Cijelo društvo definirajući znanost precizno mora steći svijest o znanosti i važnosti znanstvenih istraživanja, općenito za društvo u Bosni i Hercegovini i za ljudski život, poručeno je na redovnoj sesiji "Kruga 99" o temi "Znanost i obrazovanje u 21. stoljeću - BiH i zakoni", održanoj u online formatu.

Uvodničari su bili prof. dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić sa Mašinskog fakulteta Sarajevo.

Prof. Lavić je izjavio da je od ključne važnosti da cijelo društvo stekne svijest o značaju znanosti i znanstvenih istraživanja.

“Cijelo društvo definirajući znanost precizno mora steći svijest o znanosti i važnosti znanstvenih istraživanja, općenito za naše društvo i općenito za ljudski život. Definiciju znanosti u ovom povijesnom kontekstu mogu dati samo znanstvenici. U neodgovornim i povijesnom trenutku nedoraslim interpretacijama znanosti i obrazovanja stvorena je jedna, možemo slobodno reći, primitivna predstava da su znanost i obrazovanje potrošna djelatnost u društvu koja ništa bitno ne znači jer se u porušenom poretku, kakav je balkanski svijet ili nekoliko država na Balkanu, postavljaju druge vrijednosti i drugi kriteriji u srce društvenog života. Tamo ne vrijede, u tom kontekstu, stvarnosno-istinski stavovi ili sudovi koje daje znanost”, rekao je Lavić.

Naglasio je da su obrazovni sistemi ili znanost u razvijenom svijetu osnovni instrumenti društvenog razvoja.

“Znanost ili istraživanja su postali stožer oko kojeg se pokreću razvijene kulture savremenog svijeta. Srce tog svijeta je racionalno objašnjenje pojava, prirodnih ili društvenih, i predviđanje mogućih procesa u njima. U Bosni, današnjoj Bosni i regionu, u obrazovnim sistemima dominira nered, jedna vrsta socijalne pojave. Nekompetentni i nedorasli kadrovi preko stranačkih i lobističkih pozicija ’ulijeću’ u znanost i preuzimaju upravljanje u sistemima kao da se radi o nekoj životinjskoj farmi”, kazao je Lavić.

Psiholog Šošić se u svome izlaganju posebno osvrnuo na potrebu za očuvanjem autonomije univerziteta.

“Ključna odluka zdravih sistema visokog obrazovanja i naučne produkcije je njihova autoregulabilnost. Dakle, to su sistemi koji sami sebe dovode u red. Prvoklasan profesor će učiniti sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi prvoklasne nasljednike, odnosno da one koji kod njega studiraju i koji će naslijediti njegovu poziciju također budu prvoklasni. Tome u principu nije potrebno vanjsko uplitanje i vanjska regulacija. To je način djelovanja univerziteta na Zapadu pa i u centralnoevropskom univerzitetskom prostoru i tradiciji kojoj pripada po duhu i povijesti i prostor bosanskohercegovačkih univerziteta. To je nešto što se nije mijenjalo stoljećima, ali evo sada se suočavamo, s jedne strane, s pritiscima retrogradnih društvenih tokova koje je kod nas donio rat i, uz to, jednom operacionalizacijom reforme visokog obrazovanja koja nije nužno bila adekvatna”, rekao je Šošić.

Istakao je da je u tom smislu u BiH “najveća prijetnja ispreplitanje sa političkim strukturama kakvo je u nedavnoj prošlosti dovelo do neshvatljivog pojeftinjenja i banalizacije akademskog života.”

Prof. Bašić je u obraćanju posebnu pažnju posvetio pitanju implementacije reformi u sklopu Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini.

“BiH je kao država, budući da je preživjela četvorogodišnju agresiju, bila u situaciji da reformira svoj obrazovni sistem i da se nije pojavila Bolonjska reforma. Način na koji je ta reforma urađena često je bio predmet kritika i osporavanja, nekada opravdanih, a nekada neopravdanih. Bitno je ipak napomenuti da BiH nije izostala iz ovih reformskih procesa”, kazao je Bašić.

Istakao je da BiH mora formirati Ministarstvo za nauku i tehnologiju na nivou države, dodajući da svakako postoji mnogo argumenata za ovakav prijedlog.