Oružane snage BiH
Helikopteri OSBiH lete na dijelovima skinutim s prizemljenih letjelica, Helez potvrdio za N1 da je zatekao loše stanje

Deset helikoptera UH-1H Oružanih snaga BiH nije u upotrebi, a dio flote održava se i dijelovima skinutim s prizemljenih letjelica, tvrdi za N1 penzionisani pripadnik zrakoplovnog sastava OSBiH. Ministar odbrane Zukan Helez potvrdio je da se ispravni dijelovi koriste kao zamjena, uz procjenu stručnog tima. Rekao je i da su uslovi u hangarima bili jako loši te najavio ulaganja veća od sedam miliona eura.
Helez: Ispravni dijelovi se koriste, to je praksa u svijetu
Saznajemo da tehničari helikoptere koji lete održavaju i dijelovima skinutim s prizemljenih letjelica, jer donirani rezervni dijelovi stižu rijetko. Ministra smo pitali je li to tačno.
„Svi dijelovi koji su dobri koriste se, naravno. Stručni tim procjenjuje može li se određeni dio koristiti kao zamjena. To je svugdje u svijetu tako“, odgovorio je Helez.
Prema njegovim riječima, to ne odstupa od ustaljene prakse, jer inžinjeri procjenjuju je li dio ispravan i može li zamijeniti pokvareni. Samo korištenje dijelova s drugih letjelica ne znači da su helikopteri nesigurni. Za takav zaključak bili bi potrebni tehnički nalazi.
Pitali smo ministra i ko garantuje sigurnost tehničkih zahvata te ko odgovara za propuste.
„Postoji lanac odgovornosti. Tu su tehničari, inžinjeri i piloti. Svako ima svoj zadatak i tačno je propisano za šta je ko odgovoran“, rekao je Helez.
Deset UH-1H: Izvor tvrdi da ne lete, ministar kaže da su na remontu
Prema tvrdnji našeg izvora, deset UH-1H ne leti. Nekima nedostaju dijelovi, a drugi imaju kvarove koje bi trebalo otkloniti u remontnom zavodu, a ne u jedinici. UH-1H je tip korišten još u Vijetnamu, ali izvor ističe da godine same po sebi nisu problem, jer je pouzdanost ovakvog helikoptera stvar održavanja. Problem je, kaže, to što za održavanje nema dijelova, jer nabavka godinama sistemski zapinje.
Ministar Helez broj od deset helikoptera nije potvrdio. Kaže da je riječ o redovnim remontima.
„Helikopteri u određenim vremenskim intervalima prolaze kontrole, remonte i preglede. To tako mora biti. Bez obzira na to je li sve u redu, oni odlaze u hangare i radionice, gdje se vrše pregledi i popravke te utvrđuje šta nedostaje. Dakle, nisu oni u kvaru“, rekao je.
Dodao je da ministarstvo redovno raspisuje tendere za nabavku rezervnih dijelova i prihvata najbolju ponudu, što je, kako kaže, ustaljena praksa. Koliko je helikoptera trenutno na remontu, a koliko čeka dijelove, nije precizirao.
Naš izvor ovaj sistem vidi drugačije. Tvrdi da u tenderskim postupcima odlučuju ljudi koji nisu stručni za održavanje helikoptera i da je nabavka toliko spora i opterećena procedurama da bi za dijelove trebalo uvesti direktniji sistem.
U čemu lete vojni piloti u BiH
Oružane snage BiH nemaju borbene avione. Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane leti samo helikopterima: američkim UH-1H i njihovom moderniziranom verzijom Huey II, sovjetskim Mi-8 i Mi-17 te francuskim Gazelama. Od ruskih tipova brigada ima Mi-8MTV i Mi-17, a jedinica u Banjoj Luci leti na Mi-8 i Gazelama.
Najnovije letjelice u floti su četiri Huey II, dopremljena 4. decembra 2021. U Jablaničko jezero u augustu 2024. nije pao Huey II, nego stariji UH-1H. Sva četiri člana posade su spašena.
Izvor N1 upozorava na manjak tehničara
Kad se govori o vojnom zrakoplovstvu, obično se govori o pilotima. Naš izvor tvrdi da mladih pilota ima, jer ih brigada dobija kroz različite programe obuke, a da je manjak na drugoj strani: među tehničarima.
Posadu helikoptera čine pilot kao vođa posade, kopilot i letač-tehničar, a u nekim zadacima i specijalista traganja i spašavanja. Na zemlji ih prate mehaničari zaduženi za pojedine letjelice, električari i drugi stručnjaci. Bez njihove saglasnosti helikopter ne smije poletjeti.
Tehnički kadar počinje sa srednjom školom, ali, prema našim saznanjima, na tome ne ostaje. Kroz specijalističke obuke za održavanje helikoptera, u SAD-u, Turskoj i u samoj jedinici kod starijih instruktora i tehničkih inspektora, tehničari stiču zvanja koja su po znanju uporediva sa svjetskim standardima.
Hangari: „Takvo stanje sam naslijedio“
Prema našim saznanjima, hangari nemaju grijanje ni ventilaciju, a alat je zastario. U infrastrukturu brigade nije ozbiljnije ulagano posljednjih dvadesetak godina, a hangari su naslijeđeni još od Vojske Federacije. Izvor tvrdi i da za opisane uslove rada ne primaju poseban dodatak.
Ministar Helez ne spori da su uslovi bili loši.
„Slažem se da su uslovi bili jako loši. Ja sam otišao tamo, pozvao sve generale i naružio ih. Pitao sam ih zašto mi uopće nisu rekli da su uslovi takvi“, kaže.
Prema njegovim riječima, hangari su stari desetinama godina, a ministarstvo je potpisalo ugovor za njihovu obnovu. Nakon rekonstrukcije osoblje i posade prvi put će raditi na jednom mjestu, s kancelarijama uz helikoptere, a novi helikopteri iz SAD-a bit će smješteni u hangare.
Helez za N1 najavljuje ulaganja veća od sedam miliona eura u hangarsku infrastrukturu, dijelom iz budžeta, a dijelom iz pomoći prijateljskih država. Odvojeno od te najave, Ministarstvo odbrane je 11. novembra objavilo da je s Njemačkom potpisan tehnički aranžman o donaciji milion eura za prvu fazu izgradnje helikopterskih hangara u Rajlovcu i Mahovljanima. Projekt će se provoditi preko UNDP-a.
Letački dodatak od 360 KM
Letački dodatak uređen je Odlukom Vijeća ministara o posebnim dodacima na plaću profesionalnih vojnih lica iz 2008. Posljednji javni podatak o iznosima potiče iz 2011, kada su Nezavisne novine pisale o 250 do 498 KM mjesečno. Prema našim saznanjima, najniži iznos danas je 360 KM, a članovi jedne posade ne dobijaju isto.
Helez kaže da je razlika posljedica plate, a ne pravila.
„Oni imaju određeni procenat. Procenat je za sve isti, ali iznos nije isti jer zavisi od plate. Ne može isto imati tehničar sa srednjom školom i inžinjer, kao ni na bilo kojem drugom poslu“, rekao je, dodajući da se za povećanje „bori cijelo vrijeme“.
Naš izvor smatra da dodatak od nekoliko stotina maraka ne odgovara riziku koji traje svaki dan i da bi letački dodatak trebao biti na nivou deminerskog, jer su oba posla posebna i opasna po život. Za poređenje navodi da se znanje tehničara za održavanje helikoptera u drugim zemljama plaća najmanje oko 3.000 eura, a često i znatno više. Otvoreno je, kaže, i pitanje osiguranja posada.
Osnovna plata nije velika. Prema istraživanju Parlamentarne skupštine BiH iz decembra 2024, kapetan je po tadašnjoj osnovici od 600 KM imao osnovnu neto platu od 1.380 KM, a major 1.470 KM. Osnovica za 2026. podignuta je na 690,86 KM. U Hrvatskoj se letački dodatak, prema pravilniku iz 2015, računa kao 1,2 do 1,85 osnovice, zavisno od čina i spremnosti. Pripadnici OSBiH za veći dodatak ne mogu pregovarati preko sindikata, jer im Zakon o službi u Oružanim snagama BiH zabranjuje sindikalno organizovanje.
Školuju se u vojsci, odlaze za većom platom
Saznajemo da dio kadra, kad završi obuku o trošku OSBiH, prelazi u Helikopterski servis Republike Srpske, danas dio MUP-a RS, zbog veće plate. Helez potvrđuje da je zadržavanje ljudi problem.
„Mi ih školujemo, a onda im privatne kompanije ponude daleko veće iznose. Jako ih je teško zadržati“, rekao je, navodeći da isti problem imaju sve oružane snage i da Vijeće ministara gotovo svake sedmice razmatra dodatke za neku kategoriju zaposlenih.
Prema našim informacijama, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) kvalifikacije pripadnika brigade ne priznaje, bez obzira na to jesu li stečene u zemlji ili vani. U Hrvatskoj, za poređenje, agencija za civilno zrakoplovstvo ima posebnu uputu po kojoj vojni piloti mogu tražiti priznavanje iskustva iz vojske.
Spašavanje, vježbe i požari u inostranstvu
Brigada ne leti samo radi obuke. Njene posade učestvuju u traganju i spašavanju, izvode taktičke vježbe s domaćim i stranim jedinicama i gase požare, i u BiH i van nje. U augustu 2025. helikopter UH-1H II sa šestočlanom posadom OSBiH gasio je požare u Crnoj Gori, saopćilo je tada Ministarstvo odbrane. Tokom ljeta, kad BiH pogađaju veliki požari, piloti i tehničari su, prema našim saznanjima, u stalnoj opasnosti, jer gašenje iz zraka znači nizak let u dimu iznad nepristupačnog terena.
Šest novih helikoptera: Zašto baš AW119Kx
Ministarstvo je u aprilu potvrdilo nabavku šest helikoptera AW119Kx kompanije Leonardo. State Department je 2025. odobrio moguću prodaju vrijednu do 100 miliona dolara, a ugovor uključuje obuku 12 pilota i tri instruktora. Helikopteri su namijenjeni obuci, traganju i spašavanju te pomoći civilnim vlastima. Isti tip već koristi Helikopterski servis Republike Srpske.
Naš izvor sumnja u ovaj izbor i tvrdi da odluka nije donesena na osnovu procjene struke. AW119Kx je laki helikopter s jednim motorom, a po njegovoj procjeni, na planinskom terenu i za zadatke koje vojska obavlja i za civile, bit će koristan uglavnom za osmatranje i prevoz manjeg broja ljudi po dobrom vremenu.
Ruske Mi-8 i Mi-17 ocjenjuje drugačije. Ministarstvo ih planira povući, a kao razlog se spominje cijena i složenost servisa otkako je počeo rat u Ukrajini. Naš izvor podsjeća da te helikoptere servisiraju i radionice u Evropi izvan zone rata i smatra da za bh. teren boljeg rješenja u floti nema.
Nesreće drugih operatera
Pitanje održavanja vojnih letjelica posljednjih sedmica otvorile su dvije nesreće drugih operatera, koje se ne mogu koristiti kao dokaz stanja flote OSBiH. U četvrtak, 29. oktobra, kod Brčkog se srušio italijanski helikopter CH-47 Chinook misije EUFOR, a poginula su četiri italijanska državljanina. ANSA je 3. novembra objavila da se kao jedna od mogućnosti razmatra tehnički kvar. Istraga nije završena. U utorak, 17. novembra, kod Stare Pazove srušio se MiG-29 Vojske Srbije. Poginuo je major Goran Bulajić, a uzrok utvrđuju dvije komisije Ministarstva odbrane Srbije.
Helez je, govoreći o održavanju, rekao da se, prema informacijama koje ima, nesreća kod Brčkog odnosi na trenutne kvarove i da takav rizik uvijek postoji. To nije nalaz istrage.
Novac za hangare i nove helikoptere, dodatak po odluci iz 2008.
Ministar Helez potvrdio je da se dijelovi s prizemljenih helikoptera koriste za one koji lete i da su uslovi u hangarima bili jako loši. Za prvu fazu hangara potpisana je donacija od milion eura, a ministar najavljuje više od sedam miliona. Za šest novih helikoptera odobrena je prodaja do 100 miliona dolara. Letački dodatak i dalje se isplaćuje po odluci Vijeća ministara iz 2008.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare