poput elektronskog podnošenja poreskih prijava digitalizovani su prije nekoliko godina. Zaista je teško stručno komentarisati mogućnost njihovog zaustavljanja jer je to potpuno besmisleno“, poručio je Dizdarević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad