Nikšić: Godinama smo imali ciljeve koji nisu ostvareni, sada trebamo drugačiji pristup

Konferenciju je organizirao Federalni zavod za programiranje razvoja, a Kovač je na početku obraćanja istakao da skup označava početak procesa koji će trajati narednih mjeseci.

Prema njegovim riječima, već na konferenciji će kroz nekoliko panel-diskusija biti razmotrena određena pitanja, ali će ključni dio posla uslijediti kroz konsultativni proces.

"Današnja konferencija označava početak procesa. Danas ćemo imati nekoliko panel-diskusija na kojima ćemo već početi razmatrati određena pitanja, ali ćemo u narednih tri do šest mjeseci, kroz konsultativni proces, uključiti civilno društvo, različite nivoe vlasti, prije svega federalna ministarstva, kantone, općine, nevladin sektor i akademsku zajednicu", kazao je Kovač.

Kako je naveo, namjera je postići širi društveni dogovor o tome koji bi prioriteti u narednom periodu trebali biti finansirani javnim novcem.

"Pokušat ćemo napraviti društveni konsenzus o tome šta je najvažnije da u narednom periodu bude finansirano iz javnih sredstava", rekao je Kovač.

Analiza onoga što je urađeno, ali i onoga što nije

Na pitanje šta je iz ranijih razvojnih dokumenata realizirano, a šta nije, te zbog čega su određeni projekti eventualno ostali samo na nivou planova, Kovač je kazao da Zavod raspolaže podacima o realizaciji.

Objasnio je da se oni predstavljaju kroz izvještaj o razvoju koji Federalni zavod za programiranje razvoja priprema svake godine.

Jedna od, kako je kazao, naučenih lekcija jeste potreba da budući strateški dokumenti mnogo konkretnije definiraju same projektne ideje i njihovu povezanost sa finansiranjem.

"Ono što su naučene lekcije jeste da moramo unutar strateških dokumenata više konkretizirati same idejne projekte koji će direktno biti dostupni za finansiranje kroz Program javnih investicija i uraditi bolje povezivanje sa finansijskim okvirom", dodao je Kovač.

Najavio je i detaljnu analizu dosadašnje realizacije.

"U narednih nekoliko sedmica uradit ćemo preciznu analizu svega onoga što je urađeno, što nije urađeno i zašto. Ono što je najvažnije jeste utvrditi zašto nešto nije urađeno. Imat ćemo te podatke i to će biti ključni ulazni element za pripremu ovog dokumenta", kazao je.

Nikšić: Ne treba nam ponovo "spisak želja"

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je da početak izrade Strategije razvoja do 2034. godine treba iskoristiti kako bi se iz iskustava sa prethodnim strateškim dokumentima izvukle konkretne pouke.

Prema njegovim riječima, jedan od problema prethodnih strategija bio je to što su prioriteti definirani bez dovoljno jasnih rokova, odgovornosti, ciljeva i načina finansiranja.

"Poučeni smo onim što smo imali u prethodnim strategijama, gdje je to bilo definirano prije svega kao prioriteti, kao spisak želja bez definiranih jasnih rokova, odgovornosti, ciljeva i finansiranja. Mislim da nam to ne treba", rekao je Nikšić.

Poručio je da cilj ne treba biti samo usvajanje još jednog strateškog dokumenta koji će godinama ostati neiskorišten.

"Ne treba nam opet novi dokument koji niko nije ni otvorio, pa da na kraju uzmemo i gledamo šta je u njemu bilo, a šta nije urađeno", kazao je premijer FBiH.

Istakao je da su na konferenciji prisutni ljudi sa znanjem i kompetencijama koji bi trebali pokrenuti aktivnosti na formiranju ekspertne grupe i izradi prijedloga strategije.

Nikšić nije želio unaprijed govoriti šta će konkretno biti u dokumentu, navodeći da ni on ni Kovač ne bi trebali određivati prioritete samo na osnovu vlastitih procjena.

"Možda bismo mi imali neke svoje prioritete, ali o tome danas treba da govorimo, da kandidiramo te projekte, da ih postavimo i da onda napravimo dokument koji će biti svima dostupan", naglasio je.

Dodao je da je i kod prethodnih dokumenata moguće vidjeti šta je bilo planirano, a nije realizirano, ali da fokus sada, prema njegovom stavu, ne treba biti na traženju krivca.

"Ne treba tražiti krivca niti se sada bavimo time ko je kriv što nešto nije urađeno. Hajdemo, poučeni iskustvom iz prethodnih perioda i prethodnih strategija, napraviti drugačiji i kvalitetniji pristup", poručio je Nikšić.

Minimalna plata, penzije i neradna nedjelja kao primjeri

Govoreći o ciljevima koji su ranije izgledali teško ostvarivi, Nikšić je kao primjere naveo povećanje minimalne plate, usklađivanje penzija i uvođenje neradne nedjelje.

"Puno je stvari koje možemo vratiti na ono što je bilo u posljednjih nekoliko godina, kada smo postavljali određene ciljeve i govorili o tome, pa je izgledalo nedostižno i nedostupno. A onda, kada se opredijelite i kada radite, možete doći i do veće minimalne plate, do usaglašavanja penzija, do neradne nedjelje", rekao je.

S druge strane, kao primjer cilja koji nije realiziran naveo je završetak Koridora Vc.

Podsjetio je da se 2014. godine govorilo kako će Koridor Vc biti završen do 2021. godine.

"Govorili smo da ćemo do 2021. završiti Koridor Vc. Gdje smo danas? Šta se dešava?", upitao je Nikšić.

Ponovio je da poenta analize, prema njegovom stavu, nije utvrđivanje političke krivice zbog neispunjenih razvojnih ciljeva, osim ukoliko postoji pitanje formalno-pravne odgovornosti, već stvaranje konkretnijeg i provedivijeg dokumenta.

"Hajdemo sada da ne pravimo još jedan dokument o kojem će za pet ili šest godina neki drugi ljudi pričati da imamo još jedan dokument koji nije ni otvoren, a kamoli realiziran", istakao je.

Nikšić o Južnoj plinskoj interkonekciji i saradnji sa SAD-om

Nakon pitanja o Strategiji razvoja, Nikšić je odgovarao i na pitanja novinara o Južnoj plinskoj interkonekciji i odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Na pitanje o stavovima iznesenim tokom saslušanja u SAD-u i ocjenama koje se odnose na način realizacije projekta Južne interkonekcije, Nikšić je kazao da i u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u Bosni i Hercegovini, postoje vlast i opozicija te različiti politički stavovi.

Istakao je da institucije Federacije BiH sarađuju sa zvaničnom administracijom Sjedinjenih Američkih Država.

"Mi, kao zvanične institucije Federacije Bosne i Hercegovine, ne možemo odlučivati i sarađivati sa Kongresom niti možemo sarađivati sa pojedinim zastupnicima. Sarađujemo sa zvaničnom vlašću Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Nikšić.

Prema njegovim riječima, saradnja i pomoć SAD-a doprinijele su donošenju Zakona o Južnoj interkonekciji, ali i prevazilaženju neslaganja koja su se odnosila na pitanje kompanije koja bi upravljala projektom.

Kazao je da su ranije izgubljene tri godine u raspravama o tome hoće li postojati posebna kompanija u Mostaru ili zajednička kompanija.

Nikšić je naveo da pozitivno gleda na spremnost američke administracije da učestvuje u prevazilaženju tih problema, naglašavajući da zakon nije donijela američka strana.

"Naravno da oni nisu donijeli zakon. Zakon je donio Federalni parlament gotovo jednoglasno. Ne znam je li jedan ili dva glasa bilo protiv, što znači da smo mi ovdje procijenili da je vrlo bitno da sarađujemo sa Sjedinjenim Američkim Državama", kazao je.

Dodao je da bi volio da je investicija već pokrenuta.

Nikšić prenio razgovor o NATO sigurnosnom "kišobranu"

Premijer FBiH se u odgovoru osvrnuo i na razgovor koji je, kako je naveo, vodio sa komandantom NATO snaga za Evropu o sigurnosnom aspektu projekta Južne interkonekcije.

Nikšić je rekao da je direktno pitao da li se tom investicijom Bosna i Hercegovina, kako je formulirao, „na mala vrata“ približava sigurnosnom kišobranu NATO-a.

Potom je prenio odgovor koji je, prema njegovim riječima, dobio.

"Rekao sam: Dajte da to ostane interni sastanak, ja o tome neću govoriti u javnosti ako vi tako kažete. On je rekao: 'Nema nikakvog razloga da ne govorite u javnosti o tome i slobodno mene citirajte. Ne ulazite na mala vrata, ulazite na velika vrata i postajete dio sigurnosnog kišobrana NATO-a i NATO je taj koji će garantirati'", ispričao je Nikšić.

Dodao je da smatra važnim jačanje Oružanih snaga BiH, ali i partnerstvo koje bi, prema njegovim riječima, bilo važno u slučaju sigurnosnih problema u Bosni i Hercegovini.

BHRT: "Smatram da se moralo razgovarati"

Jedno od pitanja odnosilo se i na situaciju u BHRT-u, blokirane račune javnog servisa i mogućnosti djelovanja vlasti na različitim nivoima.

Nikšić je odgovorio da je pitanje nadležnosti važno, ali da je Vlada Federacije, prema njegovim riječima, pokazala spremnost da podrži i pomogne BHRT-u.

"Naravno da je važna nadležnost, ali mi smo kao Federalna vlada pokazali, i uprkos tome, da smo spremni da podržimo i da pomognemo", rekao je.

Ocijenio je da je na nivou Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH bilo prostora da se razgovara o rješavanju statusa BHRT-a.

"Smatram da je bilo prostora, jer se trebalo razgovarati na tom nivou kako da se riješi status BHRT-a. Zašto to nije urađeno, ja nisam čovjek koji će sada odavde prozivati bilo koga, ali smatram da se moralo o tome razgovarati", kazao je Nikšić.

Govoreći o blokadi računa BHRT-a, naglasio je da izvršna vlast ne može uticati na pravosuđe.

"Zamislite da ja sada utičem na pravosuđe da se deblokira račun BHRT-a. Mene bi sutra uhapsili. Ne mogu doći i reći: pustite presudu suda, deblokirajte račun", naglasio je.

Ipak, poručio je da smatra da treba učiniti sve kako bi se pitanje finansiranja javnog servisa sistemski riješilo.

Govoreći o mogućem budućem sazivu Vijeća ministara, Nikšić je iznio i stav SDP-a.

"Vrlo jasno i precizno sam rekao da buduću vlast i Vijeće ministara, ukoliko će u tome učestvovati SDP i ukoliko nam građani daju podršku, nećemo praviti bez jasno definiranog stava oko osiguranja sredstava za javni servis", kazao je Nikšić.

Rudari i kredit Svjetske banke

Na kraju obraćanja Nikšić je odgovarao i na pitanje o rudarima, posebno o Rudniku Zenica i očekivanjima u vezi s kreditom Svjetske banke.

Pojasnio je da se pitanje odnosilo na rudnik koji ne radi, navodeći da Vlada osigurava sredstva za zaposlene.

"Pitate za Rudnik Zenica koji ne radi, ali Vlada osigurava platu za te ljude, topli obrok i regres", rekao je Nikšić.

Naglasio je da su rudari godinama nosili dio odgovornosti za energetsku stabilnost Bosne i Hercegovine te da vlast, dok se ne završi proces tranzicije i zbrinjavanja radnika, mora pokazati odgovornost prema njima.

Prema njegovim riječima, kredit Svjetske banke za pravednu tranziciju postao je operativan.

"Dok ne riješimo pitanje tranzicije i njihovo zbrinjavanje, dok ne riješimo pitanje kredita Svjetske banke koji je ovih dana operativan, moramo pokazivati odgovornost prema tim ljudima i oni jesu u našoj nadležnosti", kazao je.

Nikšić je potom iznio podatak da je Vlada FBiH tokom ovog mandata izdvojila 212 miliona KM za rudnike.

"Ova vlada je 212 miliona konvertibilnih maraka u ovom mandatu uložila u rudnike kao podršku modernizaciji rudnika, povećanju proizvodnje i stvaranju pretpostavki da se vratimo na ono što smo nekada bili, da imamo elektroenergetski suverenitet Federacije Bosne i Hercegovine, jer smo u međuvremenu od izvoznika postali uvoznik električne energije", pojasnio je.

Prema njegovim riječima, kredit Svjetske banke za pravednu tranziciju iznosi 164 miliona KM.

"Sto šezdeset četiri miliona je kredit Svjetske banke za ovu pravednu tranziciju i on će, naravno, biti usmjeren za te stvari", rekao je Nikšić.

Govoreći o zahtjevima radnika Rudnika Zenica, kazao je da razumije situaciju u kojoj se nalaze, ali je istovremeno pozvao na razumijevanje položaja rudara koji trenutno rade i proizvode ugalj.

"Razumijem te ljude, ali kada pročitam da su im uplaćene plate, a da kasni topli obrok, a ljudi nisu radili, onda ne mogu razumjeti da ne pokazujemo osjećaj prema onim ljudima koji zarađuju tu platu, prema rudarima koji kopaju i isporučuju ugalj Elektroprivredi da bi Elektroprivreda proizvela električnu energiju, prodala je i isplatila ovaj dio", kazao je.

Zaključio je da je potrebno pokazati empatiju prema svim radnicima koji se nalaze u procesu tranzicije.

"Moramo svi pokazivati određenu empatiju, uz potpuno razumijevanje za te ljude koji su u situaciji u kojoj traže i očekuju da se riješi njihova egzistencija", rekao je Nikšić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad