Latić: BiH treba iskoristiti samit u Ankari, NATO put ne smije biti talac blokada

Samit se održava 7. i 8. jula u Turskoj, u trenutku velikih sigurnosnih izazova za NATO - od rata u Ukrajini, preko krize na Bliskom istoku, do sve snažnijeg pritiska na evropske saveznike da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost.

Za predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, domaćinstvo samita je, prema Latić, “više od diplomatskog uspjeha”.

“Događaj služi kao jasno priznanje da se Turska ponovo nametnula kao jedna od najvažnijih članica NATO-a”, navodi autorica, dodajući da Ankara danas sjedi “u centru gotovo svake velike sigurnosne rasprave, od Crnog mora do Bliskog istoka”.

BiH kao NATO paradoks

Ipak, za Zapadni Balkan, ona u opširnom tekstu za Türkiye Today ističe da samit u Ankari ne bi trebao biti samo još jedna rasprava o Ukrajini. Latić ističe da se Bosna i Hercegovina nalazi u specifičnoj poziciji.

“Gotovo svaka zemlja u regionu već je dio NATO-a”, navodi ona, podsjećajući da Grčka, Bugarska, Rumunija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Hrvatska čine sigurnosni pojas od Mediterana do Crnog mora.

Srbija ostaje vojno neutralna, sigurnosni okvir Kosova još se razvija, dok BiH, prema njenoj ocjeni, zauzima jedinstveno strateško mjesto.

“Ironično, Bosna i Hercegovina je proceduralno bliže NATO-u nego Ukrajina”, piše Latić.

BiH je dio Akcionog plana za članstvo, odnosno MAP-a, formalnog NATO programa za zemlje koje žele pristupiti Alijansi. Oružane snage BiH godinama prolaze reforme, sarađuju sa savezničkim vojskama i učestvuju u zajedničkim vježbama.

“Prepreka više nije vojna spremnost, nego politika”, naglašava autorica.

Politika zaustavlja napredak

Za razliku od Ukrajine, čiji je put prema NATO-u blokiran ratom i nedostatkom punog političkog konsenzusa među saveznicima, BiH se već nalazi unutar formalnog NATO okvira, ali je zaustavljena unutrašnjim političkim blokadama.

“Bosna je već unutar NATO-ovog formalnog pristupnog okvira, ali ostaje politički zaglavljena zbog unutrašnjih podjela”, navodi Latić.

Te podjele, prema njenoj ocjeni, najviše dolaze iz Republike Srpske, čije rukovodstvo se godinama protivi članstvu u NATO-u, zagovara vojnu neutralnost i održava bliske političke odnose sa Srbijom i Rusijom.

“Milorad Dodik je više puta odbacivao dublju saradnju s Alijansom, osporavao državne odluke u oblasti vanjske i sigurnosne politike i koristio složenu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine da uspori ili blokira napredak ka euroatlantskim integracijama”, piše autorica.

Zbog toga, upozorava, BiH rizikuje da ostane “paradoks NATO proširenja: institucionalno spremna, ali politički zamrznuta”.

Uloga Turske i SAD-a

Latić smatra da bi upravo zato najvažniji partneri BiH na samitu u Ankari trebali biti Turska i Sjedinjene Američke Države.

Ona podsjeća da je američki predsjednik Donald Trump više puta javno hvalio Erdogana, nazivajući ga “paklenim liderom”, te da se njihov odnos temelji manje na ideološkoj bliskosti, a više na pragmatizmu, sigurnosti i ekonomskim interesima.

“Sarajevo bi trebalo prepoznati priliku koju to stvara”, piše Latić.

Prema njenoj ocjeni, članstvo BiH u NATO-u ne treba predstavljati kao apstraktno geopolitičko pitanje, nego kao konkretno ulaganje u stabilnost regiona.

“Sigurna Bosna jača Balkan. Stabilan region privlači investicije, poboljšava regionalnu povezanost i ostavlja manje prostora za ruski utjecaj”, navodi autorica.

Ruski utjecaj i politička paraliza

Latić upozorava da se ruski utjecaj u jugoistočnoj Evropi ne zasniva prvenstveno na vojnoj snazi, nego na korištenju političke paralize, slabih institucija i neriješenih ustavnih sporova.

“Svaka godina u kojoj Bosna ostaje zarobljena u političkom limbu otvara nove mogućnosti vanjskim akterima da iskorištavaju podjele i slabe euroatlantski projekat”, piše ona.

Zbog toga samit u Ankari, prema njenom mišljenju, nudi priliku koju Sarajevo ne bi smjelo propustiti.

“Bosna ne treba tražiti prečice u NATO, nego iskoristiti skup da uvjeri Ankaru i Washington da završetak njene euroatlantske integracije služi strateškim interesima same Alijanse”, navodi Latić.

“Siva zona” ili zapadna zajednica

Autorica ističe da BiH mora nastaviti ispunjavati reforme koje se očekuju od zemlje kandidatkinje, ali upozorava da njen put ne može vječno ostati blokiran domaćim političkim opstrukcijama.

“Jednom kada te obaveze budu ispunjene, njen put ne bi smio ostati beskonačno talac domaćih političkih blokada, ako NATO zaista želi trajnu stabilnost u jugoistočnoj Evropi”, navodi se u tekstu.

Latić posebno naglašava da NATO put nije važan samo zbog geopolitike, već i zbog budućnosti ljudi u BiH.

“Bosna i Hercegovina svake godine nastavlja gubiti desetine hiljada građana kroz emigraciju, posebno mladih ljudi koji političku sigurnost, snažnije institucije i ekonomsku priliku traže drugdje u Evropi”, piše autorica.

Članstvo u NATO-u, dodaje, samo po sebi neće zaustaviti odlazak ljudi, ali bi “vjerodostojan i ostvariv put prema članstvu mogao poslati snažnu poruku da Bosna ima budućnost unutar zapadne zajednice, a ne u trajnoj geopolitičkoj sivoj zoni”.

Poruka za Sarajevo

Latić zaključuje da ni Ankara ni Washington ne mogu odlučivati o budućnosti BiH umjesto njenih institucija, ali da zajedno imaju veliki utjecaj na političke aktere koji mogu zemlju izvesti iz dugogodišnje paralize.

“Ako se odnos Trumpa i Erdogana može iskoristiti za izgradnju konsenzusa oko stabilnosti, investicija i sigurnosti u jugoistočnoj Evropi, onda bi i NATO put Bosne morao biti dio tog razgovora”, navodi ona.

Prema njenoj ocjeni, deblokada tog procesa ne bi koristila samo BiH, nego i NATO-u.

“To bi ojačalo jugoistočno krilo NATO-a i zatvorilo jednu od posljednjih strateških praznina na Zapadnom Balkanu”, piše Latić.

Njena ključna poruka je da NATO integraciju BiH treba posmatrati kao ulaganje u mir, a ne kao idealistički projekat.

“Najjača garancija trajnog mira na Zapadnom Balkanu nije upravljanje krizama koje se ponavljaju, nego njihovo sprečavanje”, zaključuje autorica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad