„Kod nas su to pravi ratovi“: Forić o Severini, Karleuši, Dini Merlinu, Macklemoreu i cijeni umjetničke "slobode"

Forić ne smatra da je došlo vrijeme u kojem veliki kapital više nema moć da ušutka umjetnike.

„Snaga industrije i moć novca u potpunosti je kompatibilna s glavnom logikom svijeta danas, a to je da jači tlači. I jači tlači u svakoj situaciji“, kazao je Forić.

Prema njegovoj ocjeni, slučaj Izraela i Palestine posebno pokazuje koliko strah od posljedica može utjecati na javno iznošenje stavova.

„Akademska cenzura i cenzura umjetnosti i generalno cenzura slobode govora je toliko snažna da su ljudi u sebi internalizirali neki strah od eventualne sankcije – šta ako progovore, šta ako kažu, šta ako zauzmu stranu“, rekao je.

O Macklemoreu i Edu Sheeranu

Govoreći o slučaju Macklemorea, Forić je podsjetio na reperove javne propalestinske stavove i njegov nastup tokom turneje Eda Sheerana.

Prema Forićevom opisu događaja, nakon što je Macklemore tokom nastupa izgovorio „Free Palestine“, vlasnik stadiona, odnosno američkog fudbalskog tima koji na njemu igra, postavio je ultimatum Sheeranu da Macklemore više ne bude angažovan na nastavku turneje.

„I nakon toga vlasnik stadiona, odnosno vlasnik američke fudbalske ekipe koja igra na tom stadionu, zadaje ultimatum Ed Sheeranu da mora otkazati Macklemoreu angažman na daljoj turneji, što se i dešava“, kazao je Forić.

Dodao je da su potom i drugi muzičari koji su učestvovali na turneji otkazivali svoje angažmane.

Forić smatra da je upravo taj slučaj pokrenuo mnogo širu raspravu.

„Rijetko kad se toliko puno pričalo, toliko se puno prostora dalo ovoj temi“, rekao je.

„Palestina nije comfort zona“

Govoreći o cijeni koju javne ličnosti mogu platiti zbog svojih stavova, Forić je kazao da podrška Palestini za umjetnike i dalje predstavlja osjetljivo pitanje.

„Palestina nije comfort zona i potrebna je stvarno i hrabrost, a svakako i priznanje te hrabrosti s naše strane kao publike za svakog umjetnika ili umjetnicu koja se odluči za takav čin“, rekao je.

Prema njegovim riječima, posljedice se ne ogledaju samo u reakcijama publike ili broju pratitelja.

„Oni to plaćaju materijalno – gubitkom sponzorstva, otkazivanjem koncerata i turneja, gubitkom angažmana“, kazao je Forić.

Kao primjere javnih ličnosti koje su se, prema njegovim riječima, suočavale s posljedicama ili optužbama zbog svojih stavova naveo je, između ostalih, Marka Ruffala i Susan Sarandon.

„Cijena se plaća prvenstveno materijalno, odnosno komercijalno, što znači da je cenzura korporativna, industrijska“, njegova je ocjena.

Društvene mreže kao prostor otpora, ali i kontrole

Forić se osvrnuo i na ulogu društvenih mreža koje, s jedne strane, omogućavaju da informacije i stavovi zaobiđu tradicionalne centre moći.

Opisao ih je kao otvoreni prostor za razmjenu informacija i komunikaciju, ali istovremeno upozorio na njihovu povezanost s kapitalom.

„I Facebook i Instagram i TikTok, dakle sve te digitalne platforme, robuju kapitalu i dio su iste strukture“, kazao je.

Forić je iznio i tvrdnju da algoritamski sistemi mogu utjecati na vidljivost propalestinskog sadržaja.

„Nije to samo do nas što se bojimo, već je razlog i strukturni, odnosno infrastrukturni, što su mreže koje koristimo baždarene algoritamski da utišavaju te naše glasove“, rekao je.

Šta je zapravo cancel kultura?

Forić je objasnio da kulturu otkazivanja prvenstveno vidi kao fenomen zapadnog svijeta koji je u početku predstavljao svojevrsni otpor centrima moći.

Prema njegovom objašnjenju, razvijala se unutar afroameričke zajednice i fenomena poznatog kao „Black Twitter“, gdje je služila za javno prozivanje osoba i postupaka povezanih s rasizmom i diskriminacijom marginalizovanih grupa.

Kasnije se, tvrdi, dogodila promjena.

„Industrijski mainstream, komercijalna mašinerija, vlasnici, dakle ljudi koji imaju kapital i moć, bukvalno apropriraju kompletan taj mehanizam i pretvaraju ga u sredstvo progona“, kazao je.

Prema Forićevom tumačenju, tako se danas može dogoditi da sankcija ne dolazi prvenstveno od publike nego od sponzora, vlasnika i drugih ljudi koji imaju ekonomsku moć.

„Kod nas to nisu kulturni ratovi, kod nas su to pravi ratovi“

Govoreći o Zapadnom Balkanu, Forić smatra da se kultura otkazivanja ovdje manifestuje drugačije nego na Zapadu.

„Kod nas to nisu kulturni ratovi. Kod nas su to pravi ratovi, odnosno nastavak tih ratova koji su u suštini politički i etnički“, kazao je.

Kao primjere je naveo Severinu i Jelenu Karleušu, a spomenuo je i otkazivanje koncerta Dine Merlina u Loznici.

Govoreći o Severini, Forić je iznio ocjenu da su razlog bili njeni politički stavovi.

Za Karleušu je također rekao da je bila „cancelovana“, dodajući da, prema njegovom mišljenju, u ovim slučajevima nije presudno ko je konkretno „povukao konce“, već politički rezultat.

„Kod nas umjetnici pate od toga ne možda ni toliko zbog toga šta govore, već kome pripadaju, odnosno da li se mogu ubrojati u nečiji klan ili ne mogu“, kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, umjetnici se na taj način koriste kao „pijuni u šahovskoj igri“ političkih i etničkih sukoba.

O društveno angažovanoj muzici na Balkanu

Govoreći o domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni, Forić je ocijenio da rock i hip-hop još predstavljaju žanrove u kojima postoji prostor za društveno angažovane teme, iako smatra da je takvih sadržaja sve manje.

Spomenuo je Dubiozu kolektiv i Letu Štuke, navodeći da društveni angažman kod komercijalno uspješnih izvođača s vremenom često prestaje biti ono po čemu ih šira publika prvenstveno prepoznaje.

Govoreći o savremenom hip-hopu, kao najpoznatije izvođače naveo je Jalu Brata i Bubu Corellija.

„Tu nemate isto tako ništa socijalno angažirano. Imate u njihovim starijim uradcima, taj old school hip-hop, ali u novijim nemate toga“, kazao je Forić.

„Ako se vi nećete baviti politikom, ona će se baviti vama“

Na kraju razgovora Forić se ponovo vratio na Eda Sheerana i njegov stav da bi koncerti trebali biti depolitizovana mjesta namijenjena uživanju.

Forić smatra da upravo cijela situacija pokazuje koliko je takvu granicu teško povući.

„Kompletna ova situacija se desila zbog poteza Eda Sheerana koji je rekao: 'Moj stav je da koncerti trebaju biti depolitizirana mjesta, mjesta za uživanje.' I pokazuje se koliko je to promašeno jer manje-više to vas uvijek sustigne“, rekao je.

Potom je zaključio:

„Ako se vi nećete baviti politikom, ona će se nekad prije ili kasnije baviti vama.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad